Jelena Trifunović

418660796_3568274756755044_5261730751678613765_n

Projekat „Ledeno jezero” prevazišao je sva naša očekivanja, kaže za KIKINDSKI direktor Sportskog centra „Jezero” Dejan Pudar potpkrepljujući takvu ocenu brojkama.

– Klizalište je posetilo preko 7000 ljudi za mesec dana. Očekivali smo da će ovaj projekat izazvati pozitivne reakcije i da će biti dobro posećeno, ali ovo što se dešavalo tokom kikindskog bajkovitog „Ledenog jezera” prevazišlo je sva naša očekivanja. Jedini negativan komentar je bio da bi klizalište trebalo da bude veće, što jasno znači da je „Ledeno Jezero” postiglo ono što nam je i bio cilj, a to je zadovoljstvo svih korisnika i osmesi naših najmlađih sugrađana- iskren je Pudar.

Najavljuje da naredne zime planiraju mnogo više sadržaja, ali i prostraniju ledenu površinu.

– Osim sugrađana, na klizanje su dolazili meštani okolnih sela, kao i gosti iz Sente, Ade, Novog Bečeja, Srpske Crnje, Čoke, Zrenjanina… Tokom novogodišnjih praznika smo ugostili i ljude iz našeg grada koji žive i rade u inostranstvu. Njihovi komentari takođe su pozitivni. Sve to potvrđuje da je  Kikindi nedostajao jedan ovakav sadržaj, kako naša deca ne bi morala da idu u druge gradove na klizanje i kako bi se oplamenila zimska turistička ponuda Grada. Bila je ovo prava „Zimska bajka” u Kikindi- zaključuje naš sagovornik.

Klizalište je radilo svakog radnog dana od 16 do 21, a vikendom od 16 do 22 časa, od 9. decembra do 15. januara.

Sezona je protekla u najboljem redu, nije bilo ni jedne povrede na klizalištu,  niti je bilo potrebe da interveniše spasilačka služba.

– Želim da se zahvalim  koleginicama i kolegama iz SC „Jezero”. Njihov posvećen rad doprineo je da prvu klizališnu sezonu okončamo na naše zajedničko zadovoljstvo. Bez njih to ne bi bilo moguće- dodaje Pudar.

                                                                                                  

417253200_1808222559630600_4893664597774197071_n

Danas je počela podela poziva za upis đaka prvaka po teritorijalnoj pripadnosti osnovnim školama, a roditelji će pozive dobijati preko predškolske ustanove. Od 1. do 15. februara moći će da dođu u školu koja je određena prema usvojenoj skupštinskoj odluci, da podnesu sve potrebne podatke za upis i tada će se dogovoriti testiranje i sve ostalo što je potrebno za upis.

Nova odluka o rejonizaciji škola doneće više benefita, ukazuje članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

– Odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada Kikinde doneta je prošlog meseca na sednici gradske skupštine radi ravnomernije raspodele đaka. U lokalnoj samoupravi zaključili smo da će to biti pozitivna promena, želeli smo fer pristup što se tiče škola, đaka i lokalne zajednice. Jedan od benefita je to što će neke škole biti rasterećenije, a prvaci ravnomernije raspoređeni po školama- istakla je Mickovski.

Ideja je bila da postavimo fer uslove, dobijemo ujednačen broj đaka po odeljenjima, kvalitetnije uslove za rad nastavnika i sprečimo veštačko stvaranje tehnoloških viškova u školama, ocenjuje Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

– Moram da istaknem da su sve škole u gradu od Ministarstva prosvete ocenjene najvišim ocenama. Formirana je komisija na nivou grada, imenovana od strane gradonačelnika, sastavljena od direktora gradskih osnovnih škola, tu su predstavnici struke, predstavnik interresorne komisije, pedagog, pravnik i predstavnik lokalne samouprave. Imali smo niz sastanaka nakon kojih smo dali predlog skupštini sa rasporedom ulica. Pratićemo situaciju na terenu i prema njoj korigovati odluku. Nastojaćemo da i u narednom periodu učenicima bude što bliže škola i da imamo što ravnomerniji raspored đaka po školama- napominje Farkaš.

