Jelena Trifunović

Sugrađanka Gordana Kežić (23) ove godine je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gde je i upisala master studije. Sklonost ka crtanju pokazuje od najranijeg detinjstva. Talenat i tehniku crtanja usavršavala je kao polaznik strip radionice „Epika“ u Kulturnom centru. Upravo ova ustanova je i domaćin njene prve izložbe.

-Izloženo je četrdesetak portreta, uglavnom poznatih ličnosti. Tu su Merlin Monro, Eminem, Konstrakta, Salvador Dali, Miloš Biković… Crtanje je za mene i svojevrsna stres terapija, hobi koji me opušta. Inspiraciju pronalazim u muzici, serijama, filmovima- kaže Gordana za naš portal.

Otvaranje izložbe koju u galeriji Kulturnog centra možete pogledati u naredne dve nedelje, proteklo je uz poznate pop i rok hitove u izvedbi mladih rokera iz benda „Roj“.

 

 

 

 

 

 

road-g0bece804d_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u Kikindi su zaustavili i sankcionisali dvojicu vozača koji su upravljali automobilima brzinom većom od dozvoljene.

Saobraćajna policija je u 11.43 časova, na auto-putu u smeru Čoka-Kikinda presretačem zaustavila vozača automobila „škoda superb“ koji je upravljao brzinom od 199,7 kilometara na čas, na delu puta van naselja gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Takođe, saobraćajni policajci su oko 12 časova na putu Kikinda-Zrenjanin presretačem zaustavili automobil marke „audi“ kojim je tridesetdevetogodišnjak upravljao brzinom od 188,3 kilometra na čas, na mestu gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Oba vozača su isključena iz saobraćaja i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje.

 

braco azarić

Samostalna izložba slika Brace Azarića biće otvorena u galeriji Doma kulture u Mokrinu u subotu 5. novembra sa početkom u 19.30 sati. Posetioci će biti u prilici da pogledaju retrospektivu Azarićevih slika.

– Biće izloženo dvadesetak mojih radova, među kojima će biti i novih slika koje do sada nisu prikazane publici. Posebno mi je drago kada izlažem u selima, sela su naša osnova jer odatle potičemo. Izložbu će otvoriti pisac Dobrivoj Vujin- navodi Azarić.

Najavljuje da će, nakon otvaranja izložbe u Mokrinu, 6. novembra uslediti Pokrajinska smotra slikara amatera u Novom Bečeju, a potom 11. i 12. novembra likovna kolonija u Bečeju. Za Kikindski portal Azarić najavljuje i predstojeću izložbu u Novim Kozarcima.

-U Galeriji „Zdravko Mandić“ 18. novembra biće otvorena izložba slika nastalih na slikarskoj koloniji organizovanoj u Novim Kozarcima, u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“. Dvodnevna kolonija je, početkom oktobra, okupila dvadesetak umetnika – podseća Azarić.

Braco Azarić rođen je 1951.godine u Novim Kozarcima. Slikarstvom se bavi od 1975.godine. Direktor je Umetničke galerije „Zdravko Mandić“ koja je od svog osnivanja, pre deset godina, do danas postala važno mesto na umetničkoj mapi Vojvodine.

 

penzioneri

Penzioneri sa primanjima nižim od 16.884,94 dinara imaju pravo na solidarnu pomoć u robi, obaveštavaju iz Gradskog udruženja penzionera. Zainteresovani penzioneri treba da se prijave tom udruženju, sa poslednjim čekom od penzije i ličnom kartom.

Fond PIO je raspisao konkurs, a u unificiranim paketima solidarne pomoći biće osnovne životne namirnice i sredstva za ličnu higijenu. Pomoć će se deliti prema sačinjenoj rang listi.

-Prijave se primaju do 12. novembra, ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 sati. Penzioneri iz sela u kojima postoje organizacije našeg udruženja, tamo mogu podneti prijave, a ostali u svojim mesnim zajednicama. U postupku prijavljivanja i preuzimanja solidarne pomoći, penzioneri su u obavezi da se pridržavaju mera bezbednosno-zdravstvene zaštite- navodi Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera Kikinda.

 

Grad

Više od 1.300 socijalno ugroženih porodica dobiće besplatan ogrev za šta je iz gradskog budžeta opredeljeno 14 miliona dinara, skoro duplo više sredstava nego ranijih godina. Uprkos poteškoćama u nabavci- visokoj ceni i nestašici na tržištu, pomoć sugrađanima stiže u pravo vreme. Sa početkom grejne sezone 1. novembra, počela je i podela ogrevnog drveta na kućne adrese. Kriterijumi za ostvarivanje prava nisu se menjali, izjavio je „Kikindski“ predsednik Skupštine Grada Kikinde Mladen Bogdan.

