Jelena Trifunović

Jovanov Milenko

Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Zajedno možemo sve“ u Skupštini Srbije Milenko Jovanov predočio je ministrima u novoj Vladi važne projekte za građane Kikinde ukazujući na veliki značaj uspešnog završetka izgradnje fabrike vode, kao i realizaciju više projekata u oblasti putne infrastrukture. Kako je ukazao Jovanov, pored izgradnje fabrike vode u Kikindi, u selima će, u saradnji sa pokrajinom,   biti izgrađena mini postrojenja za prečišćavanje, čime će građani na celoj teritoriji Grada dobiti zdravu pijaću vodu.

-Prečistač za pijaću vodu koji se radi u Kikindi je veoma važan za naš grad, kao i neki drugi projekti. Tu, pre svega, želim da kažem da, od vas gospodine Vesiću, očekujem kontrolu i besprekornu realizaciju projekta fabrike vode u Kikindi. To je jako važan projekat za nas i vrlo je važno da građani Kikinde u što kraćem roku, u skladu sa standardima izgradnje, dobiju čistu vodu za piće. U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu finansiraćemo mini postrojenja za sela, tako da svi građani na teritoriji Grada Kikinde mogu da imaju dobru vodu za piće- ukazao je šef naprednjaka u Narodnoj skupštini.

-Važno je da se nastavi i sa drugim projektima, da se brza saobraćajnica Sombor-Kikinda gradi i vrlo je važno to što je ministar Mali naveo, da ni jedan od projekata koji je započet neće biti zaustavljen, iako je kriza i teška situacija- istakao je Jovanov i nastavio:

-Radujemo me i želim da pozdravim to što je izdvojen novac za planiranje dve obilaznice, oko Melenaca i oko Bašaida. Time će se, u velikoj meri, ubrzati put do Zrenjanina. To je taj, uslovno rečeno, južni krak za nas iz Kikinde, da se prikačimo na Zrenjanin i kasnije dva autoputa koja će tu da se grade, jedan ka Beogradu, a jedan ka Novom Sadu. Hteo bih i da vas zamolim da, kada budžet bude bio na dnevnom redu, da se u njemu nađe kružni tok u Bašaidu. To je selo pred Kikindom, koje ima ukrštanje dva puta.  Znakovi postoje, to nije sporno, ali problem je što jedan put vodi iz Novog Bečeja preko Novog Miloševa, Bašaida do Torde, a drugi ide iz Kikinde preko Bašaida do Zrenjanina, i onda i jedna i druga strana pomisle da imaju pravo prvenstva prolaza i to je crna tačka gde ima veliki broj stradalih. Molio bih da imamo to u vidu, i da probamo da rešimo. To će biti rešeno obilaznicom, ali dok ona ne bude realizovana, taj kružni tok bi rešio problem sa kojim se ljudi suočavaju- naglasio je šef poslaničke grupe SNS.

Kikinda: Od snažne industrije do loših  privatizacija

-Sve su to važni projekti za naš grad, jer mi do 2013. godine nismo imali prilike da vidimo ni kako izgleda strani ni domaći investitor, imali smo samo zatvorene fabrike. Grad u kome sam rođen i živim pogodila je najveća jevrejska kletva: dabogda imao pa nemao. Grad koji je bio vrlo bogat, imao jaku, izvozno orijentisanu industriju, ali i ono što je preživelo sankcije uništeno je prilikom privatizacija i došlo je dotle da se ništa ne radi i ne gradi- ukazao je Jovanov u Skupštini Srbije.

-Ove saobraćajnice će u velikoj meri pomoći da još neki investitori dođu u naš grad i da se otvore još neka radna mesta, a sa druge strane, jako nam je važno da se završi fabrika vode jer je već dugo to Kikinđanima glavna tema. Mi sada pokazujemo, time što se gradi i svakog dana napreduje ta fabrika, da za razliku od onih koji su samo delili letke sa vodom i pričali kako će nešto da urade, mi zaista i radimo. Ovi prečistači su takođe važni, i mislim da ćemo, uz sveobuhvatnu akciju pošumljavanja, pošto je Kikinda grad koji ima najmanje pošumljenih površina u Srbiji, dosta promeniti ekološku sliku u Kikindi, pored privrede i infrastrukture, da se pohvalimo i takvim rezultatima.

