Jelena Trifunović

bulatovic vlada

Pred oko hiljadu posetilaca, 15 takmičara iz Srbije, Bugarske i  Rumunije nadmetalo se u šest disciplina. To su: tradicionalno vučenje kamiona od 7 tona, nošenje kofera od po 120 kilograma , dizanje automobila, zatim super joko disciplina koja podrazumeva nošenje tereta od 360 kilograma duž staze od 20 metara, dizanje debla od 150 kilograma i tradicionalana piramida, podizanje tereta od 130, 180 i 230 kilograma na četiri stepenika.

Nije bilo iznenađenje što je titulu najsnažnijeg čoveka Balkana poneo Vladimir Bulatović iz Kikinde. Bulatović je u „gradu bakra” trijumfovao i lane, ali su tada učestvovali samo snagatori iz Srbije. Drugo mesto zauzeo je Aleksandar Mili Radovanović iz Beograda, a treće bugarski šampion Pejto Kristof.

Organizator takmičenja bio je Strongmen savez Srbije, a generalni pokrovitelj Grad Bor.

baby-g363bc95cd_1280

Predviđeno je da od 1. jula 2023. godine roditeljski dodatak za prvo dete iznosi 366.122,62 dinara, navedeno je u Rešenju o nominalnim iznosima roditeljskog dodatka, paušala za nabavku opreme za dete, jednokratne pomoći za rođenje drugog i trećeg deteta i dečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, koje je potpisala ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić.

Kako je saopštilo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, roditeljski dodatak za drugo dete, koji se isplaćuje u 24 rate, sada iznosi 324.772,08 dinara, za treće dete, koji se isplaćuje u 120 rata, 1.948.632,48 dinara, a za četvrto dete 2.922.948,72 dinara u 120 rata.

Jednokratna pomoć za rođenje drugog i trećeg deteta za decu rođenu 1. jula 2023. godine i kasnije iznosi 122.040,87 dinara, dok paušal za nabavku opreme za dete iznosi 6.766.09 dinara.

Iznosi roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, cenzus za ostvarivanje prava na dečiji dodatak i iznos dečijeg dodatka usklađuju se dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije, u prethodnih šest meseci, navodi Ministarstvo.

gradska kuca

Nakon nešto više od mesec dana, račun grada je, kako saznaje Kikindski portal, danas odblokiran.

Bezmalo 220 miliona dinara, slilo se iz gradske kase na račun firme „3 D Projekt“ Zorana Mileševića. Polovina novca su kamate, a polovina naplata za sporne građevinske radove na putu Iđoš- Ada, koji, kako smo već izveštavali, ni danas nema upotrebnu dozvolu i nije bezbedan za saobraćaj.

Težak izazov sa kojim se suočila aktuelna gradska vlast, uspešno i efikasno  je prebrodila, zahvaljujući domaćinskom i odgovornom upravljanju, pažljivom planiranju i finansijskoj disciplini. Od velikog značaja, bila je i pomoć države, saznaje Kikindski portal. Naime, obraćanje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi Republike odnosno Ministarstvu finansija, očekivano, nije ostalo bez odjeka, te je usledila konkretna finansijska podrška države. Time je evidentno, najviši državni vrh još jednom potvrdio brigu za sve građane i iskazao podršku gradskoj vlasti.

Put Iđoš- Ada

Činjenica je da je blokada računa, opravdano, izazvala strepnje velikog broja sugrađana, najpre budžetskih korisnika, ali i svih onih koji bilo kakva davanja i isplate očekuju iz gradske kase. A takvih je mnogo. Treba napomenuti da su zarade redovno isplaćivane, uprkos blokadi računa, kao i da je realizacija investicija važnih za poboljšanje kvaliteta života u našem gradu, uspešno nastavljena.

Takođe, suprotno očekivanjima mnogih, o nastaloj situaciji zbog blokade računa, prvi čovek grada Nikola Lukač govorio je otvoreno i bez zadrške, baš kao i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak, upoznajući sugrađane sa genezom, okolnostima i detaljima celog slučaja. Podsetimo da su se gradski čelnici obratili Vrhovnom sudu zbog revizije presude, dok neće odustati ni od krivičnih prijava protiv onih koji se sumnjiče za zloupotrebe koje papreno koštaju građane Kikinde.

