Jelena Trifunović

STEPA-FOTOGRAFIJA-(2)

Profesor na visokoj školi za obrazovanje vaspitača dr Milorad Stepanov predstavljao je našu zemlju na prestižnoj izložbi World Art Expo u Seulu. Dela kojima se predstavio su „Plavi kanal”, „Vrtlog” i „Panonska bara”. „Plavi kanal” je rađen u kombinovanoj tehnici, i to delo je je jedno od onih  – kako se navodi u obrazloženju selektora, Udruženja likovnih umetnika Srbije – koje na najbolji način predstavlja ovdašnju kulturu i odgovara propozicijama izložbe, a to su pospešivanje tržišta za savremene forme umetničkih dela na internacionalnom nivou. Stepanov je proteklih godina izlagao u prestižnim galerijama u našoj zemlji, u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Šapcu, i – kako sam navodi – u pitanju je aktivna, ali i probrana izložbena delatnost.

Jednu takvu izložbu će uskoro moći da vide i Kikinđani. U okviru obeležavanja sedam decenija ovdašnje Visoke vaspitačke škole, kao i dvodecenijskog staža profesora Stepanova u ovoj ustanovi, kikindski Narodni muzej će na leto predstaviti neka od njegovih dela. Inače, svoje slobodno vreme profesor Stepanov provodi u prirodi, u ataru i na obližnjim vodotokovima, gde se ne bavi samo ribolovom, koji mu je omiljeni hobi, već i oslikava banatske prizore.

Šetnje i vožnje biciklom po ataru, kao i kanalski ribolov su Vam česti motivi. Reklo bi se da ste Vašim slikama ravnice svesno udahnuli valere i teksturu. Može li se podvući jasna granica šta je od tih elemenata arhetipski momenat, a šta formalni  i izbor uslovljen Vašim likovnim obrazovanjem?

– Gotovo svakodnevno sam, kako to i objavljujem na društvenim mrežama, tamo-amo po kikindskom ataru, u vožnji do izglednih mesta za ribolov. U poslednje dve-tri godine moji izlasci su više prirodnjačko – slikarski,  naposletku i ribolovački.  Dakle, puno šetnje. Najčešće ribu tražim, pecam (ali i vraćam nazad u vodu). Ujedno je to i način koji me je naposletku i opredelio za mušičarski ribolov, ne toliko tipičan za ravničarske vode. Kada su u pitanju prepoznatljivi likovni elementi u mojim radovima, čini mi se da nekako slikarski” i crtam, linije grupišem ili razređujem, intenziviram manje ili više takvu grupu u površinu, otuda valjda i pomenuta tekstura. Naravno, za ovo poslednje (teksturu) bitan je i izbor podloge, koja je potrebno da bude „provocirajuća”. Nekada je to slučajno pronađeni otpadni karton ili platno, a često namenski fabrički struktuirane proizvodene podloge za potrebe umetničkog izražavanja. Arhetipski je motiv. To je u većini slučajeva ravnica u kojoj sam rođen, odrastao, i u kojoj profesionalno i nadalje živim i stvaram. Naravno da formalno obrazovanje ima značajnu ulogu, ali ipak ono nije uvek presudno. Moje „vizuelno mišljenje” (Rudolf Arnhajm) vezano je za pomenuti „arhetipni” prostor ravnice kao i njene fenomenološke pojavnosti. Ravnica je indukovala oblike i ritmove koje nosim u sebi kao i u svojoj, nadam se prepoznatljivoj, likovnoj artikulaciji.

Imate dve magistrature. Magistrirali ste, a potom 2013. i doktorirali na slikarstvu, a pre toga 1994. magistrirali na reustauraciji štafelajnog slikarstva. Jedno vreme ste se bavili i restauracijom, ali ipak ste najviše okrenuti slikarstvu. Da li je prirodno za umetnika da želi da se samostalno izrazi, a ne da ide tragom prethodnika, kao što je to bilo dok ste se bavili restauracijom?

