Jelena Trifunović

solari paneli 3

Grad Kikinda raspisao je 8. decembra javni konkurs za sufinansiranje ugradnje solarnih panela na porodičnim kućama i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote. Za ovu meru opredeljeno je 1,5 miliona dinara, od toga 1.260.000 dinara za solarne panele, a 240.000 dinara za cirkulacione pumpe, kalorimetre, termostatske ventile i delitelje toplote.

-Maksimalan subvencionisani iznos po domaćinstvu za solarne panele je 420.000 dinara. Vlada veliko interesovanje građana, najviše za meru nabavke i ugradnje solarnih panela za porodične kuće. Privredni subjekti koji će učestvovati u ovom Programu energetske sanacije domaćinstava na teritoriji Grada Kikinde su Đurđević Termosolar, MT Komeks DOO Beograd i Telefon inženjering DOO Beograd- precizirao je za Kikindski portal Nikola Jugin, energetski menadžer.

Konkurs je otvoren 21 dan od dana objavljivanja odnosno do 29. decembra. Dodatne informacije mogu se dobiti putem broja telefona 0230 410 219. Javni poziv za učešće građana u sprovođenju mera energetske sanacije putem ugradnje solarnih panela i detaljan spisak potrebne dokumentacije dostupni su na sajtu grada.

U ovogodišnjem Programu energetskih sanacija do sada su 74 domaćinstva dobila bespovratna sredstva, od ukupno 242, koliko ih je konkurisalo.

 

 

Prvi sneg Kikinda

Prvi ovosezonski sneg pao je tokom noći i u Kikindi. Prema podacima Meteorološke stanice, najniža izmerena temperatura je -1 stepen, koliko iznosi i prema trenutnim merenjima (u 6, 7 i 8 časova). Ipak, subjektivni osećaj je da je napolju hladnije odnosno da je -6 stepeni, pokazuju podaci RHMZ.

Sneg se, za sada, zadržao samo na krovovima, zelenilu i automobilima. Vozačima se savetuje opreznija vožnja zbog vlažnih puteva. Meteorolozi za danas prognoziraju najvišu dnevnu temperaturu do 2 stepena.
Kalendarski zima nam stiže 21. decembra u 22.48 časova. Kikindski portal donosi vam i nekoliko meteoroloških zanimljivosti.

Zimske rekorde u Kikindi mnogi ne pamte

Najniža temperatura u Kikindi izmerena je u zimu 1963. godine.  U noći između 23. i 24. januara, izmereno je minus 29,8 stepeni.

Najviše snega prekrilo je sever Banata 18. januara 1960. godine. Tada je u Kikindi visina snežnog pokrivača iznosila čak 46 centimetara.

vodomer

Javno preduzeće za komunalnu infrastrukturu i usluge „Kikinda“ u ponedeljak, 12. decembra, počinje sa kompletnom uslugom zamene vodomera kod svih kategorija potrošača na Gradskom trgu.  To podrazumeva demontažu postojećeg vodomera i montažu novog servisiranog, kontrolisanog i overenog vodomera.

Iz JP „Kikinda” zamolili su građane da pripreme šahtove i omoguće njihovim ekipama nesmetanu zamenu vodomera u narednom periodu.

braco azarić

Otvaranje retrospektivne izložbe slika Braće Azarića biće upriličeno u ponedeljak 12. decembra u Kulturnom centru Kikinda, sa početkom u 19 sati.

Braco Azarić je rođen 1951. godine u Novim Kozarcima. Slikarstvom se bavi od 1975. godine. Izlagao je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama i učestvovao na brojnim likovnim kolonijama u zemlji i inostranstvu. U Novim Kozarcima rukovodi radom Umetničke galerije „Zdravko Mandić”.

Kikindski Kulturni centar sutra će biti domaćin još jednog likovnog događaja. Novogodišnja likovna kolonija u ovoj ustanovi kulture okupiće slikare iz sedam gradova.

Ritam Evrope

Saradnja Kulturnog centra i Grada Kikinde sa programom za decu i mlade „Ritam Evrope” biće nastavljena i u narednoj godini.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je veliko zadovoljstvo što će deca i omladina Kikinde imati prilike da na Prvoj televiziji i u 2023. godini predstavljaju svoj grad i svoje muzičke i plesne talente.

„Ritam Evrope” kao najveće dečije muzičko takmičenje ovog tipa u Evropi na Prvoj srpskoj televiziji omogućava deci i omladini uzrasta od 14 do 21 godine da na visokom nivou unapređuju koreografska znanja i tehnike pevanja.

Srđan Aleksić 3

U medija centru u Mokrinu u organizaciji Srpskih ratnih veterana Kikinde, održan je sastanak veterana sa advokatom Srđanom Aleksićem iz Niša. Novim Zakonom o boračkoj i socijalnoj zaštiti, predviđeno je da svaki učesnik rata ima pravo na dupli radni staž prema broju dana koje je proveo u ratu, objasnio je Aleksić.