Kriza ne zaustavlja planove

-Kao Kikinđanin i poslanik u Skupštini Srbije želim da podržim ove predloge koji pokazuju da ne odustajemo od onoga što smo zamislili- iako je kriza. To pokazuje snagu i stabilnost naših javnih finansija. Kada to sve završimo, ostaće da porazgovaramo o severnom kraku koji bi mogao da ide od Kikinde ka Horgošu i time bismo napravili paralelu Koridoru 10 kroz Banat, to bi u velikoj meri promenilo sliku i jedan dosta devastiran region, koji je dosta toga pretpeo kroz loše godine sankcija i privatizacije, malo pomognemo. Onda, da povežemo i napravimo tranzitno mesto i kroz granični prelaz Nakovo, i ako bi bio pozitivan odgovor rumunske strane, od Kikinde prema Novom Sadu, a na drugu stranu ka Temišvaru, pa Somboru i dalje kroz Hrvatsku. U ime građana Kikinde i svoje ime zahvaljujem na tome što se nije odustalo od ovih projekata i molim vas da se realizuju u najkraćem mogućem vremenu, bez ikakvih problema, da građani Kikinde jasno vide šta Vlada Republike Srbije radi za njih. Videli su već mnoge stvari jer sve ono najvažnije za njih urađeno je u periodu od kada predsednik Vučić ima dominantnu političku ulogu na političkoj sceni u Srbiji i dominantno utiče na politiku Vlade RS- zaključio je Jovanov.

1

Na današnji dan, 2014. godine tadašnji premijeri Srbije i Rumunije Aleksandar Vučić i Viktor Ponta svečano su otvorili međunarodni granični prelaz Nakovo – Lunga. Otvaranje prelaza olakšalo je komunikaciju građana sa obe strane granice, ali i osnažilo ekonomske, privredne i kulturne veze.

-U prethodnih osam godina, do kraja septembra ove godine, preko ovog graničnog prelaza zvanično je prešlo 943.695 putnika. Istovremeno su otvorena još dva Vrbica – Valkanj (188.999 putnika) i Jaša Tomić – Fenj (603.496 putnika). Za sve ovo vreme, preko tri nova granična prelaza, je prešlo 1.736.190 putnika, što znači da ja na prelazu kod Kikinde, bilo 54,35 % od ukupnog broja- precizan je član Gradskog veća Saša Tanackov.

Objašnjava da kada tome dodamo da svakodnevno Kikinđani zaposleni u fabrici “Zopas” u Velikom Semiklušu, njih oko 200, mora da putuje preko graničnog prelaza  Srpska Crnja – Žombolj zbog ograničenog radnog vremena prelaza kod Nakova, doći ćemo do podatka da bi preko GP Nakovo – Lunga do sada odavno imali više od milion putnika, odnosno prosečno samo u ovoj godini minimalno 50.000 više registrovanih prelazaka.

-Zahvaljujući otvorenom graničnom prelazu sada u Kikindi u fabrici “Zopas” radi skoro 700 ljudi, sredstvima EU, Vlade Republike Srbije, Grada Kikinde i JP „Putevi Srbije” izgradili smo granični prelaz u skladu sa važećim međunarodnim standardima, biciklističku stazu sa solarnom rasvetom i video nadzorom, rekonstruisali smo deo međunarodnog državnog puta…Sledeći cilj je radno vreme 24/7 kao i dozvoljen prelazak autobusima- navodi Tanackov.

 

 

 

škole

Savremenu i kvalitetnu nastavu danas je nemoguće zamisliti bez primene digitalnih tehnologija. Od Ministarstva prosvete, osnovnim i srednjim školama na teritoriji Grada Kikinde, stigla je vredna oprema koja će biti značajna podrška u svakodnevnoj nastavi.

