јануар 25, 2026

Jelena Trifunović

pumpkin-g7e7a63984-1920

Iako se farmeri širom SAD ponose džinovskim narandžastim plodovima, svetski rekord ne dolazi s one strane Atlantskog okeana, već iz jedne od najromantičnijih regija Italije, čuvenoj po vinskom turizmu.

U malom mestu Rada in Kjanti u Toskani uzgojena je Ginisova rekorderka- bundeva teška čak 1.226 kilograma. Italijanski poljoprivrednik Stefano Kutrupi rekord je postigao na desetom Festivalu bundeve u Pečioliju održanom 26. septembra prošle godine.

Ovaj četrdesetogodišnjak je čak četrnaest godina pokušavao da proizvede najtežu tikvu i napokon se, lane, njegov san ostvario. Brižljivo je vodio računa o svim faktorima- od zemljišta, klimatskih uslova, đubrenja, načina uzgoja. Gigantska tikva nikla je iz semena američkog proizvođača Verner koje je posejano 20. marta.

Tako je oboren rekord iz 2016. godine koji je postavio Belgijanac Matijas Vilemijns čija je bundeva težila 1.190 kilograma.

I da ponovo mogu da biraju, izabrale bi đake, učionicu i školske klupe. U posleratnoj Kikindi, te davne 1948. godine, četrdesetak učenika za svoj budući poziv bira učiteljski. Upisuju novoosnovanu Mešovitu učiteljsku školu.

– Sa izgradnje autoputa Beograd-Zagreb, iz Vognja pokraj Sremske Mitrovice vratila sam se kući. Otac je rekao nećeš upisati Tehnikum u Hrvatskoj, već Učiteljsku školu ovde u Kikindi. Tako je i bilo. Uspešno sam završila Učiteljsku školu, kasnije i Pedagošku akademiju. Bila sam uporna, nekad odličan đak, a nekad vrlo dobar- priča Smiljanka Babić, nastavnica u penziji. Radni vek započela je u Nakovu, a završila u Beogradu.

-Penzionisana sam posle 40 godina i dva meseca radnog staža. Nijedan dan bolovanja nisam imala, čak je i porođaj bio tokom ferija-priseća se.
U istom razredu bile su i Marica Sekulić i Milka Levatić. Na školskom času upriličenom povodom 70 godina od kako je prva generacija završila Mšeovitu učiteljsku školu evociraju uspomene, prisećaju se svojih profesora, kolega, đaka, bogatog radnog iskustva.

-Odrasla sam sa bakom. Bilo je pitanje šta najpre završiti i doći do egzistencije. Učiteljsku školu sam završila sam 1952. godine. Tek po završetku, već u julu, među prvima sam dobila dekret i postavljenje u Nakovu. Tri godine sam živela i radila tamo u višim razredima. Udala sam se za Kostu Sekulića koji je dobio premeštaj, pa smo se preselili u Kikindu- priča Marica Sekulić.

Tri dame rado se sećaju svojih profesora među kojima posebno mesto zauzima njihova razredna Katica Grgur, Hercegovka nastanjena u Novom Miloševu. U školskim klupama sticale su, a kasnije delile nastavne, ali i životne lekcije.

– Ja sam imala prilike da budem tužna, ali nisam htela. Hoću vedra i vesela da koračam kroz život i to sam prenosila na decu. Kad pređem prag od učionice, ja sam svoja, kao da dobijem krila. Osmehom pozdravim đake- otkrila nam svoj profesionalni, ali i životni moto Milka Levatić. Učiteljski poziv odveo ju je u Ulcinj, pa u Split, da bi se potom vratila da predaje u Kikindi.

Prosvetiteljska misija učitelja

Obeležavanje jubileja prve generacije učitelja, inicirao je prof. dr Jovica Trkulja.