– Magistrirao sam na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, 1991. godine u klasi prof. Vojislava Todorića. Takođe na slikarskom odseku na osnovnim, u to vreme petogodišnjim studijama, od juna do oktobra svake godine u vreme školskog raspusta obavezno sam odlazio „na teren” u svojstvu saradnika Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda i bio deo ekipe poznatog slikara i restauratora Radomana Gašića, koja je tada radila u kontinuitetu na zaštiti i konzervaciji nekih od naših najznačajnijih srednjovekovnih spomenika poput crkve u Arilju, Dečanima, manastiru Blagoveštenja Rudničkog, a 1994. godine sam magistrirao sa temom: „Čišćenje premaza i nanosa sa slika na drvetu iz našeg kulturnog nasleđa”, kod rodonačelnika naše savremene konzervacije i restauracije prof. Milorada Medića a na Fakultetu primenjene umetnosti u Beogradu i Narodnom muzeju u Beogradu gde sam kratko i radio. Slikarski rad nikad nisam zapuštao, dakle ni u vreme intenzivnijeg restauratorskog rada. Ovde mislim naročito na  svakodnevno crtanje i beleženje, svojevrsnih pogleda „iznutra”, koje sam praktikovao čak i na sednicama Stručno-naučnog veća u Visokoj školi u kojoj radim poslednjih dvadesetak godina. Mišljenja sam da i najsamosvojniji umetnici nose neki trag prošlosti, prethodnika, jer smatram da ništa ne počinje samo od nas (moja slobodna parafraza Karla Gustava Junga i  postavke „kolektivno nesvesnog”!).

Crnobarska slatina i endemska biljka tvrdolisnica su česte na Vašim slikama. Koliko sebe smatrate zavičajnim, a koliko slikarom opštih motiva?

-U pitanju je Limmonium Gmelini, jedna je od tipičnih slatinskih ali i mediternaskih vrsta koja je deo mog „kofera sećanja” a danas i podsećanja, koliko o specifičnosti odrastanja na crnobarskom salašu, pored pomenute slatine kod babe i dede po majčinoj strani, tokom letnjih i zimskih ferija, toliko i o mom istraživačkom delu doktorskog umetničkog projekta, finalizovanog uspešnom odbranom, 2013. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, kod mentora prof. Jovana Sivačkog. Naziv umetničkog projekta (izložbe) i prateće pisane teze je „Slatina kao problemsko sagledavanje mesta uloge i značaja boje i hromatskih odnosa u slikanju pejsaža ravnice”.

Oslikavali ste i riblje konzerve, ponovo ih naseljavali ribama, kakvu simboliku nose ti radovi?

– Oduvek sam voleo mikrosvetove kako u sopstvenim detinjim igrama, tako i u umetničkom stvaranju koje je, bar po mom mišljenju, neophodno da poseduje elemente „igre” (setite se Džozefa Kornela ili srednjovekovnih minijaturista). Ponekad, kada pređe u rutinu, to sad vidim, mali format i sputava „slikarski zamah” i potpuniji stvaralački izraz. Zato se danas često „širim” prema trenutnim produkcijskim mogućnostima na veće formate, naravno tek kada imam šta da (po)kažem, u smislu „glasnosti”. Poslednji ciklus slika nastao je upravo na licu ili naličju, odbačenih i rashodovanih starih platna i panoa, pronađenih u ostavi VŠSSOV-a. Konzerve su ujedno kao i stara odbačena i ruinirana platna, jedan vid sopstvenog pristupa „reciklaži”, otprilike: za manje smeća, a više invencije, nove upotrebe, nadgradnje, najpre one autorske, kreativne i umetničke.

Kad od tih odbačenih panoa pravite nova umetnička dela, da li su to odjeci restauratorstva u vašoj poetici?