A šta su to građani Kikinde upravo platili dva miliona evra? Da li je taj pozamašan iznos novca mogao biti uložen u novi vrtić, putnu infrastrukturu, kulturu, sport, mlade, socijalna davanja… I da li će, kojim slučajem, sada biti uložen u Kikindu? Odgovor znamo.

 

350375580_980417932993492_2412439532513911326_n

Najcrnje slutnje nakon nestanka sugrađanina Radovana Juračića, nažalost su se obistinile. Porodica Juračić  zvanično je obaveštena da je telo nađeno kod ostrva Serifos u Grčkoj Radovan Juračić (44), nakon što je to potvrdila DNK analiza.

Upoređivanjem genetskog materijala Juračića i njegove majke, utvrđeno je da je kod ostrva Serifos izvučeno telo Radovana Juračića.

U teškim trenucima kada se ugasila svaka nada da je njihov suprug, otac, brat, sin, možda, živ, porodica se suočava sa novom nevoljom. Nemaju dovoljno novca da preuzmu Radovanovo telo i dopreme ga u Kikindu gde žele da ga sahrane.

Porodica Juračić zamolila je sve one koji su u prilici da im finansijski pomognu. Nakon što upoznati sa ovim slučajem, gradonačelnik i njegovi saradnici susrešće se u ponedeljak prepodne sa Radovanovom suprugom, kako bi iznašli način da pruže pomoć unesrećenoj porodici.

Podsetimo, Radovan je nestao 29. maja kada se oko 18 časova ukrcao na brod u Atini do ostrva Kos. Dva sata kasnije, čuo se sa suprugom Draganom. Kako je ispričala, poziv se prekinuo, veza je bila loša, a njen suprug se od tada više nije javljao.

U Grčku je Radovan pošao u potrazi za poslom.  Dve nedelje od prijave nestanka, telo Kikinđanina pronađeno je na stenama kod ostrva Serifos. Pretpostavlja se da je pao sa trajekta, a detalje i okolnosti slučaja koji je okupirao pažnju domaće, ali i javnosti u susednoj Grčkoj, treba da utvrdi istraga.

Svi koji žele da pomognu porodici Juračić, novac mogu da uplate na račune: Dragane Juračić, ul. Banatska 5a, Kikinda, dinarski: 250204005918150020, a devizni: /RS35250204002045121022 .

 

plavi cuperak

U Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ upis je trajao  od 18. aprila do 19. maja. Činjenica je da je sve veći broj dece čija oba roditelja rade jer su dolaskom investitora proteklih godina otvorena nova radna mesta. To je uslovilo potrebu za proširenjem kapaciteta u vrtićima.

Odgovorni, svako u svom poslu, predstavnici Predškolske ustanove i Grada, pre godinu i po dana započeli su neophodne radnje za izgradnju novog vrtića, za koji, kako se sada pokazalo, postoji preka potreba, kaže direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

– Dobili smo saglasnost od gradonačelnika Nikole Lukača da pripremimo svu neophodnu dokumentaciju za novi objekat koji bi bio dograđen pored „Plavog čuperka“. Ovaj postupak nije ni brz ni jednostavan i na njemu se intenzivno radi. Novi vrtić imao bi 20 soba i bio bi iste veličine kao postojeći– precizira naša sagovornica.

Proteklih dana izašla je lista primljene dece. U vrtićima nedostaje 110 mesta, u Kikindi 87 i Mokrinu 23.

-Reč je o deci čija oba roditelja rade i doneli su urednu dokumentaciju prilikom upisa – saznajemo od Kristine Drljić. – Na čekanju imamo i decu gde trenutno radi samo jedan roditelj. Iako je prošao upis, pojedini roditelji su se u međuvremenu zaposlili i oni takođe donose potrebne papire za upis.

Naša sagovornica dodaje i da godinama unazad stigne veliki broj upisnica tokom avgusta. Novoupisane dece je 440, koliko ima mesta u vrtićima.