-Od RFZO tražimo da im se prizna dupli radni staž, ne samo da se prizna već i da se uplati. Ovaj postupak je besplatan, vodimo upravni postupak pred upravnim organima i kao Kancelarija to pravo ćemo ostvarivati za naše borce. Takođe, možemo da u ime naših boraca pokrenemo postupak za utvrđivanje statusa borca, to je vrlo bitna kategorija jer borci imaju razne prinadležnosti, jedna od njih je umanjene računa za komunalne usluge. Predlog je da borci budu izjednačeni sa invalidima rata i da imaju pravo na banjsko lečenje. Takođe i da mogu da dobiju vaučere od 15.000 dinara kako bi posetili neka od banjskih lečilišta. Borci koji su penzioneri, a nije im uplaćen ili priznat dupli radni staž, mi ćemo u njihovo ime to zahtevati od RFZO- istakao je Aleksić u izjavi za Kikindski portal.

Poznati niški advokat ukazuje i da su spremni da pokrenu postupak pred nadležnim sudom protiv NATO pakta za  borce koji su bili na Kosovu i Metohiji, a u međuvremenu su oboleli ili preminuli od kancera, što je, kako navodi, direktna posledica  osiromašenog  uranijumom. Pravnom timu koji predvodi Aleksić pomaže italijanski advokat Anđelo Fjore Tartalja koji je pred italijanskim sudovima dobio više od 300  presuda u korist italijanskih vojnika obolelih ili preminulih od raka nakon što su u misijama na Kosovu, Iraku, Siriji, Avganistanu bili izloženi osiromašenom uranijumu.

Advokatska kancelarija Srđana Aleksića nije odustala od pravne bitke za isplatu ratnih dnevnica  vojnim rezervistima, učesnicima rata 1999. godine. .

-Ponovo šaljemo predstavke Sudu za ljudska prava u Strazburu. Prošli smo kroz ceo taj period unazad dve godine, od Osnovnog suda,pa Višeg, Apelacionog, Vrhovnog i Ustavnog. Konkretno, imamo presude za diskriminaciju, ali nisu isplaćene zaostale naknade borcima u Vojvodini kao borcima Topličkog okruga- dodaje Aleksić.

koncert crkva

Prvog dana Međunarodnog festivala horske muzike koji organizuje Kulturni centar Kikinda, u Hramu Svetog oca Nikole upriličen je koncert hora Pevačkog društva „Prepodobni Rafailo banatski” iz Zrenjanina. U Kulturnom centru, prof. dr Antoaneta Radočaj Jerković održala je predavanje „Horsko pevanje-iz različitih perspektiva”.

Večeras (subota) od 19 časova u Narodnom muzeju biće održan koncert Ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada, koji je osvojio Gran pri na prošlogodišnjem festivalu, i Muške vokalne grupe „Panonika“ iz Zrenjanina. U nedelju, takođe u Muzeju od 19 sati, nastupiće Zrenjaninski kamerni orkestar sa „Biserima klasične muzike“.

Festival horske muzike „Melodianum“ ove godine pored takmičarskog dela i tri koncertne večeri, uključuje i predavanja eminentnih stručnjaka o horskoj muzici. Danas od 19 sati, predavanje i radionicu na temu „Glas kao čovekov najvažniji instrument” održaće prof. dr Agota Vitkai Kučera.

Za samo takmičenje prijavilo se četrdesetak horova iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. O najboljima u devet kategorija odlučiće osmočlani žiri na čelu sa prof. dr Biljanom Jeremić.

 

 

Božićna radionica

Predškolci iz vrtića „Naša radost“ i đaci osnovnih škola „Feješ Klara“ i „Đura Jakšić“, njih osamdesetoro, učestvovali su danas na božićnoj radionici u KUD „Eđšeg“. Ovo je tradicionalna aktivnost koju za decu organizuju u ovom kulturno-umetničkom društvu, ali je protekle dve godine izostala zbog pandemije.

-Raduje nas veliki odziv dece. Na božićnoj radionici šaraju medenjake, gledali su crtani film o Božiću, a od nastavnice veronauke učili o simbolima i običajima. Tu su i vaspitačice i nastavnice iz vrtića „Naša radost“ i škola „Feješ Klara“ i „Đura Jakšić“- navodi Ramona Tot, predsednica KUD „Eđšeg“.

I narednih dana nastavlja se pretpraznična atmosfera. Iduće subote, 17. decembra, u Katoličkoj crkvi biće održan Božićni koncert, sa početkom u 18 sati, a već od 16 časova počeće božićni vašar. Posle koncerta, ispred crkve biće odigrana mini predstava koja je plod saradnje Katoličke crkve i „Eđšega“.

