Jelena Trifunović

pokrajinska-vlada

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima u Vojvodini u 2024. godini, za čiju realizaciju je predviđeno ukupno 200 miliona dinara.

Konkurs je otvoren do 26. aprila, a iznos bespovratnih sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi je od 500.000 do 1,5 miliona dinara.

Kako je navedeno, bespovratna sredstva za podršku investicija po konkursu utvrđuju se u iznosu do 90 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije, a prilikom obračuna uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).

Cilj konkursa je demografska obnova ruralnih područja Vojvodine radi podsticanja ostanka mladih u ruralnim područjima, odnosno njihovog povratka iz gradova.

Predmet konkursa je podrška novim generacijama mladih poljoprivrednih proizvođača, njihovom razvoju i unapređivanju kroz podsticanje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u saopštenju.

Tanjug

photo-2024-03-30-13-37-23-2

Zbog govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića, studenti su blokirali Filozofski fakultet. Da su sugrađani podržali studente, videli smo pre dva dana, kada je jedna sugrađanka došla sa porodicom i tom prilikom im je donela domaću pitu i piće kako bi se osvežili.

Blokada je ušla u treći dan, a empatija od strane sugrađana nije ni danas izostala. S obzirom da ih čeka teška borba, sugrađani su i danas pokazali podršku studentima i doneli domaće kiflice i palačinke.

Podsećamo, mržnja Dinka Gruhonjića prema Srbiji, Republici Srpskoj, Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi doživela je vrhunac prošle godine tokom održavanja skandaloznog festivala Rebedu u Dubrovniku.

Foto i tekst: NS uživo

time-2980690-640

U noći između subote 30. i nedelje, 31. marta, kazaljke na satu se pomeraju sat vremena unapred, što znači da ćemo te noći spavati kraće – ali će naredni dani biti duži.

Letnje računanje vremena, trajaće do 27. oktobra.

Ideja o pomeranju vremena stara je nekoliko vekova, ali je prvi put zaživela pre nešto više od 100 godina.

dara-iz-Jasenovca-1536x1027

Studenti koji od juče drže u blokadi Filozofski fakultet zbog skandaloznih izjava profesora Dinka Gruhonjića organizovali su gledanje filma “Dara iz Jasenovca”.

Tokom blokade, studenti organizuju razne aktivnosti, a danas popodne su sasvim prikladno organizovali gledanje filma “Dara iz Jasenovca” na platou ispred ulaza u zgradu Filozofskog fakulteta.

U jednom momentu, tokom prikazivanja filma, studenti su podigli svoje indekse.

Da podsetimo, film “Dara iz Jasenovca” je prvi srpski igrani film koji govori o jednom od najstrašnijih koncentracionih logora u istoriji i govori o stradanjima srpskih, jevrejskih i romskih muškaraca, žena i dece u logoru smrti Jasenovac u doba Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata.

Film “Dara iz Jasenovca” snimljen je 75 godina nakon zatvaranja zloglasnog koncentracionog logora. Jedan od glavnih aktera ovog filma je i krvnik Dinko Šakić, upravnik logora. Nažalost, profesoru Dinku Gruhonjiću se učinilo prikladnim da se poistoveti sa gnusnim istorijskim likom, koji je “zaslužan” za smrt stotine hiljada dece, majki i očeva.

Studenti nastavljaju sa blokadom i stoje pri svojim zahtevima da uprava Filozofskog fakulteta mora da osuditi govor mržnje profesora Dinka Gruhonjića i da se oglasi po pitanju njegovog daljeg rada sa studentima.
Studenti su i večeras položili ispit iz zrelosti, empatije i znanja.

Izvor: Vojvodina uživo

micic-3

Među ukupno 152 knjige pristigle na konkurs, žiri  je odlučio da dobitnik prestižnog književnog priznanja „Dušan Vasiljev” bude doktor istorijskih nauka, književnik i publicista Milan Micić, za knjigu „Čudo u Banatu“, čiji je izdavač novosadska Akademska knjiga.

