Jelena Trifunović

pexels-max-fischer-5212663

Ministarstvo prosvete je svim školama uputilo Smernice za organizaciju i realizaciju obrazovno-vaspitnog rada u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2023/2024. godini čiji je glavni cilj, kako se ističe, razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti kod učenika, unapređivanje odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, saradnji i solidarnosti uz uvažavanje različitosti.

Prema tim smernicama, prvog nastavnog dana organizovaće se razgovori sa učenicima kako bi se upoznali sa planom rada, a pokrenuće se zajednički razgovori sa svim akterima školskog života.

Tokom prve nastavne nedelje organizovaće se tematska nastava, sa radionicama i drugim aktivnostima usmerenim ka negovanju empatije, vrednostima međusobnog poštovanja, saradnje i solidarnosti, uz uvažavanje različitosti.

Druge nastavne nedelje predviđeno je da nastavnici sprovode inicijalno procenjivanje u okviru pojedinačnih predmeta i u skladu sa njima vrše dalje planiranje obrazovno-vaspitnog rada.

Škole su u obavezi da godišnjim planom rada predvide samovrednovanje u prvom polugodištu rada škole u oblastima kvaliteta Podrška učenicima i Etos (opšta atmosfera u školi tolerancija, osećaj zajedništva, dobri međuljudski odnosi, osećaj bezbednosti i slično), kako bi se akcioni plan unapređivanja Podrške učenicima i Etosa realizovao tokom drugog polugodišta.

Smernicama je predviđeno da se tokom septembra sprovedu procene adaptacije za učenike petog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole na novu sredinu, kao i mere podrške nastavnicima i učenicima.

Predviđena je nova slobodna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola – Vrline i vrednosti kao životni kompas, dok će se u srednjim školama posebna pažnja usmeriti na izborne programe kojima će se podržati razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti.

Takođe, do kraja prvog polugodišta, škole će zajedno sa učenicima i roditeljima kreirati identitet i moto škole tako što će definisati zajedničke vrednosti i očekivana ponašanja koje su u skladu sa utvrđenim identitetom.

368557137_837014684677721_2482026608004970900_n

U vrelom letnjem danu osvežavajuća limunada prija i okrepljuje, a ukoliko je kupite od jedanaestogodišnjih sugrađana, blizanaca Lene i Filipa, učinićete dobro delo i pomoći u prikupljanju novca za lečenje dvogodišnjeg Damjana Petrova. Lena i Filip limunadu prodaju na improvizovanoj tezgi kod dečijeg igrališta na gradskom trgu.

Kada su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela zdušno je podržala njihov plemeniti gest.

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje. Limunada je sveže ceđena, oni je donose, uvek je hladna i prija- kaže majka Danijela, glavni pomagač u ovoj Leninoj i Filipovoj humanoj priči.

Cena limunade je simboličnih 50 dinara, a prve reakcije sugrađana su veoma pozitivne. Pohvaljuju human gest i ukusnu limunadu.

Posle kratkog dnevnog predaha, Lena i Filip nudiće sugrađanima osvežavajući napitak danas ponovo od 17 sati, a ova akcija za Damjana Petrova biće nastavljena i narednih dana.

Prošetajte do trga, okrepite se limunadom i budite humani.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov (2) prilikom porođaja je ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja.  Sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

 

3

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi su danas u akciji pojačane kontrole migranata na području Kanjiže pronašli 167 iregularnih migranata i oni su prevezeni u prihvatne centre.

Takođe, pretragom terena pronađena su dva kuhinjska noža, sekira, kao i pištoljska čaura.

Kako je saopštila PU u Kikindi, akcija je sprovedena u okviru kontinuiranog rada na suzbijanju iregularnih migracija, a policija će i u narednom periodu sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i migranata.

saobracajna policija

Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova, od danas do 14. avgusta, sprovodiće međunarodnu akciju pojačane kontrole saobraćaja koja će biti usmerena na kontrolu brzine kretanja vozila.

Tokom akcije koja se istovremeno sprovodi u 30 evropskih zemalja članica organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), saobraćajna policija će angažovati sve raspoložive uređaje za merenje brzine kretanja – ručne radare, radare u sistemima video nadzora i uređaje za merenje brzine u vozilima bez obeležja policije, takozvanim presretačima, dok će na auto-putevima biti merena i prosečna brzina kretanja vozila korišćenjem proširenog i unapređenog sistema.

Takođe, određeni broj patrola snimaće brzinu kretanja bez zaustavljanja vozača, a vlasnici vozila koja budu snimljena u prekoračenju brzine dobiće na kućnu adresu poziv da se izjasne o identitetu osobe koja je učinila prekršaj.

Ministarstvo unutrašnjih poslova još jednom apeluje na sve vozače da poštuju ograničenje brzine kretanja.

svetlana kalinov

Korisnice Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, Svetlana Kalinov i Adrijana Arsić, i njihova ljubav prema fotografiji i prirodi, nagrađene su na najlepši način.

