Jelena Trifunović

ples vintage

U nekadašnjoj zgradi „Mikinice”, plesnim koracima mlade su učili Mika Katarivas, Jevrejin koji je u Kikindu došao posle rata, i njegova supruga Tereza, prva žena-motociklista u gradu.

Najpoznatije mesto za zabavu decenijama u Kikindi bilo je u zgradi Mikinice, na uglu Mokrinske i ulice Vojvode Putnika, u nekadašnjoj zgradi Zanatlijske zadruge. Zgrada je poticala iz vremena Monarhije i zbog oronulosti je predstavljala opasnost, pa je osamdesetih godina srušena.

Tereza je bila rođena u kikindskoj porodici Fa 1893. godine. Njeni roditelji imali su četrnaestoro dece. Njena baka, Ludovika Kristijan, bila je komornica grofa Esterhazija u Beču. U vreme Marije Terezije, porodica je dobila pseću kožu koju su dobijali oni kojima je dodeljivana plemićka titula.

Suprug Tereze Fa, Mika, bio je učitelj igranja. Po njima je zgrada nazvana Mikinica. Mika Katarivas bio je jevrejskog porekla, a u Kikindu je stigao sa primorja. Imao je školu plesa u Šibeniku. Novine koje su izlazile u tom dalmatinskom gradu „Hrvatska riječ”, 1909. objavile su oglas da je otvorena škola plesa i lepog i modernog ponašanja u prostorijama „Hrvatskog sokola”. Katarivas je u Veliku Kikindu došao odmah posle rata.

U radu mu je pomagala supruga Tereza koja je bila prva žena- motociklista u Velikoj Kikindi. Njene nećake, Katalin Gera i Ana Zubanov, kasnije će se sećati svoje tetke kao žene sa kacigom, na motoru, koja je uživala i u jahanju. Imala je svog konja i velikog belog psa.

Kako su pričale sugrađanki, publicistkinji Marti Ištvan, u školi se prvo učio tango, a zatim fokstrot, foks, polka, rumba, pa engleski valcer, koji je bio najteži.

„Devojke su sedele sa jedne strane sale, a sa druge mladići. Učitelj plesa bi lupio dlanovima i time bi započinjao ples. Onom ko nije hteo da pleše bi zapovedio. Nije bilo lenstvovanja. Videlo bi se kome ne ide, ali moja tetka bi to veštim kombinacijama rešavala. Sparivala bi ih sa takvima koji su već dobro igrali. Kada bi dečak dobro igrao, onda bi ga spajala sa jednom „drvenastom” devojkom i suprotno. Bila je jako odlučna”, pričala je o Terezi Ana Zubanov.

Školu plesa pohađali su najviše srednjoškolci, bilo ih je i iz šegrtske škole, dok devojke iz paorskih porodica nisu išle na ples.

Miku Katarivasa, učitelja plesa, deportovali su 1941. godine. Njegovo ime nalazi se među žrtvama holokausta. Tereza je držala časove plesa i posle rata. Preminula je 1973. godine u Kikindi.

O njenom plesnom umeću svedoči i sledeća anegdota. Kako se svojevremeno prisetila njena nećaka Katalin, na venčanju njihove sestre, tetka Tereza imala je 80 godina, ali je tako igrala tvist da je svakog zadivila.

Crnjanski o Miki

Miku pominje Miloš Crnjanski o tekstu o prisajedinjenju, koji je objavljen u Politici 1923. godine.

„Pod zapaljenom svećom sa Ciganima, sav crven u licu sedi Mika Katarivas i peva srpske ubojne pesme. Srnao i Orjuna. Srpska nacionalna omladina. Mika Katarivas je viđen član tog „užasnog” društva. Ustvari to je vrlo dobar čovek, sa kudravom kosom, beogradsko jevrejče. Veliki radikal, desna ruka Joce Budišinog. Bivši tanc majstor, sada trgovac haljina u Kikindi. Došao je od nekud posle oslobođenja i zadržava se tu, dobri i veseli čovek.

Kaže: ja često idem u Beograd, poznajem sve. I Vujčića, i Ninčića i Srškića (ministre u Vladi Nikole Pašića). Stalno sam na putu i živim samo za partiju. Viđam ih često, ali se oni prave da me ne poznaju.

-Ej Srškiću, zar me ne poznaješ.A kad sam te učio valcer?