U slučaju da se đak upisuje u drugu školu od one koja je određena predmetnom odlukom, roditelj se obraća toj školi do 1. februara. Željenoj školi napisaće molbu koja će biti prosleđena komisiji za upis prvaka.

– Sve opravdane razloge ćemo uvažiti i gledati da roditeljima i učenicima izađemo u susret- dodao je Farkaš.

Gradske osnovne škole u školskoj 2024/25 godini upisaće 322 prvaka što je četrdesetak više nego prošle godine. Raspored područja prema školama možete pogledati ovde.

 

 

lukac

Strateški razmišljamo o budućnosti grada, a ulaganjem u svim segmentima želimo da učinimo Kikindu kvalitetnijim, modernijim i lepšim mestom za život i rad, u čemu imamo snažnu podršku Republike i Pokrajine, kaže gradonačelnik Lukač

Mnogo je povoda za prvi ovogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem. Sa kakvim planovima, ambicijama i željama se ušlo u Novu 2024. godinu? Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih?

Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška Pokrajine i Republike? Da li ćemo u ovoj godini dobiti higijenski ispravnu pijaću vodu i prvi ritejl park? O svim ovim temama, gradonačelnik je govorio za gradski informativni nedeljnik KOMUNA.

Kada se osvrnete na 2023. godinu, šta je generalna ocena proteklih dešavanja i rezultata?

– Iza nas je vrlo izazovna i turbulentna godina, ponosan sam na sve što smo uspeli da uradimo kao tim koji vodi grad, a uz ogromnu podršku republičke Vlade i konstantnu pomoć i razumevanje Pokrajinske vlade. Uz svesrdnu podršku svih naših predstavnika u Republici i Pokrajini uspeli smo da prevaziđemo izazove koje smo imali u toku 2023. godine. Tu mislim na blokadu računa grada i značajne projekte koje realizujemo- neke od njih uspešno privodimo kraju- od fabrike vode i zamene vodovodnih cevi, atmosferske kanalizacije, rekonstrukcije bolnice gde se završava prva faza, potom rekonstrukciju putne infrastrukture od Kikinde ka Ruskom Selu i ka Bašaidu gde se gradi kružni tok. To su veliki projekti koje ne možemo sami da realizujemo. Brza saobraćajnica Sombor- Kikinda je od strateškog značaja, to je nacionalni projekat za koji možda i nismo svesni koliko će nam benefita doneti. Podići će naše investicione potencijale, učiniti da Kikinda postane tranzit. „Osmeh Vojvodine” značajno će uticati i na cilj kojem težimo- a to je ostanak i povratak ljudi u Kikindu. Na nama je da u narednom periodu pripremimo sve što je potrebno kako bi radovi otpočeli i od Kikinde ka Somboru.

Ranije je najavljeno da će na proleće ove godine početi sa radom postrojenje za preradu pijaće vode? Kako se razvija taj projekat?

– Konačno, posle više decenija dobićemo kvalitet vode kakav građani i zaslužuju. Fabrika vode je pri kraju. Konkretno, krenuće testiranje postrojenja, u martu i aprilu biće puštena voda u vodovodne cevi gde će se obaviti testiranje kroz vodovodnu mrežu. Inženjeri i kompletan stručni tim testiraće kvalitet vode u cilju finog podešavanja parametara i u aprilu treba da dobijemo željeni kvalitet vode. U maju, izvođač radova zajedno sa konsultantima za tehnologiju, treba Gradu da preda na upravljanje postrojenje. Predstoji nam i nastavak rekonstrukcije vodovodne mreže kako u gradu, tako i u selima.

Iz pokrajinske kase je obezbeđeno finansiranje izgradnje prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima. Kada će početi radovi?

