јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Kikinda

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova na teritoriji Grada Kikinde trajao je od 1. do 31. oktobra. Grad Kikinda bio je podeljen na 513 popisnih krugova, a planiran je bio obilazak 21.421 domaćinstva. Bilo je angažovano 86 popisivača i 13 instruktora.

-Popis u Kikindi je uredno protekao. Bila je dobra saradnja sa instruktorima i popisivačima. Terenski rad uspešno je završen u roku, s tim da su još naredna četiri dana telefonskim putem građani koji iz nekog razloga nisu popisani mogli da se jave dežurnim popisivačima. Popis je prvi put rađen tako što su podaci unošeni u elektronske upitnike putem laptopova- navodi načelnik Gradske uprave Dragiša Mihajlović.

– Na vaše pitanje da li je bilo izrečenih kazni zbog odbijanja da se daju podaci, mogu vam reći da nismo imali takvih slučajeva. U nekoliko situacija građanima je bilo potrebno dodatno pojašnjenje, na primer da se podaci prikupljeni popisom koriste samo u statističke svrhe- objašnjava Mihajlović.

Iz pojedinih gradova već su objavljene informacije o smanjenju broja stanovnika. Jasno je da je takav trend prisutan i u Kikindi.

-Preliminarne rezultate popisa Republički zavod za statistiku objaviće do kraja novembra, a konačne do kraja juna 2024. godine- odgovara Mihajlović na pitanje o broju stanovnika koji je utvrđen popisom.

U međuvremenu, procene o demografskom kretanju potražili smo iz drugih izvora. Tako je Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ nedavno u svom Zdravstveno-statističkom godišnjaku, izneo podatak da Grad Kikinda broji 52.668 stanovnika što je 6.785 manje u odnosu na popis iz 2011. godine. Koliko je ovaj proračun tačan, saznaćemo tokom novembra nakon što podatke iznese RZS koji svakih deset godina sprovodi popis kao najobimniju i najkompleksiju statistiku o stanovništvu i stambenom fondu u državi.

 

PUK

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, uhapsili su J. M. (1978) iz Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

Sumnja se da je J. M. rano jutros, na putu Novo Miloševo – Kikinda, upravljajući putničkim vozilom marke polo, naleteo na moped, koji se kretao u istom pravcu, i tako zadao smrtne povrede pedesetsedmogodišnjem muškarcu iz Kikinde.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom Višem javnom tužilaštvu u Zrenjaninu.

zarazne bolesti

Zarazne bolesti su kao ajfon, svake godine izađe novi model. Ovim intrigantnim citatom, prof. dr Zoran Golušin, upravnik Klinike za kožno-venerične bolesti Kliničkog centra Vojvodine, započeo je predavanje kikindskim srednjoškolcima o polno prenosivim infekcijama- kako ih prepoznati i kako se zaštititi. Istaknuti lekar- dermatovenerolog, rodom Kikinđanin, na poziv profesora Tomislava Bartolića, a u organizaciji Centra za stručno usavršavanje, mlade sugrađane je na prijemčiv način upoznao sa načinima prevencije, simptomima, kao i lečenjem polno prenosivih infekcija.

-Mnoge od zaraznih bolesti mogu se preneti polnim putem. Pre mesec i po dana imao sam pacijenta za koga sam posumnjao da ima majmunske boginje. Ispostavilo se da je tačno. Sve te novootkrivene bolesti često su virusnog porekla i mogu se preneti i intimnim kontaktom, pri čemu se ne misli na seksualni odnos već kontakt kože sa kožom, sluznice sa sluznicom. Na večerašnjem predavanju, srednjoškolcima sam govorio o polno prenosivim bolestima, od sifilisa koji nije stvar prošlosti, o gonoreji, herpesu, humanim papiloma virusima i kondilomima koji su najčešći među mladima i najlakše se prenose. Kondom nije stopostotna zaštita, jeste od HIV-a i sifilisa skoro stopostotna, ali kod kondiloma kondom pruža zaštitu svega 70 odsto. Zato je vakcinacija protiv humanog papiloma virusa važna, posebno kod devojčica- ističe dr Golušin.