Rukama maše, očima žmirka i pijucka. Ovdašnji ga Jevreji mrze”- napisao je Crnjanski.

 

(Izvori. V. Vujin, M. Ištvan)

 

 

invictus

Zbog mogućih loših vremenskih uslova, takmičenje takmičenje „Vojvodina Open by Invictus” održaće se na otvorenim bazenima Sportskog centra „Jezero” Kikinda umesto u petak i subotu, samo u subotu 29. jula sa početkom u 19 časova.

Zbog dana manje takmičenja, organizatori obećavaju nezaboravni zimski novogodišnji Invictus Challenge na zatvorenim bazenima SC „Jezero”.

Na takmičenju može učestvovati neograničen broj ekipa. Učešće za sve ekipe je besplatno.
Ekipa mora biti sačinjena od najmanje tri muškarca i dve devojke. Sve ekipe učestvuju u nekoliko disciplina.

Prijave ekipa za takmičenje na otvorenim bazenima Sportskog centra „Jezero” Kikinda moguće je na broj telefona: 065 526 81 20

Ulaz za publiku je besplatan.

U nedelju 30. jula na „Starom jezeru” održaće se dečije takmičenje OCR Kids gde će mališani do 13 godina imati priliku da se oprobaju na specijalno osmišljenim spravama i poligonu. Početak je u 10 sati, a prijave za OCR Kids su na dan trke, uz prisustvo roditelja ili staratelja.

gusle silistra

Defileom učesnika, kreativnom radionicom i koncertom počela tradicionalna, internacionalna dečija manifestacija u bugarskom gradu Silistri koja će trajati do 26. jula. Među 320 dece, učesnika 25. Međunarodnog dečijeg festivala plesa „Sutrašnji mir počinje današnjim prijateljstvom” su i naši mali sugrađani, članovi „Gusala”.

U najboljem svetlu, predstavljaju svoj grad i zemlju.

– U Silistru je došlo 15 dece. Predstavljamo se igrama iz Banata, pesmom iz Kosova i poznatim igrama iz Gruže. Deca su oduševljena, počeli su da se druže sa ostalim učesnicima, decom iz Poljske, Kine, Rumunije, Turske, Moldavije, Bugarske- navodi Dragoslav Tanackov iz ADZNM „Gusle”.

Zamenica gradonačelnika Marija Nedjalkova naglasila je da festival datira iz 1994. godine te da su i ove godine ponosni domaćini mališana iz brojnih država.

Silistra i Kikinda su bratski gradovi koji obostrano nastoje da prodube saradnju, istakao je predsednik skupštine Mladen Bogdan koji predvodi delegaciju Grada Kikinde.

– Nastavljamo dugogodišnju saradnju, koju smo proteklih meseci proširili učešćem na zajedničkim forumima u cilju uspostavljanja saradnje i na drugim poljima. I u narednom periodu, trudićemo se da sa svakim bratskim gradom razvijamo što bolje odnose i iznađemo nove oblasti za saradnju. Glavna poruka ovog festivala su mir i saradnja- rekao je Bogdan.

Delegacija Kikinde pozvala je svoje domaćine u uzvratnu posetu. Prava prilika za to biće predstojeći Dani ludaje, ukazala je Jasmina Milankov iz Turističke organizacije.

– Želja nam je da prijateljstvo podignemo na viši nivo i da pozovemo naše domaćine da nam budu  gosti na Danima ludaje i predstave se u Evropskom kutku. Potvrdili su dolazak, radujemo se narednom druženju- dodala je Milankov.

 

 

 

gol7751-1200x0

Gradonačelnik Nikola Lukač prisustvovao je u Beogradu na uvodnoj konferenciji projekta razvoja lokalne infrastrukture i institucionalnog jačanja lokalnih samouprava u Srbiji, u čijem radu je učestvovao predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, zajedno sa ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Goranom Vesićem.

Radi se o projektu ukupne vrednosti preko 300 miliona dolara kojim bi 145 jedinica lokalne samouprave dobilo značajna bespovratna sredstva za, pre svega, unapređenje infrastrukture i života građana.

Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Gradu Kikindi namenjeno je preko milion i 850 hiljada evra za rehabilitaciju i rekonstrukciju postojeće saobraćajne infrastrukture, izgradnju novih pešačkih prelaza, biciklističkih staza, izgradnju sistema za odvovnjavanje, ali i aktivne mobilnosti poput ozelenjavanja i rešavanja problema zagađenja. Grad Kikinda će u narednom periodu odrediti lokacije gde su ova sredstva najvažnija.