-U pravo vreme smo raspisali nabavku i uspeli da dođemo do povoljnije cene drveta. Zbog teške zime koja nas očekuje uslovljene krizom energenata i poskupljenjima, obezbedićemo više ogrevnog drveta nego ranijih godina, pa će više socijalno ugroženih porodica dobiti pomoć. Da je bilo lako, nije. Borili smo se sa visokom cenom, sa nedostatkom drveta na tržištu, sa sve većim potrebama socijalno ugroženih. Nije naivno kada morate da izdvojite duplo više novca iz budžeta u odnosu na prethodne godine, a da drugo nešto ne oštetite- naglasio je Bogdan.

-Porodicama koje su ostvarile pravo na pomoć sledi jedan kubik, što nismo menjali, kako bi što više ljudi dobilo ogrev. U ovom trenutku ne možemo reći tačan broj korisnika, zbog prava na žalbe i roka za postupanje po istim, ali je sigurno da će znatno više socijalno ugroženih sugrađana biti pomognuto- napominje predsednik gradske skupštine.

Pravo na besplatan ogrev, kao i ranijih godina, imaju socijalno ugrožena domaćinstva: korisnici novčane socijalne pomoći, porodice sa troje i više dece, porodice sa teže obolelim članovima, staračka domaćinstva, višestruki dobrovoljni davaoci krvi. Kao i svake godine postoji Komisija koja razmatra zahteve po ovim stavkama.

-Očekujemo da će podela biti završena u roku i zamolićemo dobavljače da što brže rade na terenu. Grad Kikinda je još jednom pokazao brigu o svojim najugroženijim sugrađanima, posebno u ovim kriznim vremenima. Njima to mnogo znači, a nama da smo tim ljudima pomogli  – jasan je Bogdan.

analiza

Poljoprivredna proizvodnja mora se raditi planski, kako bi krajnji rezultat bio povoljan, jasan je stav struke. Značajnu ulogu u tome ima laboratorijska analiza zemljišta koja se kontinuirano sprovodi proteklih godina. Grad Kikinda i Poljoprivredna stručna služba omogućili su više od 400 besplatnih agrohemijskih analiza zemljišta za poljoprivrednike.

-Poljoprivrednici treba da nas obaveste gde se parcela nalazi, a naša služba preko Geo Srbije nađe gde je parcela, uzmemo uzorak, uradimo analizu i dostavimo rezultate. Ugovor je takav da mi ovaj posao moramo da završimo do kraja godine – objašnjava Mladen Đuran, direktor Poljoprivredne stručne službe u Kikindi.

Redovna kontrola osnovne plodnosti tla preduslov je pravilne ishrane bilja. Analiza zemljišta važna je za postizanje rezultata proizvodnje, a ima i jasnu ekonomsku računicu.

– Analize su važne kako bi se videlo sa čim se raspolaže, kakvo je zemljište. Uradimo osnovne makro elemente i vidimo koliko određenih elemenata ima u višku ili manjku i onda možemo to da korigujemo đubrenjem. S obzirom na to koliko je đubrivo skupo, analizu je isplativo uraditi, a ne napamet primeniti đubrenje. Đubriva su u proteklih godinu dana poskupela čak i do dva i po, tri puta- kaže Đuran.

Pokrajinski sekretarijat za poaoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  ove godine potpisao je ugovor sa PSS Kikinda kojim je bilo opredeljeno 290 besplatnih uzoraka za ispitivanje  državnog zemljišta na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca. Đuran ukazuje da je akcija uspešno završena i da je najavljeno da će takav program biti ponovljen u narednoj godini.

I opština Novi Kneževac izdvojila je sredstva za analizu poljoprivrednog zemljišta. Ispitano je 275 uzoraka sa njihovog terena.

kolibri grejanje

U okviru programa „Zajednici zajedno“ koji sprovodi kompanija NIS, modernizovan je sistem grejanja u vrtiću „Kolibri“ koji su, povodom uspešne realizacije ovog projekta obišli gradonačelnik Nikola Lukač i zamenik generalnog direktora kompanije NIS Vadim Smirnov u pratnji direktorice Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić. U zamenu kotla na koji se greju i Mesna zajednica i ambulanta Dečijeg dispanzera  uloženo je 3,4 miliona dinara.

-Novi kotao doprineće povećanju bezbednosti, manjoj potrošnji gasa, ali i značajno smanjenom zagađenju životne sredine što je jednako važno. Stari kotao je prvo radio na čvrsto gorivo, pa je bio prerađen da radi na gas, a potrošnja je bila ogromna. Ovaj projekat je dokaz uspešnosti timskog rada– istakla je Kristina Drljić.

Program „Zajednici zajedno“ ostaće stub društveno odgovornog poslovanja Naftne industrije Srbije, poručio je Vadim Smirnov, zamenik direktora NIS-a.