Na foto konkursu „Svet kroz naš objektiv~ Udruženja građana Zlatiborskog okruga – Čajetina, u kategoriji Priroda, Svetlanina fotografija „Šumski lepotan” osvojila je treću nagradu, dok je Adrijanina fotografija „Nektar života” nagrađena specijalnom nagradom. Svetlana i Adrijana, zajedno sa drugim korisnicima usluge dnevni boravak, interesovanje prema fotografisanju neguju i unapređuju kroz aktivnosti foto radionice Centra.

 

house-gd2c111270_1280

Na osnovu makroekonomskih prognoza, zaključak je da se rate za stambene kredite neće značajnije smanjivati do polovine 2025. godine, kada bi trebalo da dođe do silaznog trenda, kaže za Kikindski portal Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije u Beogradu.

Evropska centralna banka je refentnu kamatnu stopu povećala na 4,25 %.  Svaka promena referentne kamatne stope ECB utiče na kamatnu stopu na međubankarske pozajmice – euribor, a visina euribora ključna je za visinu mesečne rate za otplatu stambenih kredita u Srbiji.

Trenutna vrednost euribora je bezmalo 4 odsto. Ta vrednost poslednji put je zabeležena tokom ekonomske krize 2008. godine. Šestomesečni euribor (6M) iznosi 3,945 odsto, dok tromesečni euribor 3,587 odsto (3M).

Sve ukazuje da će kamatne stope ostati visoke do druge polovine 2025. godine, kaže za naš portal Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije u Beogradu.

– Kada ECB povisi svoju referentnu kamatnu stopu, a ona to čini konstantno od polovine prošle godine kako bi obuzdala inflaciju, euribor raste, a kako su srpske banke i stambeni krediti gotovo u potpunosti vezani za evre, raste i kamata za kredit. Kod nekih stambenih kredita rata je porasla i za 60 odsto. Ukoliko dođe do smanjenja inflacije u eurozoni, doći će do spuštanja i euribora, kao i rata za kredite- napominje Jevtović.

Kretanje referentne kamatne stope zavisiće od postizanja cilja ECB koji podrazumeva osiguranje stabilnosti cena i ciljane inflacije od dva odsto. Trenutno je inflacija daleko od ciljane vrednosti, pa se koristi podizanje referente kamatne stope kao najefikasniji mehanizam u njenom obuzdavanju.

Prema projekcijama ECB, inflacija u 2023. godini iznosiće 5,4%, u 2024. godini 3%, a onda će se približiti u 2025. ciljanoj i biti 2,2%. Na osnovu makroekonomskih prognoza, zaključak je da se rate na stambene kredite neće značajnije smanjivati do polovine 2025. godine, kada bi trebalo da dođe do silaznog trenda.

I nakon smanjenja, ne bi trebalo očekivati da budu na nivou kao u periodu od 2016. do polovine 2022. godine, jer je tada euribor bio na istorijskom minimumu.

Euribor najveću vrednost imao 2008. godine

Najviša zabeležena vrednost euribora bila je u septembru 2008. godine i iznosila je 5,37. Narednih meseci, euriboru je padala vrednost tako da je 2010. godine iznosio 0,99. Negativna vrednost euribora zabeležena je 2016. godine i i zadržala se do maja prošle godine. Stagnaciju na najnižoj vrednosti, imao je 2018. kada je iznosio  – 0,189 odsto.

 

 

mnogougao 3

U salonu Muzeja, posetioci su do 28. avgusta u prilici da pogledaju izložbu umetnice iz Beograda Lane Vasiljević „Mnogougao 3”. U novoj seriji radova umetnica stvara instalacije kombinujući preoblikovane, nekada upotrebne predmete iz svoje svakodnevice ili vizuelnog iskustva.

Pored objekata, učešće ambijenta u kreiranju njene umetnosti jeste esencijalno stoga svaki podtekst koji se rađa jeste nezaobilazni deo autorkinog umetničkog rada, navodi Verica Nemet, istoričarka umetnosti, kustoskinja Muzeja „Tera”.

Foto: Tera

„Dok proizvodi prostorne instalacije sastavljene od izvajanih ili svakodnevnih predmeta, Lana Vasiljević polazi od osnove koja je tako arhetipska, odnosno podleže urođenim obrascima koji su nastali kao rezultat vekovnog taloženja iskustava brojnih generacija predaka. Umetnost koju gradi egzistira kao spona između našeg sveta i onog nevidljivog dela stvarnosti koji se nesumnjivo oseća u svakom deliću našeg postojanja”- rezimirala je Nemet.

Foto:Tera

Lana Vasiljević je diplomirala i magistrirala na odseku vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Dobitnica je više priznanja. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Na Internacionalnom simpozijumu skulptura u terakoti „Tera” učestvovala je 1999. godine. Njeni radovi nalaze se u Muzeju savremene umetnosti, Muzeju grada Beograda, Telenor kolekciji kao i u privatnim kolekcijama. Živi i radi u Beogradu.