 

stablo

Pljusak sa grmljavinom i jak vetar večeras nisu mimoišli ni Kikindu. Delovi grada ostali su bez struje na oko sat vremena.

Vatrogasne ekipe su na terenu i intervenišu na više lokacija. U pojedinim ulicama bio je zaustavljen saobraćaj zbog oborenih stabala. Tako je bilo u u Ulici Kralja Petra gde je pao deo velikog stabla i oštetio parkirani automobil. Vatrogasci su intervenisali i u ulici Toze Markovića, kao i na trgu gde su se, kako saznajemo, dva psa uplela u soške za bicikle.

I državni putevi iz Zrenjanina ka Novom Sadu i Beogradu bili su blokirani zbog stabala na putu

tviva

U Ateljeu „Tera“ počeo je 11. festival „Tera Viva“ koji se organizuje u okviru Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Prvi deo programa okupio je decu, a radionice „TeraKids“ ispunile su očekivanja mnogobrojnih posetilaca.

Radionica „Potraga“ zaokupila je nešto starije , a Konstantin Popović (7) objasnio nam je da su učesnici rešavajući zadatke osvajali nagradu.

– Zadaci su vezani za postavljene skulpture i „Teru“. Trebalo je da se pronađu zadate skulpture na mapi, da se docrtaju, prebroje i ostalo. Jako je interesantno i ovo mi je prvi put da učestvujem u nekoj potrazi. Pored toga izabrao sam skulpturu koja mi se najviše dopada i obeležio sam je ljubičastim balonom. Odabrao sam skulpturu životinje jer ih jako volim – pojasnio je Konstantin.

U potrazi je učestvovala i Anđela Knežević (11).

-Interesantan je bio zadatak da prebrojimo ptice od terakote. Jako sam se iznenadila kada sam shvatila da ih ima 162. Zajedno sa svojim drugarima takmičila sam se ko će pre da reši mapu i zadatke koje smo dobili- rekla nam je Anđela.

Saša Bubulj uživala je u pravljenju skulptura od gline u vajarskoj radionici.

– Volim da pravim skulpture od gline. Napravila sam Sneška Belića. Ima nos od šargarepe i ruke od drške od metle. Volim da se igram sa glinom i ovo mi je omiljena radionica – saznali smo od Saše Bubulj.

Učiteljica Desanka Ristić zajedno sa decom realizovala je radionicu „Ljubičasti baloni“. Dvadesetoro dece je učestvovalo je u ovom programu.

– Imali su kreativan zadatak da istražuju skulpture u ateljeu i da svako odabere skulpturu koja mu se najviše dopada. U video formi trebali su da odgovore na pitanje zašto im se baš ta skulptura dopala i kako je nazvali. Video je haštagom postavljen na društvene mreže kao jedan vid promocije „Tere“ – kazala je Desanka Ristić.

Veliko interesovanje izazvalo je i slikanje portreta, radionica Jelene Volkov, jer su deca želela da ponesu uspomenu sa druženja kući.

– Radila sam  portrete i karikature i sama sam iznenađena interesovanjem dece. Portret nije lako naslikati i najvažnija je fokusiranost, brzina, ali i to šta se želi postići portretom – kaže Jelena Volkov.

Radionice su organizovali i Streličarsko udruženje „Apolo“, Tibor Ružić sa origamijem, teatar „Gusani u magli“, bila je tu i radionica fraktala, skulpture od papira koje je sa decom izrađivao Jovan Isakov, slikanje portreta, potraga, grupa „Roj“ imala je prezentaciju muzike kroz istoriju, a tu su bili i „Ljubičasti baloni“. 

fijakeri

Od ovog vikenda, u saradnji sa Turističkom organizacijom,  ponovo će početi vožnje fijakerom centralnim gradskim ulicama. Vožnja će biti dostupna kako Kikinđanima, tako i svim gostima našeg grada,  a uključeni su članovi Kikindskog konjičkog kluba i Konjičkog kluba „Banat“.

Kako se prošle godine ova turistička ponuda pokazala kao odličan način da se provede nedeljno poslepodne, uvrštena je i ovog leta. Fijakeri će biti spremni u nedelju u 18 sati u Dositejevoj ulici kod pijace.