-Prvi put sam u Kikindi, oduševljen sam gradom i ljudima. Kompanija NIS mora da zahvali Gradu Kikindu što duži niz godina vi nama omogućavate da vodimo poslovanje u vašem divnom gradu. Razgovarao sam sa vašim gradonačelnikom i uveren sam da je Grad Kikinda na dobrom putu, kao i cela Srbija. Na mapi poslovanja NIS-a, Kikinda je vrlo značajan grad. Ovde se nalaze naftna polja gde mi vodimo svoje poslovanje, odakle vadimo naftu koja je sada u vremenu kada naša kompanija mora da obezbedi energetsku bezbednost za celu zemlju, nama je to vrlo važno –naglasio je Smirnov.

Od 2009. godine kada je počela realizacija programa „Zajednici zajedno“ , u Kikindu je uloženo 236 miliona dinara i uspešno su realizovana 164 projekta, ukazao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Velika zahvalnost kompaniji NIS jer je iskazala razumevanje za potrebe građana Kikinde. Grad Kikinda fokusirao se strateški da najmlađim sugrađanima obezbedi bolju budućnost i bezbednost u smislu energetske efikasnosti. U 2021. godini na teritoriji Grada Kikinde uloženo je 15,5 miliona dinara u pet projekata u oblasti ekologije i zaštite životne sredine: u Predškolskoj ustanovi, Zavodu za javno zdravlje, Domu zdravlja, OŠ „1. Oktobar“ i SC „Jezero“- precizirao je Lukač.

U okviru ovogodišnjeg konkursa „Zajednici zajedno“ Kikindi je opredeljeno 17 miliona dinara, za nabavku medicinske opreme i aparata u Domu zdravlja i Opštoj bolnici.

 

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisao je konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2022. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

slepi i slabovidi

23. Smotra stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije biće održana u Narodnom pozorištu u Kikindi u četvrtak 3. novembra. Organizuju je Savez slepih Srbije i Organizacija slepih i slabovidih “Severni Banat” uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Kikinde i brojnih donatora.

Smotra je takmičarskog i revijalnog karaktera, a cilj skupa je afirmisanje stvaralaštva, kulturno-umetničkih dostignuća i sposobnosti slepih i slabovidih osoba.

U kulturno-umetničkom programu će, pored afirmisanih slepih umetnika, učestvovati i članovi lokalnih kulturno- umetničkih društava kao i učenici osnovnih i srednjih škola iz Kikinde.

Organizatori pozivaju sugrađane da 3. novembra posete izložbu radova slepih i slabovidnih umetnika,  kao i da proprate kulturno-umetnički program koji je inkluzivnog karaktera i biće održan u pozorištu sa početkom u 11 sati.

Edjseg

Postavljanjem nove drveno-metalne kapije na ulazu u  Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ krunisana su dosadašnja ulaganja u renoviranje objekta ovog udruženja.

Radovi su tokom prošle godine obuhvatili sanaciju krova, zamenu prozora i vrata, a da bi se značajno poboljšali uslovi za negovanje kulture i tradicije mađarske nacionalne zajednice, na čemu „Eđšeg“ u kontinuitetu radi već skoro osam decenija, doprinos su dali Fondacija „Betlen Gabor“, Gradska uprava, ali i vredni i posvećeni članovi i prijatelji KUD-a.

 

-U prošloj godini, uloženo je više od 5,5 miliona dinara. Većina sredstava dobijena je preko Fondacije “Betlen Gabor” iz Mađarske, dok je milion dinara iz gradskog budžeta uloženo za zamenu svih prozora. Od ostalih 4,5 miliona uspeli smo da uradimo potpuno novi krov na zgradi sa ulice, što nam je bilo najvažnije, pošto je krov već godinama prokišnjavao. Urađena je fasada na zgradi i unutrašnji deo klub prostorije, gde članovi KUD-a, preko nedelje, provode najviše vremena. Uspeli smo i da promenimo dvoja ulazna drvena vrata.  I članovi društva su bili jako vredni. Renovirali su predsoblje i terasu- napominje predsednica KUD “Eđšeg” Ramona Tot.

Iako ove godine nisu planirali velika ulaganja, rešili su da konkurišu za sredstva za zamenu stare, zelene kapije na samom ulazu u kulturno-umetničko društvo.

-Želja nam se ispunila. Na konkursu Fondacije “Betlen Gabor” dobili smo 200.000 dinara- zadovoljno dodaje Ramona Tot.

Nova kapija od juče krasi ulaz u “Eđšeg”. Izvođač radova bila je firma “Mahagoni varoš” iz Kikinde. U KUD-u su veoma zadovoljni novim izgledom i boljim uslovima za rad. O detaljima u enterijeru, uz iskrenu volju i trud, rado su se pobrinuli i sami članovi. Jedan od njih, Igor Komarek, od stare grede, napravio je zanimljiv luster koji sada krasi predsoblje ovog kulturno-umetničkog društva.