– Pred kraj prošle godine završena je javna nabavka za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu. U toku je uvođenje izvođača u posao i u ovoj godini počeće izgradnja tih mini postrojenja. Nastavljamo dalje, da završimo projekte za ostalih pet sela i da u ovoj godini apliciramo  za izgradnju preostalih postrojenja kako bismo u naredne dve, tri godine na celoj teritoriji Grada Kikinde imali zdravu pijaću vodu.

Čitaoci nam često šalju pitanja o budućem ritejl parku. Hoće li se obistiniti najava da bude otvoren u ovoj godini?

– Bilo je više zainteresovanih investitora za izgradnju ritejl parka u Mikronaselju. Potpisali smo ugovor i uređenje na delu placa je počelo. Malo se kasnilo zbog određenih procedura. U februaru će početi intenzivno izgradnja. Ritejl park će tokom godine biti završen. Taj deo grada biće uređen, a značajno je i to što će između 50 i 100 sugrađana dobiti posao. Planiramo i da ulicu Mihajla Pupina, zajedno sa investitorom uredimo. Novi sadržaji  doprineće i boljem kvalitetu života.

Ima li još investitora zainteresovanih da posluju u našem gradu?

– Nama jeste cilj da u narednom periodu pronađemo kvalitetne, pouzdane i odgovorne investitore koji nude možda i plaćenije poslove, u čemu nam takođe treba pomoć naših predstavnika u republici i pokrajini, kao i republičke i pokrajinske Vlade. Želimo da uposlimo što veći broj sugrađana, i pokušamo da neke vratimo da rade i žive ovde. Imamo  investitore koji su zainteresovani za izgradnju u Mikronaselju. Na uglu Svetosavske i Partizanske, kupljeno je nekoliko parcela kako bi jedan investitor proširio svoj prodajni lanac. Nastojaćemo i da privučemo ulagače za stanogradnju. Takođe, promociji grada doprinose i dešavanja u oblasti kulture i turizma. Broj noćenja u prošloj godini porastao je u odnosu na 2022. godinu za nekoliko hiljada. Posetioci koji dođu da se upoznaju sa lepotama našeg grada, rado se i vraćaju ovde. Kako je Hotel „Narvik” pretvoren u ruinu, tražimo investitore za izgradnju novog hotela jer nas sadašnji smeštajni kapaciteti ograničavaju da određene manifestacije organizujemo na višem nivou, a to i kao sedište okruga zaslužujemo.

Svedoci smo da su kapaciteti vrtića u Kikindi postali tesni. Kako ćete rešiti to pitanje?

– Po postojećim pravilnicima, nema dovoljno mesta da svi zainteresovani roditelji upišu decu, pa ćemo razmotriti izgradnju novog ili dogradnju postojećeg vrtića. Definisaćemo lokaciju i izraditi projekat, a potom konkurisati za sufinansiranje kako bismo omogućili da se sva deca upišu u vrtiće. Povećava se broj novorođene dece, što nas raduje. Nastavljamo ulaganja u vrtiće u gradu i selima, kao i u školske objekte. Nakon što smo od pokrajine dobili 150 miliona dinara za rekonstrukciju škole „Feješ Klara”, u narednom periodu sledi priprema dokumentacije za rekonstrukcije zgrade Gimnazije. Intenzivno ćemo nastojati da sa državom i pokrajinom obezbedimo potrebna sredstva.

Šta su još prioriteti po pitanju infrastrukturnih ulaganja?