Gradske i seoske škole, na samom početku školske godine, dobile su ukupno 450 laptop i desktop računara uz prateću opremu- monitore, video bimove, štampače, kaže za Kikindski portal Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

-Značajna nastavna sredstva dodeljena su školama. Ministarstvo prosvete krenulo je u proces digitalizacije škola i mi sad radimo na projektima digitalnih škola odnosno digitalnih kompetencije kako bismo realizovali različite sadržaje na digitalni način.

Tu se, pre svega, misli na korišćenje digitalnih udžbenika, pristup učenika digitalnim materijalima, pa čak u perspektivi i izrada završnih ispita ili testiranja onlajn. Kikindskim osnovnim i srednjim školama dodeljeno je 450 računara što će značajno pomoći u organizaciji nastave- ukazuje Farkaš.

Gradske i seoske škole dobile su novu opremu, u zavisnosti od broja učenika i postojećih digitalnih kapaciteta. Konkretno, Osnovna škola “Žarko Zrenjanin” dobila je 33 laptop i 12 desktop računara sa monitorima, zahvaljujući čemu opremaju još jedan informatički kabinet.

 

 

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave organizuje Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi na kojem će više od 56 organa javne uprave studentima pet državnih univerziteta ponuditi 794 mesta  za praksu. Sajam se održava 9. novembra, onlajn je i održava se preko platforme izrađene za ovaj sajam virtuelizacijom Narodne skupštine Republike Srbije.

Posle prošlogodišnjeg prvog sajma studentske stručne prakse u javnoj upravi – kada je 18 organa javne uprave ponudilo studentima 400 mesta za stručnu praksu, na ovogodišnjem sajmu je trostruko više institucija.

Sajam se realizuje na posebno kreiranim savremenim platformama koje virtelizuju najvažnija i najreprezentativnija zdanja državnih institucija. Ove godine to će biti Dom Narodne skupštine.

Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi počeće 9. novembra, u 10 sati. Do kasno posle podne, studente će na tribinama, panelima i štandovima dočekati više od 90 predstavnika organa javne uprave, od centralnog do lokalnog nivoa.

Sajam je deo reforme javne uprave, koja se u Srbiji sprovodi uz podršku Evropske unije. Glavni koordinator reforme je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

 

 

veterani PJP

Za zasluge u odbrani Savezne Republike Jugoslavije od 1998. oo 2000. godine, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918.  uručilo je medalje „Đeneral Božidar Janković- Osvećeno Kosovo” članovima Udruženja veterana Posebnih jedinica policije : Nikoli Marjanoviću iz Kikinde, Miloradu Jakiću iz Kule i Borisu Ladišiću iz Novog  Sada.

-Policajac sam od 1984.godine, danas u penziji. Učestvovao sam u svim dejstvima na Kosovu i Metohiji, proveo dana i dane sa kolegama na terenu. Nažalost, iz Policijske uprave Kikinda poginulo je devet ljudi, a petnaest je ranjeno. Bivši sam pripadnik Posebnih jedinica policije od osnivanja do raspuštanja 2002. godine. Udruženje veterana PJP je mlado udruženje, osnovano pre tri godine. Ovo priznanje mi mnogo znači- iskren je sugrađanin Nikola Marjanović.

Medalje su uručene u prostorijama Gradskog odbora SUBNOR-a. Udruženje veterana Posebnih jedinica policije je kolektivni član te boračke organizacije.

-Njihovi članovi su i članovi SUBNOR-a. Uskoro ćemo i osnovati sekciju Posebnih jednica policije. To su veterani učesnici u odbrani Savezne Republike Jugoslavije na Kosovu. Nagrađenima sam  i  poručio da su oni Obilići dvadesetog veka- istakao je Savo Orelj, predsednik gradskog odbora SUBNOR-a.

Medalje „Đeneral Božidar  Janković-Osvećeno Kosovo” uručio je Petar Jovanović, zamenik predsednika Udruženja veterana PJP. Udruženje je osnovano sa ciljem očuvanja sećanja na postojanje ove jedinice, kao i njene poginule, nestale, preminule i penzionisane pripadnike, brige o porodicama članova, ali i u cilju negovanja tradicije PJP,  prikupljanja i publikovanja istorijske građe i saradnje sa srodnim organizacijama.