-Najviše imamo mališana od jedne do tri godine koji pripadaju jaslenim grupama. U ovim grupama normativ je mali i mi smo u prethodne dve godine u svim vrtićima, gde je to bilo moguće, pravili nove radne sobe. Pregrađivali smo i dograđivali stare, adaptirali i sanirali prostor jer je i naš cilj da sva deca budu u vrtićima – napominje naša sagovornica.

U zavisnosti od strukture upisa formiraju se i uzrasne grupe. Od nove školske godine biće ih 75, od čega je čak 50 celodnevnih. To u praksi znači da se postojeće grupe menjaju i starija deca prebacuju se u drugu grupu kako bi bilo mesta za mlađe, novoupisane mališane. Sve se radi u skladu sa propisima Ministarstva prosvete o formiranju grupa.

Dežurstva tokom leta

Tokom letnjeg raspusta dežuraju dva vrtića. U Kikindi je to „Plavi čuperak“, a u Mokrinu „Neven“.

-„Neven“ prvi put dežura jer imamo prijavljeno pedesetoro dece. Tokom leta ukupno ćemo imati formirano 13 vaspitnih grupa od čega je 11 u Kikindi i dve u Mokrinu. Sa poslednjim danom juna obavljene su i proverene i poslednje pripreme. Iz iskustva znamo da je najveća dolaznost dece u prve dve nedelje jula. Iz tog razloga, radi što bržeg jutarnjeg prijema i organizovanja, dodatno je angažovano još vaspitača, rukovodilaca, saradnika i stručnih saradnika. O deci će brinuti više od 120 zaposlenih – istakla je direktorica Predškolske ustanove.

 

crkva (2)

Srpska pravoslavna crkva slavi Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Ovim danom završava se i petrovski post koji je ove godine trajao tri sedmice i jedan dan. Oko ovog praznika dozrevaju „petrovače”, stara, autohtona sorta ranih jabuka od kojih majke s decom prave petrovdanski kolač.

Sveti apostol Petar bio je ribar po imenu Simeon. Kada je pošao za Gospodom, dobio je ime Petar. Prvi od učenika jasno je izrazio veru u Isusa.

Posle silaska Svetoga Duha, kao propovednik Jevanđelja, posle samo jedne besede u Jerusalimu, obratio je u veru oko tri hiljade duša. Propovedao je Jevanđelje po Palestini i Maloj Aziji, po Iliriku i Italiji.

Činio je moćna čudesa. Po zapovesti cara Nerona, osuđen je na smrt. Smatrajući da je nedostojan da umre kao sin Božiji, tražio je da ga razapnu naopako.

Sveti apostol Pavle, rođen je kao Savle, iz Tarsa. Bio je farisej i gonitelj hrišćanstva. Kada mu se na putu za Damask javio Gospod, čudesno se preobratio. Na krštenju, dobio je ime Pavle, i postao apostol.

Propovedao je od granica Arabije do Španije, među Jevrejima i među neznabošcima. Posečen je u Rimu, u vreme cara Nerona, kad i apostol Petar.

Običaji i verovanja

Praznovanje Petrovdana započinje veče pre, kada se pale lile, buktinje od mlade kore divlje trešnje ili breze. Pale se na mestima gde se narod okuplja, na trgovima i raskršćima, simbolišući nekadašnje progone hrišćana. Na taj način, priziva se dobro zdravlje stoke i blagostanje u domaćinstvu.

Na Petrovdan se ne ide u polje, ne prežu se konji, ne počinju teški poljoprivredni radovi.

Veruje se da, od nove godine do danas ne bi trebalo jesti jabuke. Oko ovog praznika dozrevaju “petrovače”, stara, autohtona sorta ranih jabuka od kojih majke s decom prave petrovdanski kolač.

Petrovdan je slava pekara i ribara, ali i slava mnogobrojnih porodica, česti su i vašari na današnji dan. Po narodnom verovanju, Sveti Petar je sa Svetim Savom zamenio verige, pa se zato dešava da su na Savindan dani topli, a oko Petrovdana sveži.

(RTS)

water-g49774f5aa_1280

Zbog rekonstrukcije vodovodne mreže, u ponedeljak 10. jula od 7 do 13 časova, bez vode će biti stanovnici ulica Kraljevića Marka i Miloša Crnjanskog.