– To je naredna faza rekonstrukcije bolnice, izgradnja fekalne kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red, potom radovi na atmosferskoj kanalizaciji u slivu Moravske ulice za šta je deo novca opredeljen iz pokrajine, a deo iz gradskog budžeta. Kako je i najavljeno, Dispanzer za žene dobiće adekvatan prostor, a uslediće i izgradnja novog Centra za socijalni rad. Kada je reč o putnoj infrastrukturi u gradu i selima, urađeno je na desetine ulica, a mnogo je još preostalo. Planski je da, zajedno sa građanima i Savetima mesnih zajednica, odredimo prioritete. Za velike saobraćajnice apliciraćemo za sufinansiranje. U svakom selu želimo da podignemo kvalitet života, počev od komunalne infrastrukture pa do ulaganja u sport, KUD-ove, domove kulture, škole, vrtiće, igrališta, parkove, stadione…

I ova godina je izborna, u maju ili junu slede lokalni izbori u Kikindi. Šta će biti vaša poruka građanima?

– Hvala građanima na podršci na prethodnim izborima u Republici i Pokrajini. Pokazali su da politika Aleksandra Vučića i SNS uživa podršku i da su sugrađani prepoznali borbu za bolju sutrašnjicu. Pokazatelj toga su i rad i rezultati u Kikindi u proteklih 11 godina, te sam siguran da će kontinuitet napretka biti prepoznat kako bismo završili kapitalne projekte, i realizovali brojne druge koji će unaprediti kvalitet života sugrađana.

Za razliku od nekih političara koje funkcija neretko udalji od tzv običnog naroda, vi ste u stalnom kontaktu sa sugrađanima. Zbog čega vam se najčešće obraćaju?

– Važna nam je dobra komunikacija sa sugrađanima u kojoj čujemo brojne sugestije, predloge, zamerke i kritike. To nam je i putokaz da preusmeravamo prioritete. Ponosan sam na to jer moj tim i ja konstantno osluškujemo potrebe, probleme, želje i usmeravamo našu strategiju i program.

ZA OSTANAK I POVRATAK SUGRAĐANA

Za pet do deset godina, Kikinda će izgledati drugačije, lepše, modernije, ali uz našu obavezu i posvećenost da čuvamo istoriju, arhitekturu, multikulturalnost, istakao je Lukač.

– Sa fabrikom vode dobićemo bolji kvalitet života, sa brzom saobraćajnicom nove investicije, sa rekonstrukcijom bolnice viši nivo zdravstvenih usluga, sa ritejl parkom nove sadržaje. Strateški gledamo šta je to sve što je potrebno za ostanak i za povratak ljudi u Kikindu i da  investitori dolaze da otvaraju nove pogone i nove sadržaje za građane, ne samo Kikinde, već za ceo ovaj region. Nastavljamo ulaganja u sport, kulturu, podršku mladima. Svake godine Grad daje nekoliko stotina stipendija. Nastojimo i da domaćim preduzetnicima izađemo u susret kako bi zaposlili što više sugrađana. Kada imate dobre saradnike i kvalitetne ideje pretočene u projekte, uz podršku politike predsednika Vučića, odnosno republike i pokrajine, siguran sam da ćemo viziju Kikinde kao modernijeg, lepšeg i boljeg grada za život, za koju se borimo, i ostvariti- ističe gradonačelnik.

 

 

borko
Borko Stefanović, visoki funkcioner SSP Dragana Đilasa, tvrdi da opozicija nije imala kontrole na izborima, a pre samo mesec dana hvalili se da ih svuda imaju po tri!
– Naša lista nije imala kontrolore ni u jednom selu u okolini Pirota i tamo smo dobili nula glasova – rekao je Stefanović.

Ipak, pre nešto više od mesec dana Borko je pričao nešto sasvim drugo:

– Srbija protiv nasilja imaće 25.000 kontrolora na 8.300 biračkih mesta – slavodobitno je tada izjavio Stefanović.

Podsetimo, na izborima 17. decembra je bilo 8.273 biračkih mesta, tako da su imali u proseku po tri kontrolora za svako biračko mesto u Srbiji, osim ukoliko nisu tada slagali kada su se hvalili brojem kontrolora. Ono što je sigurno, ili su slagali tada, ili su slagali sada. Vidimo da su Đilasovci posvađani sa sopstvenim mislima i da iste osobe daju izjave koje su međusobno suprotstavljene jedna drugoj.