Slika 1 (1)

Javno komunalno preduzeće za infrastrukturu i usluge Kikinda prvi put ove godine počelo je sa održavanjem gradskih vetrozaštitnih pojaseva i šuma koje će se finansirati  subvencijom iz budžeta Osnivača. Održavanje obuhvata usluge zalivanja i košenja.

– Služba koja je angažovana na ovim poslovima radi sa jednom cisternom kapaciteta 6000 litara. Za zalivanje se koristi tehnička voda, a dnevna potrošnja je oko 20000 litara. Prednost u zalivanju daje se mladim sadnicama u drvoredima posađenim poslednjih godinu-dve dana, a potrošnja po sadnici je oko 15-20 litara vode. Trenutno se radi na zalivanju vetrozaštitnih pojaseva na putu za Nakovo, put Mokrin – Padej i put za Bočar, a isto tako u planu je zalivanje svih šuma koje je JP „Kikinda“ posadilo na teritoriji Grada zadnjih par godina- istakao je Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“.

sindikat austrija

U Austriji je od 2. do 12. jula održana obuka za mlade lidere i predstavnike sindikata iz 16 država i pet kontinenata. Predstavnica naše zemlje bila je Danijela Abazi, predsednica Sekcije mladih pri Savezu samostalnih sindikata Srbije za Grad Kikindu i opštine Novi Kneževac, Nova Crnja i Čoka.

–  Obuka je imala više segmenata, jedan je obuhvatio komunikacijske veštine, a a drugi pisanje projekata i rad na sindikalnim kampanjama. Odabrala sam da radim na jačanju strukture sindikata i većem uključivanje mladih. Razmenom raznovrsnih iskustava u diskusiji sa kolegama iz različitih država, kultura, društvenih uređenja i sindikalnih struktura, došla sam do korisnih informacija za dalji rad. Od posebnog značaja izdvajam deo obuke koji je bio posvećen detaljnom načinu razvoja sindikalnog projekta, koji je veoma koristan za unapređenje budućeg sindikalnog rada i organizovanje što većeg broja ljudi u sindikalno delovanje, koje ću se truditi da prenesem svojim kolegama u sekciji mladih SSSS. Mladi svojom energijom i idejama čine sadašnjost i kreiraju budućnost uz pomoć znanja i iskustva starijih članova sindikata- navodi Abazi.

Obuci su prisustvovali predstavnici Italije, Ukrajine, SAD, Australije, Bahreina, Indonezije, Filipina, Indije, Nigerije, Gane, Zimbabvea, Palestine, Dominikanske Republike, Vijetnama, Namibije i Srbije. Organizatori projekta bili su austrijski sindikat, Radnička komora Austrije i Međunarodna sindikalna konfederacija.

– Cilj prezentovanog projekta sekcije mladih je jačanje naše sindikalne organizacije putem koje ćemo dobiti veću vidljivost, informisanost i edukovanost mladih i raditi na uključivanju novih članova. Učesnici su upoznati sa razvojnim planom sekcije mladih SSSS, aktivnostima, strukturom našeg sindikata, načinom rada, kao i nedavnim novinama koje smo uveli u samom radu radi boljeg povezivanja i informisanja članova, a to su aplikacije ,,Radna prava za tebe“ i sistem e-Sindikat, koji obuhvata tri alata: veb portal, bazu podataka članova i mobilnu aplikaciju- precizira Abazi.

Obuka je održana u Beču, Gracu i Fladmicu, a svečana dodela sertifikata u austrijskom parlamentu.

 

 

laptop (2)

Manje od nedelju dana ostalo je da frilenseri prijave i plate porez preko posebnog portala Poreske uprave. Prvi put Poreska im ne šalje rešenja, već su dužni da sami prijave prihod i uplate odgovarajući porez. Do sada je stiglo oko 2.500 prijava.

Na osnovu pitanja na portalu svako najpre saznaje da li spada u kategoriju frilensera. Onaj ko izabere prvi model oporezivanja, na tromesečni prihod do 96.000 dinara ne plaća porez, a preko tog iznosa stopa je 20 odsto. Zdravstveno i penzijsko osiguranje plaća ako želi.

Procenjuje se da je za one koji prihoduju do 160.000 dinara to isplativije.

Za one koji zarađuju više, bolji je drugi model, neoporezivo je 57.000 dinara, ostalo se oporezuje sa 10 odsto, uplata penzijskog doprinosa je obavezna.

„Za sada nekih 60 odsto frilensera se opredelilo za model 2, što znači da plaćaju sebi doprinose za penzijsko osiguranje. Sa jedne strane možemo reći da su zapravo i čekali uspostavljanje ovog sistema kako bi sami sebi mogli da uplaćuju doprinose”, kaže Irena Đorđević iz NALEDA-a.

Uz one koji rade za strane poslodavce, na ovaj način porez i doprinose mogu platiti i oni koji kod nas pružaju usluge fizičkim licima, poput bebisiterki ili majstora.

Iako rok ističe 31. jula, do sada je stiglo oko 2.500 poreskih prijava, a prema ranijim procenama u Srbiji radi najmanje 70.000 frilensera. Među do sada podnetim prijavama, prednjače oni sa višim primanjima.

(RTS)