Iz JP „Kikinda” zamolili su potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

Za sve dodatne informacije, na raspolaganju je broj telefona Pozivnog centra JP „Kikinda” 422-760.

Untitled design

Predavanje „Slavnim Mokrinčanima u čast” u velikoj sali Narodnog muzeja u utorak 11. jula održaće Dragoljub P. Badrljica, profesor i osnivač Mokrinskog muzeja.

Miroslav Antić, Radivoj Raša Popov – Kršin, prof. dr Radovan Popov – Šijakov. prim dr Radovan Vrtipraški, prof. dr Svetozar Stepančev – ,,Pesnik Amerike“ i dr Dušan Popov – Kršin- samo su neki od slavnih Mokrinčana o kojima će biti reči.

Program će imati i svoj muzički deo u kom će učestvovati Ljiljana Sivčev (klavir) i Vladimir Kovačević (klavijature).

Predavanje će ppočeti u utorak u 18 sati i 30 minuta.

 

 

fototvrdjava

Iako je u poslednjoj deceniji urađeno mnogo na suzbijanju antišovinizma u našoj zemlji, pojavni oblici ove bolesti i dalje mogu da se vide. Primer za to je događaj iz Novog Sada gde su organizatori Egzit festivala, sa bedema Petrovaradinske tvrđave skinuli zastavu na kojoj je predstavljena mapa Kosova i Metohije u bojama srpske trobojke i sa srpskim grbom, prenosi portal 24sedam.

Kako bi pokazali što više servilnosti za svoje goste iz zemalja koje priznaju nezavisnost Kosmeta, organizatori Exita su odlučili da skidaju srpske simbole u Srpskoj Atini, a na njihovo mesto postave srce sa znakom mira.

Opojna sredstva im važnija od nacionalnog ponosa

Zanimljivo, baš u trenutku dok Kurtijevi teroristi svakodnevno hapse i maltretiraju naše sunarodnike u južnoj srpskoj pokrajini, Egzit je odlučio da promoviše “mir”. Nešto slično se dešavalo i u Beogradu početkom 1992. godine kada je grupa muzičara sklonih narkoticima pevala “mir, brate, mir” u trenutku kada su ustaše i muslimanski ekstremisti ubijali Srbe širom Bosne i Hercegovine i Krajine.

Tako i danas, oni kojima je od nacionalne pripadnosti i ponosa važnije uživanje u opojnim sredstvima promovišu “mir” uklanjanjem srpskih simbola i sakrivanjem činjenice da su Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije.

Plaćenička opozicija već pokušala da skine zastavu

Podsetimo, grupa mladih patriota su zastavu sa mapom Kosmeta postavili pre nekoliko dana kao vid podrške našem narodu u južnoj srpskoj pokrajini u ovim teškim trenucima. To je odmah zasmetalo autošovinistima okupljenim u nekim organizacijama i partijama koje već nedeljama organizuju političke proteste sa ciljem pokretanja obojene revolucije u Srbiji, kako bi u fotelje vratili izdajnike i plaćenike koji su opustošili i opljačkali našu zemlju u periodu od 2000. do 2012. godine.

Zato su pojedinci iz plaćeničke opozicije već par puta pokušavali da uklone zastavu, u čemu su ih mlade patriote sprečile.

Potez Egzita zato ne treba ni da čudi s obzirom da se zna da je taj festival i nastao na krilima obojene revolucije 2000. godine koja je široko potpomognuta od zemalja koje su nas samo godinu dana pre toga zverski bombardovale, ubijajući srpsku nejač širom Srbije.

Naravno, većina građana Novog Sada ne gleda blagonaklono na skidanje srpskih simbola sa Petrovaradinske tvrđave kao što ne gleda ni na maltretiranje koje im plaćenička opozicija priređuje već nedeljama. Ali to opoziciju, kao i organizatore Egzita, ne zanima mnogo. Njima je bitno da svojim nalogodavcima opravdaju sredstva koja dobijaju kako bi što više ponizili i destabilizovali našu zemlju.