-Ne, to je čak možda i jedan „otpor” restauratorstvu, otprilike kao nekakvo „anti-restauratorstvo” u podsvesti, dakle čin stvaranja koji „oslobađa” učeno i naučeno, a opet ga kao i svojevrsnu reinterpretaciju i pamti. Tako je valjda, oduvek sa odnosom savremeno – tradicionalno – moderno.

Bavite se pedagoškim radom već dve decenije na našoj Visokoj vaspitačkoj školi. Koliko su današnji studenti zainteresovani za likovnu umetnost s obzirom na to da živimo u eri multimedija i savremenih tehnologija?

– Po službenoj dužnosti, etici i nastavnim sadržajima moja uloga je da ih čujem, podstičem, osnažujem na slobodno i kritičko mišljenje i podržim koliko znam i umem. Moja procena je da su malo zainteresovani, ali uvek u svakoj generaciji ima izuzetaka. Negde smo pogrešili u metodici sveukupnog vaspitanja i obrazovanja kada je u pitanju (naročito savremena) umetnost.

O Vašem stvaralaštvu snimane su dokumentarne emisije. Može li se doživeti likovna umetnost u potpunosti putem ekrana ili je neposredni kontakt presudan u dobijanju kompletne slike o nekom delu i umetniku?

– Za nekoliko televizijskih reditelja i novinara je iz nekog razloga moj rad bio izazovan: Gorana Kovačića iz Beograda, Srđana Arsenijevića iz Novog Sada, Slobodana Novakovića iz Beograda, Sretena Kiurskog iz Kikinde… Ekran (televizijski, kompjutera, telefona) je po mom mišljenju, samo mogući uvod u likovno delo i pretpostavljenu dalju komunikaciju i recepciju, koja nije uvek obavezna. Neposredan kontakt, bar za mene, je neophodan i prvenstven, veoma ličan čin i tek u takvim situacijama doživljaj je potpun.

Ima li po Vama Kikinda kvalitetne izložbene prostore i šta bi po tom pitanju eventualno moglo da se unapredi?

-Po mom mišljenju, izložbenih prostora nikad dosta. Ima ih ali nisu dovoljno posećeni. Ostaje pitanje za uposlene u galerijama, ali i potencijalnu publiku: zašto?

Nemanja Savić

 

 

prvaci-upis

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da je sve spremno za upis đaka u prvi razred osnovne škole, a da se očekuje da će ove godine 65.000 mališana postati đaci prvaci.

Načelnica pedijatrije Doma Zdravlja Savski Venac, Marija Golubović rekla je za Tanjug da su u toku i sistematski pregledi kako bi se utvrdilo da li su deca spremna za polazak u prvi razred.

Sistematski pregled je u stvari pregled deteta da se vidi da li je zdravo i da li je spremno za polazak u prvi razred. To obuhvata pregled pedijatra, laboratorijske analize, zajedno sa urinom, pregled specijaliste od otorinolaringologa, oftalmologa, stomatologa, fizijatra i logopeda, navela je Golubović.

Ističe da je poželjno da se deca revakcinišu pre polaska u školu, kako bi bila zaštićena i da bi se, kako kaže, podigla kolektivna svest o zaštiti pojedinca i okoline u kojoj će dete boraviti.

Vakcine koje su obavezne i koje su deca već primila su četvorovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dečje paralize i trovalentna vakcina, to je MMR, protiv malih boginja, zauški i rubeole, navela je Golubović.

Ona kaže da su sistematski pregledi dece počeli od sredine januara i da su pregledana deca, uglavnom spremna za polazak u školu.

Pedijatar prati svako dete od ranog uzrasta, od kada dođu na prvu mesečnu kontrolu i shodno tome prati se taj rast i razvoj. Ukoliko u tom periodu dete ima poteškoće u savladavanju nekih osnovnih svakodnevnih veština šalje se defektologu, a ako ima poteškoće u govoru, šalje se logopedu, tako da kada dođe vreme za polazak u školu, mi već znamo da li ima neke poteškoće, objasnila je Golubović.