Kikinda 60

Na kikindskoj štrafti u najužem centru grada, pre neki dan počeli su radovi na gradnji robne kuće. Ovaj veliki trgovinski objekat podiže preduzeće robnih kuća „Beograd”- objavila je „Komuna” u prvom julskoj broju daleke 1969. godine.

Kako je izvestio lokalni nedeljnik, povodom početka radova, priređena je svečanost kojoj je prisustvovalo više lokalnih društveno-političkih i javnih radnika i predstavnika privrednih preduzeća.

Bila je to 24. robna kuća „Beograd”, a dvanaesta van Beograda.  Puštanje u rad bilo je predviđeno 1. jula 1970. godine.

Nekadašnja Robna kuća Beograd

„Robna kuća biće najlepša i najmodernija koju je preduzeće robnih kuća „Beograd” izgradilo u Vojvodini. Ukupna površina iznosiće 4.130 kvadratnih metara, od čega će se prodajni objekat rasprostirati na 2.330 kvadratnih metara. Biće opremljena najsavremenijom opremom i uređajima, a prodavaće se sve vrste robe. Predstavnik Robnih kuća je rekao da će se ovde zaposliti 130 srednjoškolaca, a otvaranjem robne kuće i lokalna industrija imaće mogućnost za širi plasman robe, naravno pod uslovom da je ona kvalitetna.

Simboličnim puštanjem u rad bagera, potpredsednik opštinske skupštine Slobodan Živić obeležio je početak radova koje je obavljalo preduzeće „Jedinstvo” iz Smederevske Palanke”, izvestila je „Komuna”.

Prvi soliter

Da je tog leta 1969. građevinska sezona u Kikindi bila dinamična, svedoči još jedan tekst objavljen u istom broju lista.

„Počela je gradnja devetospratnice, prvog kikindskog solitera- na uglu ulica Branka Radičevića i Vojvode Putnika. U prizemlju će se nalaziti lokali, a na spratovima stanovi i društvene prostorije”- kratko je zabeleženo uz fotografiju gradilišta.

Prvi automat za sladoled

Listajući staru „Komunu” vest koja nam je takođe privukla pažnju, a verujemo da će biti zanimljiva i vama, tiče se prvog automata za sladoled.

„Kao i mnogi veći gradovi, Kikinda je dobila prvi automat za ekspres sladoled i limunadu. Poslastičar Muharem Nuri kupio je ovaj aparat i postavio ga na uglu kod pijace, odmah ispred novootvorene poslovnice „Putnika”. Kikinđani su pozdravili ovaj potez snalažljivog poslastičara jer vrlo brzo mogu dobiti odličan sladoled i hladnu limunadu”- beleži reporter „Komune”.

Sa čitaocima je podelio i utisak da je ipak, mogla biti pronađena „prigodnija lokacija, jer mnogi sugrađani ne znaju za ekspres sladoled i limunadu”.

 

penzioneri6

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije (PIO) saopštio je da su se pojavile nove prevare penzionera.

U njima nepoznati ljudi, predstavljajući se kao radnici ovog fonda, obaveštavaju penzionere da će im na kućnu adresu stići lek. U tim obaveštenjima se navodi da je potrebno da lek piju jednom dnevno i penzionerima se poručuje da pripreme ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu kako bi preuzeli lek.

Iz Fonda apeluju na starije građane da nikako ne nasedaju na takve pozive i ponude, jer, kako ističu, Fond ne komunicira sa penzionerima na takav način i ne nudi nikakvu robu i usluge.

Penzionere pozivaju da u svoje domove ne primaju ljude koji se predstavljaju kao radnici Fonda PIO i navode da, ukoliko im neko sa takvim obrazloženjem dođe na vrata, to odmah prijave policiji.

lap top
Svim fizičkim i pravnim licima, obveznicima naknade za odvodnjavanje koji imaju otvorene naloge na portalu eUprava, omogućen je elektronski uvid u stanje na računu, saopšteno je iz JVP „Vode Vojvodine”.
Pravna lica na ovaj način mogu proveriti i stanje za ostale naknade za koje ih zadužuje JVP „Vode Vojvodine“. Pored direktnog uvida u stanja na računu, obveznici mogu odštampati i kartice u PDF formatu sa presekom stanja na taj dan.
Nakon uspešne prijave na portal eUprava, obveznici se preusmeravaju na server JVP „Vode Vojvodine“, a pristup je moguć preko ovog linka.