Srećom, Srbi itekako dobro pamte 5. oktobar 2000. godine i opštu pljačku koja je usledila u mračnih dvanaest godina posle tog datuma. Zato se plaćenička opozicija uzalud nada. Srbija će ovog puta pobediti!

(24 sedam)

milenko jovanov7

Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“, u intervjuu za Alo govorio je o dešavanjima u parlamentu, te poručio da su poslanici opozicije Aleksandar Jovanović Ćuta i Srđan Milivojević najbolja slika propasti opozicije. On je na početku razgovora odgovorio na optužbe opozicionara da je jedan od najprimitivnijih poslanika, te da je i sam parlament jedan od generatora nasilja u društvu.

– Poslanici opozicije su tri puta nasrtali na mene, dva puta Bora Novaković i jednom Stefan Jovanović, kompletna desničarska opozicija je nasrnula na predsednika Republike. Poslanici Dveri su napadali premijerku Anu Brnabić i najstrašnije je vređali. Zoran Lutovac mi je pretio šamaranjem, a onda mi je poručio da to i dalje misli, ali da neće da me šamara u sali iz poštovanja prema Skupštini. Psovanja majke  više i ne brojim. O uvredama i najgorim mogućim rečima koje dobacuju tokom sednice ne vredi ni pričati. Ne znam šta treba da uradim da bi oni bili zadovoljni, verovatno da sam sebe počnem da šamaram, da sam sebe počnem da bijem. To je klasična priča „drž’te lopova“. Oni konstantno šire nasilje u parlamentu, a onda stvaraju sliku kakvu žele, a to je da od sebe naprave žrtve, a mene i poslanike SNS predstave kao nasilnike. To rade preko Šolakovog medija koji dnevno prati događaje u Skupštini i na taj način prave paralelan svet koji ne odgovara stvarnosti.

Zbog čega je opoziciji bitno da vas na taj način predstavi?

– Zato što gube u parlamentu. Pokazali su da su potpuno nesposobni da se izbore sa mnom, da odgovore na argumente, nesposobni da na bilo koji način budu u ravni sa onim što radimo mi kao poslanici poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – zajedno možemo sve“. Oni bi voleli da sa druge strane imaju nekoga sa kim bi mogli da se sprdaju ili nekoga ko će da ćuti dok oni nesmetano sipaju laži, vređaju i izmišljaju. Na njihovu žalost, imaju potpuno suprotnu situaciju.

Predsednik Srbije je nekoliko puta pozivao opoziciju na dijalog, niko se nije odazvao, šta vi mislite, zbog čega?

– Zato što su podigli lestvicu toliko da su doveli dotle da je svaki razgovor za njih kapitulacija i da je svaki razgovor nekakva izdaja njihovih opozicionih nazovi ideala, što je van pameti. Oni ni u parlamentu ne razgovaraju. Oni i ovde žele da vode monologe, pa kukaju zato što im odgovaramo. Osnovna njihova postavka jeste – mi smo tu da govorimo šta nam pada na pamet, a na vlasti je da ćuti i da trpi. Mi niti hoćemo niti imamo pravo da ćutimo i trpimo da nas vređaju, i da nam lekcije drže oni koji su ovu zemlju doveli do potpunog rasula.

Rasulo se trenutno dešava i u Narodnoj stranci, tamo se vodi borba između Miroslava Aleksića i Vuka Jeremića oko čelne pozicije? Da li je to neslaganje vidljivo i u parlamentu?

– Jeste. To se videlo i na jednoj sednici kada je poslanica Ivana Parlić došla u parlament i držala banku satima, a Miroslav Aleksić nije smeo da joj se obrati… Na kraju je zakukao da dva sata čeka na red, ali nije smeo to da kaže Parlićevoj, već se obratio Orliću. On kao šef te poslaničke grupe izgleda više nema nikakvog uticaja i, koliko vidim, mi ćemo tu imati novu poslaničku grupu u bliskoj budućnosti. Ja im ovim putem poručujem da ne računaju na mene što se tiče novog rasporeda sedenja. Mesecima poslanici opozicije nisu mogli da se dogovore ko će gde da sedi, a sada ponovo da ulazim u tu priču, stvarno nemam snage. Ne mogu više da pohvatam ko se od njih kada s kim druži, ko se s kim posvađao, ko je kome dao stranku, pa se pokajao…

Na društvenim mrežama objavljujete slike Aleksandra Jovanovića Ćute.