-Sve kreće od edukacije. Vakcinacija protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa je dostupna. Kod mladih su najčešće polne infekcije kondilomi i trihomonas kod devojaka- navodi dr Golušin i dodaje da polno prenosive bolesti ne leči samo jedna struka.

Da je tematika sa kojom je dr Zoran Golušin bliže upoznao srednjoškolce aktuelna i naročito važna za ovaj uzrast, potvrđuje statistika. Polno prenosive infekcije su, naime, najzastupljenije kod mladih između 15 i 25 godina. Nedovoljno lečene bolesti mogu uticati na plodnost, pa su, pored prevencije, od velike važnosti rana dijagnostika i pravovremena terapija koje sprečavaju komplikacije i dalje širenje infekcije.

 

Milovan Dagović

Tačno dve decenije nakon što je učestvovao na Simpozijumu skulptura u terakoti „Tera“, akademski umetnik Milovan Dagović Dago vraća se u Kikindu. Ovoga puta u istoimenoj galeriji njegova izložba oslikava put pun prepreka i beznađa koji obuhvata period od izgnanstva iz ratnog Sarajeva 1992.godine do sadašnjeg vremena.

Tragičnost savremenog društva ogleda se u velikom raslojavanju, nepoštovanju i kršenju svih društvenih i pravnih normi običnog čoveka. Postajemo dramatično i tragično postojanje ljudske civilizacije iza koje se čuje samo krik izmrcvarenog čoveka, navodi umetnik koji je u Kikindi izlagao prvi put za vreme bombardovanja 1999.godine.

 – Sva ta priča vezana za liniju i crtež je moj svakodnevni način življenja i opstajanja,a pogotovo u tom periodu, ako se govori o likovnom jeziku i strukturi. Ovde izloženi radovi su nastali u protekle dve godine. Iako sam pre svega vajar, crtež je za mene najosnovnije izražajno sredstvo,  tako je i linija početak svega- priča Dagović.

-U Kikindi sam 2002. učestvovao na vajarskom simpozijumu. Tada sam ovde bio prvi put, sa vajarima iz Italije, Španije, koleginicom iz Beograda. Ravnica je ostavila na mene utisak. Živeo sam neko vreme i u Somboru, a danas u Subotici. Ravnica je sastavni deo i ove likovne slojevitosti- ukazuje umetnik čiju izložbu „Tragovi identiteta“ posetioce Galerije „Tera“ mogu pogledat do kraja novembra.

Dagović nudi sveže likovno umeće i zbog finog sopstvenog kodeksa povezivanja konstruktivizma i figurativnosti, plastičnog i pikturalnog, fantastičnog u duhu neshvatljive surove stvarnosti, ocenila je istoričarka umetnosti Radmila Savčić.

Milovan Dagović Dago rođen je u Užicu 1954. godine. Umetničku školu i Akademiju likovnih umetnosti, na odseku vajarstva, završio je u Sarajevu, gde je i magistrirao. Član je ULUS-a. Radio je kao profesor u Umetničkoj školi u Užicu. Izlagao je kolektivno i samostalno u Srbiji i inostranstvu.

 

 

Sugrađanka Gordana Kežić (23) ove godine je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gde je i upisala master studije. Sklonost ka crtanju pokazuje od najranijeg detinjstva. Talenat i tehniku crtanja usavršavala je kao polaznik strip radionice „Epika“ u Kulturnom centru. Upravo ova ustanova je i domaćin njene prve izložbe.

-Izloženo je četrdesetak portreta, uglavnom poznatih ličnosti. Tu su Merlin Monro, Eminem, Konstrakta, Salvador Dali, Miloš Biković… Crtanje je za mene i svojevrsna stres terapija, hobi koji me opušta. Inspiraciju pronalazim u muzici, serijama, filmovima- kaže Gordana za naš portal.