-Priznanje je novoustanovljeno, dobili su ga zaslužni pojedinci koji su ga zavredeli svojim radom i pomaganjem stanovništvu. Uručićemo ga još i Nebojši Kraljeviću iz Zrenjanina- napomenuo je Jovanović.

Dodeljena priznanja nazvana su po istaknutom srpskom generalu i vojnom ministru Božidaru Jankoviću (1849-1920). Bio je jedan od najsposobnijih oficira srpske vojske, učesnik Srpsko-turskih ratova, Srpsko-bugarskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

 

auto-repair-shop-g027109b0b_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv četrdesetosmogodišnjeg muškarca iz Sente, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija i nedozvoljena trgovina.

Policija je na salašu osumnjičenog pronašla 65 havarisanih putničkih vozila čiji neki delovi sadrže opasan otpad i koje je, kako se sumnja, nabavio radi preprodaje iako nije imao potrebne dozvole.

Vozila su uz potvrdu oduzeta, a njihova vrednost procenjuje se na oko 1.560.000 dinara.

Kikinda

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova na teritoriji Grada Kikinde trajao je od 1. do 31. oktobra. Grad Kikinda bio je podeljen na 513 popisnih krugova, a planiran je bio obilazak 21.421 domaćinstva. Bilo je angažovano 86 popisivača i 13 instruktora.

-Popis u Kikindi je uredno protekao. Bila je dobra saradnja sa instruktorima i popisivačima. Terenski rad uspešno je završen u roku, s tim da su još naredna četiri dana telefonskim putem građani koji iz nekog razloga nisu popisani mogli da se jave dežurnim popisivačima. Popis je prvi put rađen tako što su podaci unošeni u elektronske upitnike putem laptopova- navodi načelnik Gradske uprave Dragiša Mihajlović.

– Na vaše pitanje da li je bilo izrečenih kazni zbog odbijanja da se daju podaci, mogu vam reći da nismo imali takvih slučajeva. U nekoliko situacija građanima je bilo potrebno dodatno pojašnjenje, na primer da se podaci prikupljeni popisom koriste samo u statističke svrhe- objašnjava Mihajlović.

Iz pojedinih gradova već su objavljene informacije o smanjenju broja stanovnika. Jasno je da je takav trend prisutan i u Kikindi.

-Preliminarne rezultate popisa Republički zavod za statistiku objaviće do kraja novembra, a konačne do kraja juna 2024. godine- odgovara Mihajlović na pitanje o broju stanovnika koji je utvrđen popisom.

U međuvremenu, procene o demografskom kretanju potražili smo iz drugih izvora. Tako je Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ nedavno u svom Zdravstveno-statističkom godišnjaku, izneo podatak da Grad Kikinda broji 52.668 stanovnika što je 6.785 manje u odnosu na popis iz 2011. godine. Koliko je ovaj proračun tačan, saznaćemo tokom novembra nakon što podatke iznese RZS koji svakih deset godina sprovodi popis kao najobimniju i najkompleksiju statistiku o stanovništvu i stambenom fondu u državi.

 

PUK

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, uhapsili su J. M. (1978) iz Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

Sumnja se da je J. M. rano jutros, na putu Novo Miloševo – Kikinda, upravljajući putničkim vozilom marke polo, naleteo na moped, koji se kretao u istom pravcu, i tako zadao smrtne povrede pedesetsedmogodišnjem muškarcu iz Kikinde.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom Višem javnom tužilaštvu u Zrenjaninu.

zarazne bolesti

Zarazne bolesti su kao ajfon, svake godine izađe novi model. Ovim intrigantnim citatom, prof. dr Zoran Golušin, upravnik Klinike za kožno-venerične bolesti Kliničkog centra Vojvodine, započeo je predavanje kikindskim srednjoškolcima o polno prenosivim infekcijama- kako ih prepoznati i kako se zaštititi. Istaknuti lekar- dermatovenerolog, rodom Kikinđanin, na poziv profesora Tomislava Bartolića, a u organizaciji Centra za stručno usavršavanje, mlade sugrađane je na prijemčiv način upoznao sa načinima prevencije, simptomima, kao i lečenjem polno prenosivih infekcija.