– Mislim da je on, uz Srđana Milivojevića, najbolja slika propasti opozicije. Ima jedan video koji nisam objavio, a koji odlično pokazuje tu propast. Svi poslanici opozicije, uključujući tu doktore nauka, profesore univerziteta, po komandi ustaju, sedaju, podižu transparente, a komanduju im Milivojević i Ćuta. Ćutino ponašanje je sramotno za svaku birtiju koja drži do sebe, a ne za parlament. Vi ne možete ni da vidite šta sve on radi, to je ponašanje neodgojenog derišta u pubertetu. Ulazi sa cigarom, jedan dan sedne na jedno mesto, drugi dan na drugo, penje se na stolicu, šeta se po sali… On ne shvata šta je parlament.

Srpska napredna stranka je dobila novog predsednika Miloša Vučevića? Kako vi to komentarišete, kakvu saradnju imate sa njim?

– Godinama odlično sarađujemo. Miloš je čovek koji je prošao stranačku strukturu od najnižeg do najvišeg nivoa, zna kako stranka diše. U tom kontekstu neće imati problema jer odlično poznaje SNS. Ono što međutim, ne samo njemu nego svakome i danas i sutra je i biće problem, jeste to da je teško gaziti stopama kojim su gazili divovi. A predsednik Vučić je apsolutno dominantna politička figura i jeste div u tom smislu. On je lestvicu podigao na takav nivo da je to teško pratiti, a kamoli preskakati. Stranka na čelu sa predsednikom Vučićem nikada nije izgubila nijedne izbore, uvek je ubedljivo pobeđivala… Teško je tim stopama gaziti.

Opozicija i opozicioni mediji tvrde da rejting SNS-a pada.

– To vam je kao u stara vremena u našoj zemlji kada je bilo potrebno da pada kiša, a kiša ne pada, okupe se mlade devojke na nekom brežuljku i pevaju dodole po ceo dan u nadi da će kiša pasti. Ovo su neke političke dodole. Čak i da je to tačno, a nije, oni se i dalje ne hvale da njima rejting raste. Opozicija ima mnogo veći problem od rejtinga SNS, koji je, hvala na pitanju, dobro. Njihov problem je da čak i ljudi koji su protiv politike koju mi predstavljamo nisu za njih. Tu jednačinu oni nisu u stanju da reše, a čisto sumnjam da će je rešiti Ćutom i Milivojevićem.

Kakva je vaša saradnja sa koalicionim partnerima u Skupštini, stiče se utisak da su malo tihi?

– Ne mogu da kažem ništa loše što se tiče komunikacije i saradnje sa kolegama. Svaka stranka nastupa na neki svoj način i razumem da tu postoje razlike.

Biću tamo gde moja stranka proceni

Kakve su vam dalje političke ambicije, vaš prethodnik iz parlamenta je sada ministar, vidite li sebe u izvršnoj vlasti?

– Uvek ću biti tamo gde proceni moja stranka da je najbolje da dam doprinos. Naravno da svako od nas ima nekih svojih ličnih ambicija, međutim jedan tim mora da funkcioniše tako da na svakoj poziciji ima igrača koji najviše daje na toj poziciji. Čak i da ne budem ni na jednoj poziciji, ja ću svim srcem podržavati politiku u koju duboko verujem, a to je politika koju je definisao i trasirao predsednik Vučić u prethodnim godinama iza koje stoje zaista briljantni rezultati.

Podići izborni prag i uvesti stepenasti cenzus

Da li nas čeka vruća politička jesen i da li su pred nama izbori?

– Nas izbori čekaju pa čekaju. Imamo lokalne izbore sledeće godine, imamo i redovne pokrajinske izbore u Vojvodini. Da li će biti republičkih izbora, videćemo. Lično ne bih imao ništa protiv. Mislim da bi bilo dobro da se pre tih izbora konsultujemo i razmislimo o sve češćem zahtevu građana da se podigne izborni prag i da se uvede stepenasti cenzus koji bi važio za koalicije.

(Alo)