Dodala je da, ukoliko se utvrdi da dete ima opravdane poteškoće, upis u prvi razred se može odložiti, o čemu odlučuje posebna komisija.

kalajdzic-f-780x520

Đilasovci očigledno žele da uvedu anarhiju u našu zemlju i pokrenu spiralu sveopšteg nasilja misleći da će taj metež iskoristiti da lakše dođu na vlast.

Davor Kalajdžić, bivši diplomata, a sada istaknuti opozicionar i simpatizer liste koju predvodi tajkun Dragan Đilas, ponosno je javno priznao da je uradio ono što je zakonom strogo zabranjeno – faktički je kidnapovao aktiviste SNS, nazvavši taj svoj sraman čin aktom ,,građanskog hapšenja“. Ne samo da je to uradio, već je i javno pozvao svoje istomišljenike da masovno počnu da rade isto, čime je faktički pozvao na nasilje, haos i anarhiju.

– Da, izvršili smo građansko hapšenje, jednostavno smo ih zadržali da ne mogu da izađu više iz zgrade. Pojavila se ta neka voždovačka ekipa, taj krem voždovački, koji je inače tu bio na terenu, sada vidimo i u ostalim zgradama. I onda je to bila zgodna prilika da i njima ne dozvolimo, kada su ušli već unutra, da im ne dozvolimo dalje nigde da idu – kazao je Kalajdžić i pozvao građane da se ugledaju na njih.

Ovim se nastavio opasan trend linčovanja ljudi samo na osnovu drugačijeg političkog opredeljenja. Đilasovci očigledno žele da uvedu anarhiju u našu zemlju i pokrenu spiralu sveopšteg nasilja misleći da će taj metež iskoristiti da lakše dođu na vlast.

Ovo je samo još jedan u nizu napada na aktiviste SNS. Nikola Ristić, plaćenik Dojče Velea napao je i proganjao aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) na Banovom Brdu, Jelenu Milosavljević, dok je aktivistkinja SNS Slavica Vujačić napadnuta 12. marta u centru Beograda, na Terazijama. samo zbog toga što je nosila ranac sa natpisom „Aleksandar Vučić“. Vidimo do kakvih strašnih posledica može dovesti kampanja mržnje koju forsiraju đilasovci, a oni su bukvalno na sve spremni da bi se dočepali vlasti.

Izvor: 24sedam

Djilas

Hoće da se udruži i sa Tadićem koji ga je nazvao fašistom! Tajkun Dragan Đilas svakog dana sve više tone u svojim lažima, međutim, sada je prevazišao i sam sebe.

Naime, on bi da stupi u koaliciju sa Dverima i DSS-om, a nekada ih je nazivao „ekstremistima koji nas vuku u rat“ i sa Tadićem koji ga je nazvao fašistom!

Dragan Đilas gostujući na Insajder TV rekao je: „Jedan od načina kako da se promeni vlast u Beogradu jeste jedna jedinstvena lista za Beograd u kojoj bi bili i DSS, i Tadić i Dveri!“

24sedam

 

sns-zena
Jedna aktivistkinja SNS napadnuta je danas, 12. marta, u samom centru Beograda, na Terazijama.

Kako ona tvrdi, napadnuta je jer je nosila ranac sa natpisom „Aleksandar Vučić“.

Nakon napada, ona je prevezena kolima Hitne pomoći u Urgentni centar kako bi se konstatovale povrede.

Ovo je drugi napad u kratkom vremenskom periodu.

Nikola Ristić, plaćenik Dojče Velea prethodno je psihički terorisao i proganjao aktivistkinju SNS na Banovom brdu.

On je maltretirao ženu koja je obilazila članove svoje stranke i sigurne glasove SNS. Obilaženje sopstvenog članstva i glasača je potpuno legitimno u svakoj normalnoj zemlji, a Ristić je bahato dao sebi za pravo da je ometa u tome, vređa, uznemirava.