24sedam

Koju god lokaciju da je Đilas targetirao kao adresu na kojoj su tzv. fantomski birači, ispostavilo se kasnije da Đilasov opis nije odgovarao istini, piše portal 24sedam.rs.
Naime, novinarka Informera Katarina Odalović otišla je na adresu Deligradska ulica broj 28, za koju Dragan Đilas tvrdi da se na njoj nalaze “fantomski birači”!

Kako Đilas ističe i promoviše na sav glas, na ovoj adresi, kao i u Kneza Miloša 28 na Savskom vencu, nalazi se veliki broj “fantomskih birača”. Đilas je ustvrdio da je u Deligradskoj upisan 201 lažni birač.

Na pomenutoj adresi, za koju Đilas tvrdi da poseduje 201 fantomskog birača, u biračkom spisku nema upisanih ljudi!

Na ovoj adresi, kao u Ulici kneza Miloša 28, nalaze se prostorije Javnog komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”.

O obmanjivanju javnosti oglasio se i v.d. direktor ovog preduzeća Radomir Vujadin.

– Kao što ste i sami rekli i sami ste se uverili da se nalazimo ispred poslovne zgrade u Deligradskoj broj 28. U Ulici Kneza Miloša još od 70ih godina se nalazi Vodovod i kanalizacija, i odgovorno tvrdim kako na ovoj adresi tako i na svim adresama našeg preduzeća ne postoji ni jedan birač – rekao je Vujadin i dodao:

–  Nedeljama slušam zlurade i dezinformacije koje imaju za cilj da naštete ugledu našem preduzeću. Ovde se od 2003. godine nalazi naš prostor i naše kancelarije. Nikada nisu bili prijavljeni ljudi na ovoj adresi i neverovatno je dokle te zlurade i tvrdnje mogu da idu. Zaposleni i ja ne možemo da shvatimo zašto se svesno ide sa tim lažnim informacijama kada je sve ovo proverljivo! Uverili ste se u biračkom spisku, tako i ovde kad ste došli, tako da kao v.d. direktor tvdim da ovde nema birača.

24sedam

 

milenko jovanov 5

Republička izborna komisija saopštila je konačne rezultate parlamentarnih izbora. U Skupštinu Srbije ulazi 10 izbornih lista,  a najveći broj mandata- 129 pripao je listi „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”.

Kandidat te liste i šef poslaničke grupe SNS u proteklom sazivu, Kikinđanin Milenko Jovanov ponovo će ući u redove najvišeg predstavničkog tela što je bilo i očekivano s obzirom na visoko 15. mesto na pomenutoj izbornoj listi.

Na ostalim „prolaznim” mestima za republički parlament nema Kikinđana.

Podsetimo, listu „Ivica Dačić – premijer Srbije” u parlamentu će predstavljati 18 poslanika, a listu koalicije NADA kao i listu  Branimira Nestorovića “Mi – glas iz naroda”po 13.

U parlament ulazi i pet manjinskih lista. SVM će biti zastupljen sa šest mesta u parlamentu, po dva će imati lista Usame Zukorlić – Ujedinjeni za pravdu i SDA Sandžaka – dr Sulejman Ugljanin, dok je Ruska stranka osvojila jedan poslanički mandat, kao i  lista politička borba Albanaca se nastavlja – Šaip Kamberi.

vauceri

Jutrošnja slika ispred glavne pošte u ulici Generala Drapšina, ali i poštanskih ispostava u Mikronaselju i u Uslužnom centru Gradske uprave svedoči o velikom interesovanju sugrađana za podelu vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji.

Prijava za vaučere počela je danas, a građani sa kojima smo pričali pohvaljuju ovu akciju države kao i to što je vrednost vaučera duplirana sa 5.000 na 10.000 dinara.

Ove godine je i povećan limit za zaposlene koji imaju pravo na vaučere, u visini zarade do 80.000 dinara.

