Pre tri decenije, uobičajeni radni dan na glinokopu fabrike „Toza Marković“ doneo je neobično otkriće koje će postati nezaobilazna atrakcija i jedan od simbola našeg grada.
Duboko pod zemljom, na oko 21 metar dubine, septembra 1996. godine otkriven je gotovo kompletan skelet ogromnog praistorijskog surlaša. Bilo je to jedno od najznačajnijih paleontoloških otkrića na ovim prostorima – mamut, koji će ubrzo dobiti ime Kika.
Stručnjaci su utvrdili da je reč o ženki stepskog mamuta, čiji je skelet očuvan sa gotovo 90 odsto koštane mase. Bila je visoka oko 4,7 metara, dugačka oko sedam metara, sa kljovama dužine oko 3,5 metara, a njena težina procenjena je na oko sedam tona.
Posebno je zanimljiva priča o njenom životu. Prema analizama stručnjaka, mamutica je u trenutku uginuća imala oko 64 godine, a na kostima su uočene degenerativne promene koje ukazuju na zdravstvene tegobe svojstvene poznim godinama. Oblik karlice potvrdio je da je reč o ženki.
Posle složenih procesa iskopavanja, rekonstrukcije i konzervacije, Kika je postala deo stalne postavke kikindskog Narodnog muzeja. Njen skelet danas je najznačajniji muzejski eksponat, dok je replika postavljena u dvorištu muzeja.
Od otkrića do danas, Kika je postala je zaštitni znak grada i turistička atrakcija. U njenu čast, organizuje se i „Mamutfest“, manifestacija koja kroz radionice, izložbe, predavanja i brojne programe približava najmlađima svet praistorije.
Džinovska praistorijska životinja je proslavila Kikindu i danas je mnogima baš ona jedna od prvih asocijacija na naš grad i njegove znamenitosti.