Na sceni KUD-a 23. decembra od 18 sati biće odigrana Božićna predstava.

privredna komora srbije

Privredna komora Srbije nagradila je tradicionalnim godišnjim priznanjima najuspešnije kompanije i pojedince koji su se u 2022. godini istakli rezultatima i radom. Uručeno je 17 nagrada za poslovnog lidera i 21 nagrada za poslovni uspeh.

Među firmama koje su dobile priznanje za poslovni uspeh je i Livnica Kikinda automobilska industrija doo koja je, kako stoji u obrazloženju Komisije za dodelu nagrada,  „poslednjih nekoliko godina započela proizvodnju aluminijumskih delova motora automobila, a to je materijal na kom će se, prema svim pokazateljima, bazirati auto-industrija u budućnosti“.

-Poseduju nekoliko najsavremenijih mašina za mašinsku obradu odlivaka, montažu komponenti i dimenzionu kontrolu. Livnica Kikinda AI u zadnjih nekoliko godina beleži konstantan rast proizvodnje i broja zaposlenih, u 2020. godini imali su izvoz u visini od 1.763.826,oo evra i  396 zaposlenih, da bi već naredne (2021. godine) imali povećanje ukupnog prihoda od oko 70%, izvoza od oko 90% i broja zaposlenih za 30%.

-Firma i u 2022. godini beleži rast, tako da se na osnovu pokazatelja za prvih osam meseci ove godine očekuje  izvoz od oko 3,6 miliona evra i pored postojećeg povećanja broja zaposlenih za još oko 5% (ukupno oko 10% u 2022. godini)“- navedeno je u obrazloženju priznanja PKS koje je  preuzeo direktor Regionalne privredne komore u Kikindi Tibor Horvat jer je direktor kikindske Livnice Peter Višnjei na poslovnom putu.

Među laureatima je i generalni direktor kompanije Le Belier Kikinda  Paskal Marmoj koji je dobio nagradu za poslovnog lidera. Priznanje mu je uručio Miloš Nenezić, predsednik skupštine Privredne komore Srbije i generalni direktor Trajal korporacije.

U obrazloženju se navodi da se nakon upoznavanja sa fabrikom i ljudskim resursima u firmi koju je preuzeo od svog prethodnika, suočio sa izazovima i predložio rešenja za unapređenje i razvoj firme.

„Nakon nekog vremena u Le Belieru  su  počeli da dobijaju nove projekte koji su firmu pokrenuli i postavili na putu novog razvoja. Svi budući projekti kao i oni koje trenutno razvijaju, podrazumevaju da se sve tri aktivnosti, livenje, mašinska obrada i montaža, obavljaju u Kikindi. To je nova velika avantura  za fabriku, za Kikindu, za ljude koji rade kao dobavljači ove firme. Započeli su i novu strategiju BE GREEN, sa ambicioznim ciljem da se smanji emisija ugljenika za 50% do 2030. godine. Na čelu sa Paskalom Marmojem,  Le Belier nastavlja društveno odgovorno poslovanje u Kikindi i finansira veliki broj humanitarnih i društvenih akcija, na nivou Grada Kikinde“- obrazložila je Komisija za dodelu priznanja.

Nagrađeni za 2022.

Među nagrađenim firmama su : Zdravlje Leskovac, Nestle Adriatic  DOO, IGP Automotive Comp DOO, Rauch Serbia, Gomex DOO, Chips way DOO, Tiffany production…

Povelju za poslovnog lidera dobili su, između ostalih, Slađan Disić, generalni direktor Simpo Vranje AD; Ljubinko Gobeljić, predsednik kompanije FPM Agromehanika iz Boljevca; Nikola Vuletić predsednik izvršnog odbora Unikredit banke Srbija…

crveni krst

Crveni krst Kikinda i ove godine sprovodi humanitarnu akciju „Jedan paketić-puno ljubavi“ koja je namenjena najmlađim korisnicima Narodne kuhinje. Akcije je počela 7. decembra i traje do 21. decembra. Doniranjem konditorskih proizvoda, svi ljudi dobre volje, pomoći će pripremu novogodišnjih paketića za mališane.

-Ovo je tradicionalna akcija Crvenog krsta. Animirali smo škole, predškolsku ustanovu, kao i preduzeća i pojedince da doniraju slatkiše ili slaniše. Očekujemo da ćemo ih prikupiti dovoljno za 450 novogodišnjih paketića.  Akciji se ove godine odazvala i Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača- navodi Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Krajem decembra uslediće akcije „Čaj od srca“ i „Deca deci“ koje će biti održane u okviru novogodišnjeg bazara u periodu od 23. do 30. decembra. Aktivisti Crvenog krsta sugrađane će poslužiti čajem i prodavaće čestitke sa novogodišnjim motivima, u zamenu za dobrovoljne priloge. Sav prihod biće namenjen Opštoj bolnici- dečjem ili odeljenju neonatologije, u zavisnosti od potrebe.