Trenutno je prijavljeno preko 4.000 objekata na različitim destinacima u Srbiji u kojima građani mogu iskoristiti 100.000 turističkih vaučera.

Podsetimo, pravo na vaučere imaju svi penzioneri, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, vojni invalidi, nosioci poljoprivrednog gazdinstva, studenti, lica starija od 65 godina koja ne ostvaruju pravo na penziju i zaposleni sa primanjima nižim od 80.000 dinara.

 

 

ribocuvari
Kontrolama ribolovnih područja kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine”, tokom novogodišnjih i božićnih praznika, od ribokradica je zaplenjeno 11 kilometara nelegalno postavljenih mreža, odnosno 341 komad zabranjenog alata.
Pored toga, krivolovcima je oduzeto i 8 čamaca, a podneto je 7 prijava za nedozvoljen ribolov.
Akcije kontrole sprovedene su u saradnji sa pripadnicima MUP-a Srbije na područjima Dunava, Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav i zaštićenih parkova prirode.
Ribočuvarska služba JVP „Vode Vojvodine”, u čijoj su nadležnosti pomenute ribolovne vode i zaštićena područja, prazničnim danima radila je pojačanim intenzitetom sa ciljem sprečavanja krivolova i nanošenja štete ribljem fondu.
Ovo je bila još jedna u nizu akcija koje je Ribočuvarska služba uspešno realizovala zahvaljujući savremenoj opremi u Monitornig centru pomoću koje se u svakom trenutku prati stanje na ribolovnim područjima kojima preduzeće gazduje.
Foto: fejsbuk Vode Vojvodine
Ewywf5cWYAAzd45

Adam Grosman, Peter Knies i Peter Bartl bila su trojica pripadnika nemačke poljske policije kojima se 24. avgusta 1941. godine izgubio svaki trag, nakon što su krenuli u velikokikindski atar. Nemačke policijske vlasti utvrdiće „napornim i dugotrajnim nastojanjima“ da su, vozeći se svojim biciklima na putu Velika Kikinda-Bašaid, naišli na pripadnike dragutinovačkog partizanskog odreda koji su ih ubili i zakopali u obližnjem kukuruzištu.  Njihovi leševi pronađeni su poslednjeg dana 1941. godine. Uslediće surova osveta.

Trećeg januara 1942. godine u parku pored Sokolane u centru Kikinde, prvo je organizovana pogrebna svečanost za pobijene Nemce, a potom javno streljanje u dvorištu Kurije. Zbog ubistva trojice nemačkih poljočuvara, pogubljena su devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre, među kojima je bio i komandant Odreda Lazar Pajić.

Na velikim crvenim plakatima, građanstvo je obavešteno o streljanju „komunističkih zlotvora“. Šestorica su bili partizani, a trojica su optuženi da su im pomagali i pružali sklonište. Kako bi dodatno zastrašili stanovništvo,  beživotna tela rodoljuba okačili su na vešala ispred pravoslavne crkve gde su visila 24 sata.

U popodnevnim satima, u zatvor Kurije, vraćen je transport kikindskih zatvorenika sa Banjice. Razloga za radost zbog povratka, ubrzo će se ispostaviti, nije bilo. Streljanje pripadnika dragutinovačkog odreda bilo je samo uvod u još svirepiji zločin.

Naredba o odmazdama predviđala je da za jednog ubijenog nemačkog vojnika, sledi smrtna kazna za 50 do 100 komunista. Paul Bader, vojni zapovednik, 22. decembra izdaje zapovest po kojoj će za jednog ubijenog Nemca biti streljano 50, a za ranjenog 25 partizana.

Kako streljanje 3. januara nije bilo u skladu sa zapovešću o odmazdama, za novo javno streljanje odabran je treći dan pravoslavnog Božića. Odsek javne bezbednosti zabranio je da se crkvena zvona oglašavaju od 9 do 11. januara kako se zvonjava ne bi protumačila kao pošta streljanim rodoljubima.

