Jelena Trifunović

aeratori 6

Ukoliko ste proteklih dana posetili Staro jezero, zasigurno ste primetili novinu – vodoskoke koji posebno noću, jer su osvetljeni, ulepšavaju ovaj prostor. Njihova funkcija, međutim, nije prvenstveno dekorativna. Reč je o aeratorima koji obogaćuju vodu kiseonikom. Postavljeno ih je pet, tri u jezeru i dva na obodnom kanalu. Neprekidno rade i planirano je da budu uključeni od proleća do kasne jeseni, dok ne krenu prvi mrazevi. Potom se skidaju i na proleće ponovo postavljaju na isto mesto, saznajemo od člana Gradskog veća Saše Tanackova.

– Radom jakih motora i izbacivanjem mlaza vode dolazi do veće cirkulacije kiseonika, voda se meša i delimično postaje protočna, ubacuju kiseonik u nju. Postavljanje ovih aeratora je završna etapa prekograničnog projekta „Ekolejks” koji smo realizovali sa partnerima iz Rumunije – pojašnjava Tanackov.

Benefit projekta „Ekolejks” je očigledan. Umesto nekadašnjeg zapuštenog trstika između Starog jezera i Sportskog centar „Jezero”, na radost svih sugrađana, dobili smo uređenu oazu za šetnju i rekreaciju. Takođe, u okviru ovog projekta, urađena je temeljna analiza kvaliteta vode u jezeru i obodnom kanalu koja pruža smernice za poboljšanje kvaliteta vode što je, ističe naš sagovornik, dugoročan cilj.

– To nije moguće odjednom, već u etapama. U novom ciklusu prekograničnih projekata koji se finansiraju sredstvima EU, konkurisali smo za nastavak projekta koji se odnosi na kvalitet vode. Dugoročan cilj je da jezero preko obodnih kanala, poprečnim kanalima bude spojeno sa Velikim kikindskim kanalom, da dobijemo veću protočnost vode i da bude čistija. Želimo da iskoristimo ovaj veliki potencijal koji imamo na Starom jezeru – ukazuje Tanackov.

Na pitanje o rezultatima analize vode, naš sagovornik dodaje:

– Kvalitet vode u jezeru i obodnom kanalu nije na zavidnom nivou, to je 5 i 6 kategorija. Postoje tu i individualni zagađivači, to je deo naše nedovoljne kolektivne svesti, koji u deo kanala ubacuju otpad. Stručnjaci iz vodoprivrede su nesumnjivo procenili da ako realizujemo ideju povezivanja sa Velikim kikindskim kanalom, podignemo nivo vode tako što će pumpama biti prebacivana u severni krak oko jezera, dobićemo protočnost koja bi poboljšala kvalitet vode. Mnogi Kikinđani ne znaju da kanal koji ide oko jezera i pored vrtića „Plavi čuperak”, kao podzemni kanal ide do Velikog kikindskog kanala, i kada je vodostaj niži u obodnom kanalu i jezeru, voda stoji, pa je ideja da se napravi kružno kretanje – precizira član Gradskog veća.

ZNAČAJNA PODRŠKA JVP „VODE VOJVODINE”

– Veliku zahvalnost dugujemo „Vodama Vojvodine”, zahvaljujući njima dodatno je očišćen deo kanala, čime su nam pomogli da ovaj projekat završimo na najbolji mogući način. Finansirali su radove, a izvođač je bilo VPD „Srednji Banat” iz Zrenjanina- ističe Tanackov.