-Pogotovo u onom vremenu, mi koji smo rasli na selu gde su naši roditelji od jutra do mraka radili u polju, učitelji i učiteljice vršili su veliku prosvetiteljsku misiju. Bili su nam učitelji, sveštenici, roditelji. Mislim da postoje dva najuzvišenija božja poziva. Jedan je poziv majke koja nam udahnjuje biološki život i drugi je poziv učiteljice koja nam udahnjuje duhovni život- ističe profesor Trkulja.

-Pisao sam nedavno o Đuri Radloviću, velikom akademskom slikaru, rodom iz Nakova, koji je postavljao mozaik u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Kada sam razgovarao sa njim, rekao mi je da je iz siromašne porodice sa šestoro, sedmoro dece postao to što je danas, a on je profesor Likovne akademije i jedan od najvećih slikara mozaičara zidnog slikarstva u regionu, upravo zahvaljujući učiteljici Marici Sekulić i Živi Bukurovu, nastavniku slikarstva- svedoči profesor Trkulja.

Obilaznica oko naselja Bašaid i Melenci biće duga 12 kilometara. Njenom izgradnjom planirano je izmeštanje dela trase državnog puta IB reda broj 13 (nekadašnji M 24), u cilju izmeštanja tranzitnih tokova iz navedenih naseljenih mesta, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Izgradnjom ovog dela putnog pravca stvaraju se i uslovi za bolju pristupačnost celog regiona, podizanje njegove konkurentnosti, kao i sam budući razvoj naseljenih mesta Bašaid i Melenci – stoji u programskom projektu.

Vrednost posla procenjena je na 37,5 miliona dinara. Tender za izradu plansko-tehničke dokumentacije koji je raspisalo JP „Putevi Srbije“ ističe 5. septembra.

Tri knjige mladih autora do trideset pet godina biće objavljene na osnovu konkursa koji tradicionalno raspisuju Grad Kikinda i Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa.

Članovi žirija doneli su jednoglasnu odluku da objavljivanjem prve knjige nagrade sugrađanku Dunju Brkin Trifunović, za naučni rad pod naslovom „Metalingvistička svest kod dece predškolskog uzrasta“, Svetlanu Savić iz Novog Sada za zbirku poezije „Šljakeraj“ i Milivoja Z. Popova iz Sente za prozno delo „Bezbojni plamen“.

Ovogodišnji konkurs bio je otvoren od 16. juna do 1. avgusta.  Mladi autori slali su prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije i proze, eseja i književne kritike, naučnih i istraživačkih radova.


Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija).

Izdvajajući navedene autore i naslove, članovi žirija istakli su da su nagrađeni rukopisi inovativni i čitalački uzbudljivi, te da su se izdvojili svojom sadržinom već nakon prvog čitanja.

Reč je o knjigama koje su žanrovski i tematski potpuno različite (poezija, proza i naučni rad). Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra do kraja 2022. godine.

Školsko zvono i intoniranje himne „Bože pravde“ označili su početak nove školske godine. U klupe je selo i 455 prvaka kojima je Grad Kikinda obezbedio besplatne udžbenike i školski pribor.

Srećan polazak u školu poželeli su im gradonačelnik Nikola Lukač i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Ramona Tot koji su 1. septembra posetili osnovne škole „Vuk Karadžić“, „Đura Jakšić“, „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu i „Vasa Stajić“ u Mokrinu.

„Za prvake je ovo poseban i lep dan, mališani su jedva čekali da krenu u školu, upoznaju nove drugare, učitelje. Po prvi put, Grad Kikinda je ove godine finansirao kupovinu udžbenika svim učenicima prvih razreda što je, siguran sam, roditeljima od velikog značaja, tako da će Grad i narednih godina izdvajati sredstva za decu. Dečji osmesi su nam dodatni motiv i inspiracija da od Kikinde napravimo još bolje i kvalitetnije mesto za život i rad“, istakao je gradonačelnik.

Za kupovinu knjiga prvacima izdvojeno je pet miliona dinara, dok je za osnovno obrazovanje u ovogodišnjem gradskom budžetu opredeljeno 164 miliona dinara.

Don`t copy text!