Vrhunac šikaniranja je bio kada je Ristić vikao tako da pokuša da prizove i druge ljude u linč i pokušavao je javno da osramoti uplašenu ženu pred prolaznicima.

I, dok neki svojim aktivizmom pokušavaju nešto da urade, ima i onih drugih destruktivnih, koji bi samo da ruše i sve da obesmisle.

Izvor: 24sedam

šahisti-1

Okružno takmičenje u šahu održano u OŠ „Sveti Sava” okupilo je 113 osnovaca iz Kikinde, Bašaida, Ade, Sente, Čoke, Ostojićeva, Padeja, Novog Kneževca i Tornjoša.

Na Republičko takmičenje koje će biti održano 6. i 7. aprila u Beogradu plasiralo se osam dečaka i osam devojčica:

Prvi razred- Uroš Čavić i Sanja Birdić

Drugi razred- Miroslav Zikov i Milena Mirić

Treći razred- Jovan Glišin i Helena Smiljanić

Četvrti razred- Aleksa Đomparin i Lara Kočiš

Peti razred- Mihajlo Rakin i Anastasija Zarić

Šesti razred- Đorđe Mijin i Hana Smiljanić

Sedmi razred- Kristof Kinces i Sofia Burani

Osmi razred- Žarko Glišin i Ana Vojvodić.

U ekipnom takmičenju je učestvovalo šest škola, a prvo mesto i plasman na republičko takmičenje ostvarili su domaćini, ekipa OŠ „Sveti Sava”. Drugo mesto je pripalo školi „Petefi Šandor” iz Sente, treće školi „Jovan Popović” iz Čoke, četvrto OŠ „Đura Jakšić”, peto OŠ „Temerkenj Ištvan” iz Tornjoša, a šesto „1. Oktobru” iz Bašaida.

Medalje i pehare obezbedila je kikindska firma „Tale PVC”.

U organizaciji nadmetanja mladih šahista učestvovali su nastavnik fizičkog i zdravstvenog vaspitanja Boris Knežević, potom u ime Šahovskog saveza Srbije, nastavnik u penziji Čedomir Šormaz, i trener i sudija iz Šahovskog kluba „Radnički” Goran Glišin.

J. C.

 

 

 

milenko jovanov 5

Uoči nastavka konstitutivne sednice, u Skupštini Srbije formirano je 16 poslaničkih grupa, a najveću grupu „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” koja broji 113 poslanika, ponovo će predvoditi Kikinđanin, narodni poslanik Milenko Jovanov.

Na mestu zamenice šefa poslaničke grupe SNS-a biće Marina Raguš.

Jovanov je i u proteklom mandatu Narodne skupštine bio šef poslaničke grupe SNS, a ujedno i ubedljivo najaktivniji narodni poslanik, sa najvećim brojem obraćanja u Skupštini.

fcc

Kompanija FCC uputila je obaveštenje korisnicima- preduzetnicima i pravnim licima kako mogu da ostvare popust od 28 odsto.

Kako navode, Sporazumom za odobravanje popusta na obračunate cene po m2 i paušalu za redovne usluge sakupljanja komunalnog otpada za preduzetnike i ostala pravna lica sa područja grada Kikinde na osnovu važećeg Cenovnika od 01.01.2024. godine,  potpisanim od strane predstavnika Grada Kikinde i privrednog društva FCC Kikinda, definisano je da je FCC Kikinda određenim preduzetnicima i ostalim pravnim licima koji ispunjavaju kriterijume za odobravanje popusta automatski odobrio popust na cene za redovne usluge sakupljanja otpada, a koji važi sve dok ispunjavaju uslove za odobravanje popusta ili će im naknadno odobriti popust ukoliko dostave odgovarajuću dokumentaciju i ispunjavaju sledeće  uslove:

Podnošenje reklamacija moguće lično subotom

Privredno društvo FCC Kikinda je navedenim Sporazumom dodatno odobrio popuste na važeće cene za redovne usluge sakupljanja otpada za preduzetnike i ostala pravna lica sa područja grada Kikinde, pri čemu jedan popust isključuje drugi, odnosno ne mogu biti istovremeno odobrena dva popusta.