Otvaranje izložbe koju u galeriji Kulturnog centra možete pogledati u naredne dve nedelje, proteklo je uz poznate pop i rok hitove u izvedbi mladih rokera iz benda „Roj“.

 

 

 

 

 

 

road-g0bece804d_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u Kikindi su zaustavili i sankcionisali dvojicu vozača koji su upravljali automobilima brzinom većom od dozvoljene.

Saobraćajna policija je u 11.43 časova, na auto-putu u smeru Čoka-Kikinda presretačem zaustavila vozača automobila „škoda superb“ koji je upravljao brzinom od 199,7 kilometara na čas, na delu puta van naselja gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Takođe, saobraćajni policajci su oko 12 časova na putu Kikinda-Zrenjanin presretačem zaustavili automobil marke „audi“ kojim je tridesetdevetogodišnjak upravljao brzinom od 188,3 kilometra na čas, na mestu gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Oba vozača su isključena iz saobraćaja i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje.

 

braco azarić

Samostalna izložba slika Brace Azarića biće otvorena u galeriji Doma kulture u Mokrinu u subotu 5. novembra sa početkom u 19.30 sati. Posetioci će biti u prilici da pogledaju retrospektivu Azarićevih slika.

– Biće izloženo dvadesetak mojih radova, među kojima će biti i novih slika koje do sada nisu prikazane publici. Posebno mi je drago kada izlažem u selima, sela su naša osnova jer odatle potičemo. Izložbu će otvoriti pisac Dobrivoj Vujin- navodi Azarić.

Najavljuje da će, nakon otvaranja izložbe u Mokrinu, 6. novembra uslediti Pokrajinska smotra slikara amatera u Novom Bečeju, a potom 11. i 12. novembra likovna kolonija u Bečeju. Za Kikindski portal Azarić najavljuje i predstojeću izložbu u Novim Kozarcima.

-U Galeriji „Zdravko Mandić“ 18. novembra biće otvorena izložba slika nastalih na slikarskoj koloniji organizovanoj u Novim Kozarcima, u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“. Dvodnevna kolonija je, početkom oktobra, okupila dvadesetak umetnika – podseća Azarić.

Braco Azarić rođen je 1951.godine u Novim Kozarcima. Slikarstvom se bavi od 1975.godine. Direktor je Umetničke galerije „Zdravko Mandić“ koja je od svog osnivanja, pre deset godina, do danas postala važno mesto na umetničkoj mapi Vojvodine.

 

penzioneri

Penzioneri sa primanjima nižim od 16.884,94 dinara imaju pravo na solidarnu pomoć u robi, obaveštavaju iz Gradskog udruženja penzionera. Zainteresovani penzioneri treba da se prijave tom udruženju, sa poslednjim čekom od penzije i ličnom kartom.

Fond PIO je raspisao konkurs, a u unificiranim paketima solidarne pomoći biće osnovne životne namirnice i sredstva za ličnu higijenu. Pomoć će se deliti prema sačinjenoj rang listi.

-Prijave se primaju do 12. novembra, ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 sati. Penzioneri iz sela u kojima postoje organizacije našeg udruženja, tamo mogu podneti prijave, a ostali u svojim mesnim zajednicama. U postupku prijavljivanja i preuzimanja solidarne pomoći, penzioneri su u obavezi da se pridržavaju mera bezbednosno-zdravstvene zaštite- navodi Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera Kikinda.

 

Grad

Više od 1.300 socijalno ugroženih porodica dobiće besplatan ogrev za šta je iz gradskog budžeta opredeljeno 14 miliona dinara, skoro duplo više sredstava nego ranijih godina. Uprkos poteškoćama u nabavci- visokoj ceni i nestašici na tržištu, pomoć sugrađanima stiže u pravo vreme. Sa početkom grejne sezone 1. novembra, počela je i podela ogrevnog drveta na kućne adrese. Kriterijumi za ostvarivanje prava nisu se menjali, izjavio je „Kikindski“ predsednik Skupštine Grada Kikinde Mladen Bogdan.