prodavnica

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je nove proizvode čije će cene biti snižene. Podsetimo, akcijom “Bolja cena” po nižim cenama je do sada moglo da se kupi 20 osnovnih proizvoda za ishranu, higijenu i kućnu hemiju – parizer, jogurt, deterdžent za sudove, špagete, dugotrajno mleko, sok od jabuke, krompir, domaći začin, šampon za bebe…
marmelada (sa 390 na 199 dinara)
džem (sa 339 na 229),
suncokretovo ulje (sa 160 na 144 dinara),
brašno (sa 79 na 50 dinara),
keks (sa 180 na 119 dinara),
namaz Sirko (sa 217 na 159 dinara),
pasulj (sa 349 na 259 dinara),
viršle (sa 109 na 79 dinara)
pašteta (sa 75 na 49 dinara)
grašak (sa 180 na 139 dinara),
kupus (sa 99 na 69 dinara),
margarin (sa 103 na 79 dinara),
kiselo mleko (sa 85 na 64 dinara)
luk (sa 99 na 79 dinara)
pasta za zube (sa 150 na 99 dinara)
sapun (sa 70 na 40 dinara).

Vučić je rekaoe da je ukupno na listi 37 proizvoda koji će pojeftiniti.

– Na listi ukupno imam 37 proizvoda. To su dobre vesti za građane. Mi smo to uradili iz još jednog razloga, mi smo targetirali one proizvode koji najviše utiču na stopu inflacije, želimo da stopu inflacije spustimo na ispod osam odsto do kraja godine – rekao je Vučić.

 

prvi Dani ludaje

Ovo je fotografija sa prvih Dana ludaje održanih 17. i 18. oktobra 1986. godine.

Novu manifestaciju na Trgu je ispratio veliki broj Kikinđana, koje je pozdravio i duhovitim komentarima zabavio legendarni Raša Popov. Pored poznatog pesnika i novinara, program je vodio glumac Miroslav Žužić.

Tadašnje „učesnice” ne mogu da se porede sa današnjim džinovskim plodovima. To potvrđuju i rezultati prvog takmičenja. Pobedila je bundeva teška 99 kilograma. Uzgojio ju je Stevan Pozojević.

Drugo mesto pripalo je bundevi teškoj 86 kilograma, Stevana Mirkonja, poljoprivrednika iz Iđoša, a treće takođe „takmičarki” Stevana Pozojevića koja je težila „svega” 81 kg.

Od kurioziteta izdvajamo i to da je, u večernjim satima, u prepunom Motelu „Lovac”, gde su se gosti sladili specijalitetima od ludaje, nastupilo više izvođača, među kojima i Šaban Šaulić.

Najteža bundeva na drugim „Danima ludaje”

Zanimljivo je pomenuti i to da je već naredne godine, na drugim „Danima ludaje”, pobedu odnela dama. Studentkinja iz Kikinde, Jasmina Jakonić, uzgojila je bundevu tešku 92 kilograma.

– Prošle godine sam bila posmatrač, i to me je podstaklo  da se uključim. Tata mi je nabavio seme domaćeg hibrida, a ja sam je zasejala i negovala. Ima tu i malih tajni, a one će to i ostati zbog konkurencije- prokomentarisala je pobednica koje kao nagradu dobila sedmodnevno zimovanje za dve osobe.

Mirovic-2

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović je sa delegacijom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, predvođenom ministrom Nikolom Selakovićem i delagacijom Republike Srpske na čelu sa predsednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem, prisustvovao otvaranju izložbe povodom 110 godina od Bregalničke bitke u Bitolju. Tokom boravka u Severnoj Makedoniji, a  povodom obeležanja 105 godina od probijanja Solunskog fronta, predsednik Mirović, ministar Selaković i predsednik Stevandić su položili vence u Spomen kapeli palim borcima na vrhu Kajmakčalana, kao i na Kosturnici srpskih vojnika.

Otkrivena je i spomen-ploča Vojinu Popoviću – vojvodi Vuku, potpukovniku srpske vojske i srpskom četničkom vojvodi koji je učestvovao u borbama za Makedoniju, u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, kao komandant Dobrovoljačkog odreda na Solunskom frontu.

Spomen ploča na Gruniškom visu rekonstruisana je uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Događajima je prisustvovao i potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. dr Zoran Gojković.