Popust od 28 odsto na paušalni iznos odnosno na obračunatu cenu po m2 mogu ostvariti preduzetnici i ostala pravna lica koji registrovanu delatnost obavljaju u poslovnom prostoru od 36-50 m2 i preko 50 m2 pod uslovom da:

• u naredna tri meseca, odnosno do 01.06.2024. godine pristupe zaključivanju Ugovora o preuzimanju ambalažnog otpada kao sekundarnih sirovina – papira, plastike, stakla, kartona i sl. sa privrednim društvom FCC Kikinda,
• račune za usluge sakupljanja otpada plaćaju redovno.


Preduzetnicima i ostalim pravnim licima kojima je FCC unapred odobrio popust, isti će biti automatski ukinut u slučaju da:
• u naredna tri meseca ne pristupe zaključivanju Ugovora o preuzimanju ambalažnog otpada kao sekundarnih sirovina – papira, plastike, stakla, kartona i sl. sa privrednim društvom FCC Kikinda
• neredovno plaćaju račune za usluge sakupljanja otpada.

Preduzetnici i ostala pravna lica koji registrovanu delatnost obavljaju u poslovnom prostoru od 36-50 m2 plaćaju paušalnu cenu i preduzetnici i ostala pravna lica koji registrovanu delatnost obavljaju u poslovnom prostoru preko 50m2 plaćaju obračunatu cenu po m2, popust mogu ostvariti ukoliko zadovolje gore navedene uslove i dostave sledeću dokumentaciju:
1. Rešenja ili uverenja Katastra nepokretnosti o površini objekta iii
2. Poresko rešenje na kome je evidentirana površina objekta.

visibaba

Protekli februar u Srbiji bio je najtopliji u istoriji merenja i najsušniji u poslednje 74 godine, objavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Tome su doprineli vremenski sistemi koji su donosili topao vazduh sa juga i podizali temperaturu, čineći februar čak 6,3 stepena toplijim u odnosu na referentni period 1991- 2020, prenosi RTS.

Najveće odstupanje od normale zabeleženo je u Kikindi i Beogradu, gde je bilo 7,4 stepena toplije.

Najviša temperatura od 22,8 stepeni izmerena je 6. februara u Zaječaru.

ribokradice

Tokom prethodna dva meseca, ribočuvari JVP „Vode Vojvodine“ su prilikom redovnih i vanrednih kontrola delova ribarskih područja Srem, Banat i Bačka, koji su pod ingerencijom tog preduzeća, pronašli i zaplenili više od 15.000 metara mreža korišćenih u nezakonitom ribolovu, desetak samolovnih alata i šest gumenih čamaca.

Podneto je 10 prekršajnih prijava protiv lica zatečenih u nelegalnom ribolovu, dok je protiv dva lica, koja su prilikom ribokrađe koristila elektroaparat, podneta krivična prijava od strane MUP-a.

Prijave su podnete i protiv lica koja su u jednoj od skorašnjih akcija Ribočuvarske službe, na Kikindskom kanalu između Kikinde i Novog Miloševa, bežeći sa lica mesta za sobom ostavili kompletan ribolovni alat i automobil prepun ukradene ribe.

Efikasnom akcijom pripadnika Policijske uprave Zrenjanin, stanice Novi Bečej, a na osnovu dostavljenih podataka od strane ribočuvara, počinioci su pronađeni i privedeni nadležnim organima. Protiv njih će biti podneta krivična prijava za nezakonit ribolov, kao i prijava za falsifikovanje isprava pred nadležnim tužilaštvom.

JVP „Vode Vojvodine“ saopštilo je da se pridružuje podnesenoj krivičnoj prijavi, a biće podnet i odštetni zahtev za naknadu štete nanetu ribljem fondu.

(foto: JVP Vode Vojvodine)

error: Content is protected !!