-U pravo vreme smo raspisali nabavku i uspeli da dođemo do povoljnije cene drveta. Zbog teške zime koja nas očekuje uslovljene krizom energenata i poskupljenjima, obezbedićemo više ogrevnog drveta nego ranijih godina, pa će više socijalno ugroženih porodica dobiti pomoć. Da je bilo lako, nije. Borili smo se sa visokom cenom, sa nedostatkom drveta na tržištu, sa sve većim potrebama socijalno ugroženih. Nije naivno kada morate da izdvojite duplo više novca iz budžeta u odnosu na prethodne godine, a da drugo nešto ne oštetite- naglasio je Bogdan.

-Porodicama koje su ostvarile pravo na pomoć sledi jedan kubik, što nismo menjali, kako bi što više ljudi dobilo ogrev. U ovom trenutku ne možemo reći tačan broj korisnika, zbog prava na žalbe i roka za postupanje po istim, ali je sigurno da će znatno više socijalno ugroženih sugrađana biti pomognuto- napominje predsednik gradske skupštine.

Pravo na besplatan ogrev, kao i ranijih godina, imaju socijalno ugrožena domaćinstva: korisnici novčane socijalne pomoći, porodice sa troje i više dece, porodice sa teže obolelim članovima, staračka domaćinstva, višestruki dobrovoljni davaoci krvi. Kao i svake godine postoji Komisija koja razmatra zahteve po ovim stavkama.

-Očekujemo da će podela biti završena u roku i zamolićemo dobavljače da što brže rade na terenu. Grad Kikinda je još jednom pokazao brigu o svojim najugroženijim sugrađanima, posebno u ovim kriznim vremenima. Njima to mnogo znači, a nama da smo tim ljudima pomogli  – jasan je Bogdan.

analiza

Poljoprivredna proizvodnja mora se raditi planski, kako bi krajnji rezultat bio povoljan, jasan je stav struke. Značajnu ulogu u tome ima laboratorijska analiza zemljišta koja se kontinuirano sprovodi proteklih godina. Grad Kikinda i Poljoprivredna stručna služba omogućili su više od 400 besplatnih agrohemijskih analiza zemljišta za poljoprivrednike.

-Poljoprivrednici treba da nas obaveste gde se parcela nalazi, a naša služba preko Geo Srbije nađe gde je parcela, uzmemo uzorak, uradimo analizu i dostavimo rezultate. Ugovor je takav da mi ovaj posao moramo da završimo do kraja godine – objašnjava Mladen Đuran, direktor Poljoprivredne stručne službe u Kikindi.

Redovna kontrola osnovne plodnosti tla preduslov je pravilne ishrane bilja. Analiza zemljišta važna je za postizanje rezultata proizvodnje, a ima i jasnu ekonomsku računicu.

– Analize su važne kako bi se videlo sa čim se raspolaže, kakvo je zemljište. Uradimo osnovne makro elemente i vidimo koliko određenih elemenata ima u višku ili manjku i onda možemo to da korigujemo đubrenjem. S obzirom na to koliko je đubrivo skupo, analizu je isplativo uraditi, a ne napamet primeniti đubrenje. Đubriva su u proteklih godinu dana poskupela čak i do dva i po, tri puta- kaže Đuran.

Pokrajinski sekretarijat za poaoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  ove godine potpisao je ugovor sa PSS Kikinda kojim je bilo opredeljeno 290 besplatnih uzoraka za ispitivanje  državnog zemljišta na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca. Đuran ukazuje da je akcija uspešno završena i da je najavljeno da će takav program biti ponovljen u narednoj godini.

I opština Novi Kneževac izdvojila je sredstva za analizu poljoprivrednog zemljišta. Ispitano je 275 uzoraka sa njihovog terena.

Don`t copy text!