 

378283291_1010508203428252_1560934394876483034_n

Na sceni Pozorištanceta „Lane” večeras (nedelja 17. septembar) je predstava „Koza Roza”. Početak je u 19 sati.

Kultna predstava ovog kikindskog teatra za decu nastala je pre 14 godina. Izuzetno zabavan i duhovit komad i danas oduševljava najmlađu publiku, ali i onu stariju, pa je mnogi rado gledaju više puta.

vladimir maksimovic (2)

Odluku da bude glumac doneo je još kao sedmogodišnjak, kada ga je majka odvela u Teatar 13. Ipak, nakon završene akademije, radio je kao varilac i zamalo otišao u vatrogasce. Posle Momčila u „Ljubavnom pismu” i  Dušana Vasiljeva u „Oblacima”, priprema se da, u novoj predstavi kikindskog teatra, zaigra čak sedam uloga.

Na 58. Filmskim susretima u Nišu, glumac Narodnog pozorišta Kikinda, Vladimir Maksimović, dobio je nagradu za najbolju epizodnu ulogu-  brata blizanca u filmu „Ovuda će proći put”. Nagradi se, priznaje, nije nadao.

– To mi je prva filmska nagrada. U pozorištu sam od 1997. godine, u Teatru 13 imao sam sreću da budem kod Svetislava Jankovića koji je od nas zahtevao da u glumi tražimo igru i čaroliju. Dakle ne ozbiljnost, već samo mašta i iz toga će nešto izaći. Na ovom filmu, Nina Ognjanović je insistirala na igri, dajući mi da lik pravim na granici ludosti i mislim da sam uspeo u tome. Sve vreme publika ne zna da li je on umno poremećen ili pijan. Bilo mi je jako uzbudljivo da se igram na liniji između stripa i realizma, a da tu liniju ne pređem. Uz pomoć rediteljke i cele ekipe iz Toplog Dola, imao sam sreću da izgradim zapaženu ulogu – priča Maksimović.

Film je do sada osvojio šest nagrada na festivalima u zemlji i inostranstvu. Govori o devojci Jani koja nije zadovoljna u svojoj sredini i kao svoj izlaz vidi stranca koji dolazi u malo selo. Ovo ostvarenje biće prikazano na jesen, na RTS-u.

Maksimović je deo ansambla kikindskog pozorišta od 2020. godine. Ovdašnjoj publici poznat je po predstavama koje su premijerno izvedene u protekloj sezoni: „Ljubavno pismo” reditelja Dragana Ostojića, gde je pobrao simpatije gledalaca ulogom Momčila, i „Oblaci” u režiji Stevana Bodrože, u kojoj mu je poverena glavna rola, lik pesnika Dušana Vasiljeva.

– U Kikindi su me poznavali i znali kakav sam u radu i kao kolega. Ukazala se prilika kada je kolega Matić otišao u penziju, tako da sam došao na njegovo mesto. Inače, prvu predstavu ovde sam odigrao 2013. godine. Bio je to komad „Neću da platim i ne mogu da platim”, Slobodana Brankovića. A prvi put u Kikindu sam došao sa bratskim pozorištem iz Paraćina – otkriva mladi glumac.

Kada ga je kao sedmogodišnjaka majka odvela u Teatar 13, vrlo brzo je odlučio šta će biti njegov životni poziv. Studije glume završio je u Novom Sadu, u klasi Ljuboslava Majere.

– Velika je sreća raditi sa Majerom, biti njegov student. Stalno nas je učio kako svemu treba da damo smisao. Kod njega sam učio da od minimalnih sredstava pravim velike stvari, na tome je insistirao – priseća se studentskih dana.

Ipak, nakon završene akademije, činilo se da ga putevi ne vode u željenom smeru- u pozorište. Na ovoj drugoj sceni, životnoj, tada je zasukao rukave i dve godine radio kao varilac u jednoj firmi. Zamalo da postane vatrogasac. I odustane od glume. Ali, kao u narodnoj mudrosti- strpljen, spasen.