Da je na pomolu masakr, zloslutno su najavila vešala podignuta ispred Kurije osmog januara. Devetog januara pojavili su se plakati Upravnog odseka Podbanskog zvanja o streljanjima koja će uslediti istog dana u Kikindi, Mokrinu, Aranđelovu, Dragutinovu i Petrovgradu. Žrtve su 150 građana srpske i romske nacionalnosti, zarobljeni u racijama tokom jeseni 1941. godine: partizani, njihovi simpatizeri, ali i slobodarski opredeljeni ljudi koji nisu želeli da prihvate nemačku okupaciju. Na plakatu su ispisana imena sa kratkim opisom „krivice“: članstvo u SKOJ-u i KPJ, sakupljanje i prenošenje oružja, kurirska služba za partizane, skrivanje ilegalaca…

Krvava drama u dvorištu Kurije počela je u 10 časova. Pred streljački vod od 50 policajaca, izvođeni su u grupama od po deset- 25-godišnji student prava, 21-godišnji krojački pomoćnik, 56-godišnja domaćica, 47-godišnji baštovan, 36-godišnji poljoprivrednik… Izvršenje zločina praćeno je aplauzima i povicima iz gledališta. Kroz otvorene prozore Kurije, vojnici, policajci i civili posmatrali su streljanje, a neki od njih kao policijski komesar Anton Veber poveli su i svoju decu. Pobijeno je 30 antifašista-  21 Kikinđanin i 9 Mokrinčana. Pošto su žrtve 24 sata visile na vešalima, mobilisani Romi odneli su ih kolima iza katoličkog groblja kod železničke stanice i zakopali u zajedničku raku.

U svom izveštaju, sreski načelnik dr E. Kusing naveo je da su se streljani „junački držali“. Dok je prva grupa vikala oproštajne reči svojim ukućanima i rođacima, druga i treća su „klicale Sovjetskoj Rusiji i slično“.

Tog devetog januara 1942, fašisti su streljali po 30 rodoljuba u Kikindi, Mokrinu, Petrovgradu, Aranđelovu i Dragutinovu. U Banatskom Aranđelovu, za razliku od drugih mesta, žrtvama je bilo dozvoljeno da napišu oproštajna pisma.

Obeležavanje 9. januara

Polaganjem venaca i komemorativnim skupom ispred „zida plača” u dvorištu Kurije, danas se obeležava 82 godine od svirepog zločina i odaje pošta stradalim žrtvama.

badnjak

Drugi dan Božića posvećen je Saboru presvete Bogorodice, a u narodnim verovanjima sabiranju dobrih dela i mirenju. Običaj je da se tog dana odlazi kod prijatelja, kumova, komšija, dočekuju se gosti.

Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva.

Prema verovanju, ko vam se danas nađe na kućnom pragu, nikako ga ne treba da ga vratiti, nego na najbolji način ugostiti. U Vojvodini se po tradiciji prežu konji, vrani i beli.

Ponegde se zadržao običaj koleda. Grupa maskiranih mladića obilazi kuće, pevaju koledarske pesme, želeći domaćinstvu zdravlje i napredak. U nekim krajevima, mladi u naselju, porti ili na raskršćima igraju u kolu, dok drugi na trkama, na okićenim konjima, „vijaju” Božić.

Pravoslavni vernici Božić slave puna tri dana i svaki ima svoje ime. Prvi dan najradosnijeg praznika pravoslavaca je Božić, drugi je Božji dan, posvećen Bogorodici, a treći Stevandan kada se slavi Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.

Po običajnom kalendaru, ta tri dana kuća se ne čisti, pogotovo ne metlom.

Praznovanje traje do malog Božića, odnosno 14. januara. Ne posti se do Krstovdana. Pri susretu ljudi se pozdravljaju tradicionalnim božićnim pozdravom, rukuju se i ljube.