-Mnoge od zaraznih bolesti mogu se preneti polnim putem. Pre mesec i po dana imao sam pacijenta za koga sam posumnjao da ima majmunske boginje. Ispostavilo se da je tačno. Sve te novootkrivene bolesti često su virusnog porekla i mogu se preneti i intimnim kontaktom, pri čemu se ne misli na seksualni odnos već kontakt kože sa kožom, sluznice sa sluznicom. Na večerašnjem predavanju, srednjoškolcima sam govorio o polno prenosivim bolestima, od sifilisa koji nije stvar prošlosti, o gonoreji, herpesu, humanim papiloma virusima i kondilomima koji su najčešći među mladima i najlakše se prenose. Kondom nije stopostotna zaštita, jeste od HIV-a i sifilisa skoro stopostotna, ali kod kondiloma kondom pruža zaštitu svega 70 odsto. Zato je vakcinacija protiv humanog papiloma virusa važna, posebno kod devojčica- ističe dr Golušin.

-Sve kreće od edukacije. Vakcinacija protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa je dostupna. Kod mladih su najčešće polne infekcije kondilomi i trihomonas kod devojaka- navodi dr Golušin i dodaje da polno prenosive bolesti ne leči samo jedna struka.

Da je tematika sa kojom je dr Zoran Golušin bliže upoznao srednjoškolce aktuelna i naročito važna za ovaj uzrast, potvrđuje statistika. Polno prenosive infekcije su, naime, najzastupljenije kod mladih između 15 i 25 godina. Nedovoljno lečene bolesti mogu uticati na plodnost, pa su, pored prevencije, od velike važnosti rana dijagnostika i pravovremena terapija koje sprečavaju komplikacije i dalje širenje infekcije.

 

Milovan Dagović

Tačno dve decenije nakon što je učestvovao na Simpozijumu skulptura u terakoti „Tera“, akademski umetnik Milovan Dagović Dago vraća se u Kikindu. Ovoga puta u istoimenoj galeriji njegova izložba oslikava put pun prepreka i beznađa koji obuhvata period od izgnanstva iz ratnog Sarajeva 1992.godine do sadašnjeg vremena.

Tragičnost savremenog društva ogleda se u velikom raslojavanju, nepoštovanju i kršenju svih društvenih i pravnih normi običnog čoveka. Postajemo dramatično i tragično postojanje ljudske civilizacije iza koje se čuje samo krik izmrcvarenog čoveka, navodi umetnik koji je u Kikindi izlagao prvi put za vreme bombardovanja 1999.godine.

 – Sva ta priča vezana za liniju i crtež je moj svakodnevni način življenja i opstajanja,a pogotovo u tom periodu, ako se govori o likovnom jeziku i strukturi. Ovde izloženi radovi su nastali u protekle dve godine. Iako sam pre svega vajar, crtež je za mene najosnovnije izražajno sredstvo,  tako je i linija početak svega- priča Dagović.

-U Kikindi sam 2002. učestvovao na vajarskom simpozijumu. Tada sam ovde bio prvi put, sa vajarima iz Italije, Španije, koleginicom iz Beograda. Ravnica je ostavila na mene utisak. Živeo sam neko vreme i u Somboru, a danas u Subotici. Ravnica je sastavni deo i ove likovne slojevitosti- ukazuje umetnik čiju izložbu „Tragovi identiteta“ posetioce Galerije „Tera“ mogu pogledat do kraja novembra.

Dagović nudi sveže likovno umeće i zbog finog sopstvenog kodeksa povezivanja konstruktivizma i figurativnosti, plastičnog i pikturalnog, fantastičnog u duhu neshvatljive surove stvarnosti, ocenila je istoričarka umetnosti Radmila Savčić.

Milovan Dagović Dago rođen je u Užicu 1954. godine. Umetničku školu i Akademiju likovnih umetnosti, na odseku vajarstva, završio je u Sarajevu, gde je i magistrirao. Član je ULUS-a. Radio je kao profesor u Umetničkoj školi u Užicu. Izlagao je kolektivno i samostalno u Srbiji i inostranstvu.