– Nije mi se ukazala šansa da radim, ali sam ipak imao strpljenja i sačekao svoju priliku- komentariše. Glumio je u filmovima: „Mali Budo”, „Zaspanka za vojnike”, „Nebo iznad nas”, „Južni vetar”, „Čizmaši”, „Branio sam Mladu Bosnu”, „Što se bore misli moje”. O razlici između glumačkog angažmana na filmu i u pozorištu kaže:

– Pozorište mi daje šansu da razmišljam o liku, kako taj čovek hoda, kako se smeje, a na filmu nemate tu mogućnost. Tamo je glumac jednako važan kao svetlo. Svi rade za film i sve je ponavljanje, nema se vremena za takve analize. Pozorište je živa stvar, nema prevare – jasan je Maksimović koga ćemo, uz Nikolu Joksimovića, gledati u novoj predstavi našeg pozorišta. Irsku crnu komediju „Džepovi puni kamenja” režira Rastislav Ćopić.

– Moja nova uloga su zapravo sedam uloga. Biće vrlo uzbudljivo. Reditelj traži da svaka uloga bude jasna, a da promene budu u samo jednom polukrugu. To je predstava karaktera, komedija sa elementima drame. Imam poverenja u Nikolu Joksimovića, mislim da je on jedan od darovitijih glumaca u našoj zemlji i onda sam spokojan jer imam partnera na sceni koji će mi pomagati –  kaže Maksimović.

U razgovoru za „Komunu”, otkrio nam je i u kojoj ulozi bi posebno voleo da se oproba.

– Kada budem imao te godine, želeo bih da odigram Astrova iz Čehovljevog ujka Vanje, to mi je omiljen dramski lik. Običan, a pun gorčine i neke tuge koju vešto krije.

KIKINDA POBEDILA BEOGRAD

– Ja sam Kikindu birao. Desilo mi se da sam posle godina odsustva iz glume, mogao da biram da li ću da dođem ovde ili da budem u Beogradu, ali sam izabrao Kikindu. Miran je grad, kao neka banja, ovde su ljudi pitomi.

O „LJUBAVNOM PISMU” I „OBLACIMA”

– „Ljubavno pismo” je režirao naš kolega Dragan Ostojić, to je njegova ideja i zamisao, a s obzirom na to da je odavde i da bolje, od većine nas, poznaje ovdašnju publiku, pogodio je u metu. Mislim da smo dali publici baš ono što treba, to je duhovita, brza, uzbudljiva i eksplozivna predstava, puna emocija, a opet ne može baš sve da bude smešno, ako nije malo tužno. Sa druge strane, lik Dušana Vasiljeva u „Oblacima” bio je velika odgovornost, jer se radi o stvarnim ljudima, o našem najboljem rodoljubivom pesniku koji je mlad stradao. Predstavu nismo pravili kao realan život već prikazujući demone i utvare koje su ga proganjale, zbog kojih je stvarao takvu poeziju – navodi Maksimović.

 

 

 

 

zeljko novine

Uzalud je šefove u prestonici molio i kumio da mu latinične „Kikindske“ i dalje budu dodatak „Danasa“, ali je vlasnik ovog dnevnog lista procenio da od ćorava posla u Kikindi ima samo štete.

Nema više latiničnih „Kikindskih.“ Ponovno gašenje ovog povremenog lokalnog glasila malobrojnim čitaocima, u prošlonedeljnom, poslednjem broju obelodanio je njegov protokolarni urednik i kobajagi vlasnik Željko Bodrožić, izbegavši da otvoreno kaže zašto je sada, izgubio  glavnog sponzora i tako na ovdašnjoj medijsko-političkoj sceni skroz izvisio.

A šta se zapravo desilo? U konkretnom slučaju, kada se odlučivalo o sudbini „Kikindskih“, Bodrožićevi šefovi u Beogradu bili su neumoljivi. Uredništvo  „Danasa“, naime, bespogovorno se povinovalo nalogu Dragana Šolaka, vlasnika ovih dnevnih novina, da se konačno okanu ćorava posla, odnosno da prestanu da u okviru osnovnog izdanja jednom nedeljno štampaju pomenuto kikindsko glasilo.

Zanet ključnom funkcijom u NUNS-u i umišljajem da mu isprazna priča o „demokratiji i slobodnom i nezavisnom novinarstvu“ u beogradskim opozicionim krugovima i dalje prolazi, Bodrožić se početkom leta, posle duže apstinencije, olako upustio u novu zavičajnu medijsku avanturu, naravno, kao i uvek, ne svojim parama kao pokrićem, nego pružanjem ruke ka tuđoj kesi. Njegova gromoglasna obećanja gazdama da će, diskreditujući vladajuće naprednjake, okuražiti opoziciju i podstaći je da odlučnije digne glas protiv aktuelne vlasti, te da će ujedno „Danasu“ osetno podići tiraž, vrlo brzo je, kao pustu lutrijsku želju, oduvao ovoletnji vrući povetarac.Ćorci ne ruše metu. Pročitan je Ž.B. i od onih koji su mu dosad krojili novčanu kapu. Nema više trte mrte.

Zalud je Željko proteklih dana razočarane šefove molio i kukumačio da mu  se pruži još jedna šansa. Nije vredelo.Šolak i njegovi saradnici procenili su da je poslovni dil s našim poznatim sugrađaninom – uludo bacanje para.

U oktobru biće u novembru…

Saopštenje, kojem obznanjuje prekid izlaženja u „Danasu“ Bodrožić podupire utešnim nagoveštajem da će možda sa „Kikindskim“ samostalno krenuti u oktobru. Nije naveo kojom i čijom lovom i koje godine. Da ne bude – u oktobru, biće u novembru. Ili doviđenja zauvek?!

 

pio

Radno vreme filijala i službi Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) od danas će biti produženo do 18 časova, kako bi se korisnicima omogućilo da što brže preuzmu svoje penzionerske kartice, saopšteno je iz Fonda PIO.

Korisnici koji su dobili poruku da su im kartice urađene moći će da ih preuzmu u šalter salama tokom redovnog radnog vremena od 8 do 15 časova, a i nakon toga, do 18 časova, kada će se na svim šalterima obavljati samo poslovi prijave i preuzimanja penzionerskih kartica.

Za preuzimanje penzionerskih kartica u ispostavama, na ulaznim vratima ispostave biće istaknuto radno vreme.

basketball-562615_1280

Košarkaška reprezentacija Srbije osvojila je srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu, pošto je danas u finalu u Manili poražena od selekcije Nemačke 83:77 (23:26, 24:21, 22:10, 14:20).

Nemačka je po prvi put u istoriji osvojila zlatnu medalju na SP. Ovo je druga medalja za Nemačku na svetskim šampionatima posle bronze sa SP 2002. u Indijanapolisu.

Srbija je kao samostalna država došla do drugog srebrnog odličja na SP, a 12. odličje ukupno u istoriji naše reprezentacije. Srbija je na SP 2014. takođe bila druga, pošto je u finalu poražena od SAD 129:92.

 

vatrogasci deca

Odeljenje za vanredne situacije u Kikindi obeležiće Dan Sektora za vanredne situacije i Slavu svih vatrogasaca-spasilaca taktičko-tehničkim zborom, koji će se održati u Kikindi, na Trgu srpskih dobrovoljaca u ponedeljak sa početkom u 10 časova.

Vatrogasci-spasioci će izvesti pokaznu vežbu „Gašenja požara penom“, a na zboru će biti izložen deo vozila i opreme kako bi građani, a posebno najmlađi, mogli da ih vide.

Pod sloganom „Budi i ti heroj“, najavljeni događaj je humanitarnog karaktera i vatrogasci-spasioci će na Trgu, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, realizovati akciju dobrovoljnog davanja krvi.