U obrazloženju Odluke se, između ostalog, navodi da je već naslovom jasno da je reč o Banatu kao prostoru koji je nakon Velikog rata ostao podeljen između Jugoslavije i Rumunije, a s druge strane sam prefiks „čudo“ je aluzija na čuveni Felinijev film „Čudo u Milanu“, poznat kao neorealistička bajka. Tako se i Micićeva proza može čitati, jer je bazirana na stvarnosnim događajima i ličnostima, ali je ujedno i bajka, jer deluje nestvarno i prepliću se realno i čudesno.

Micić, koji je odrastao u obližnjem naselju Vojvoda Stepa, odlično poznaje Banat kao temu svojih istoriografskih, proznih i poetskih knjiga. Autor je više od pedeset knjiga različitih žanrova, ali se dobar deo njegove poetike odnosi upravo na ovo područje.

– Banat je moj zavičaj, grad Kikinda je slika mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, istoričara i književnika. Dobiti Nagradu „Dušan Vasiljev“ na stogodišnjicu njegovog odlaska iz stvarnosti u san – velika je čast i priznanje. Zahvalan sam žiriju koji je prepoznao da moja knjiga diše skladno sa poezijom Dušana Vasiljeva, sa njegovim vremenom i prostorom; zahvalan sam svom izdavaču Akademskoj knjizi, koja je ovoj knjizi dala svoje ime i njegov značaj u srpskom izdavaštvu i srpskoj kulturi, a najviše sam zahvalan svojim banatskim precima, njihovim strepnjama, radostima i strahovima, njihovim nedoumicama i rešenostima koje se u ovoj knjizi pojavljuju u raznim pojavama i događajima, pod stvarnim i izmišljenim imenima – naglašava Micić i dodaje:

– Banat je moj svet. Slike iz detinjstva urezane su doboko uz svakom čoveku, pa i meni. Saznanja o svetu, o smislu, stvaranju, postojanju – dogodila su mi se u Banatu. Sve velike teme u književnosti su u nama i oko nas. Tako je Banat moja tema. Za mene u Banatu su slike neba najdublje i najčistije, a zemlja i voda imaju najviše znakova i tajni- naglašava ovaj stvaralac.

Množina malih banatskih čuda

Milan Micić je rođen u Zrenjaninu 1961. godine. Banat je bio tema i njegovog doktorskog rada „Razvitak novih naselja u Banatu (1920-1941)”. Pored istoriografskog i književnog rada, svojevremeno je Micić kao profesor istorije bio i apsolutni pobednik RTS-ovog istorijskog kviza koji se emitovao devedesetih godina. Radio je i u Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu. Danas je generalni sekretar Matice srpske, predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918 i njihovih potomaka i poštovalaca, član najeminentnijih ovdašnjih književnih udruženja.

– „Čudo u Banatu“ je knjiga priča koja govori o množini malih banatskih čuda, o mnoštvu banatskih života u godinama posle Velikog rata. Jer, svaki dan je čudo i svaki život je čudo. To je vreme nestanka jedne države i nastanka druge; godine crtanja nove banatske granice, pojave novih ideja i ideologija, poput komunizma, nestajanje predratnog poretka i užasne potrošenosti čoveka u Velikom ratu. To je, ujedno, vreme kada je Dušan Vasiljev postavljao pitanje smisla. Iz takvog vremena rađaju se i moje pripovetke, banatski čovek u njima istovremeno ima beskrajno veselje i beskrajni jauk, veliku nadu i veliki očaj, visoko uzdizanje i duboki pad, ali pre svega ima želju da preživi život pun neizvesnosti kada sutrašnji dan nije mirna slika – sumira Micić.

Nemanja Savić

 

danka-ilic-2

Dvogodišnja devojčica Danka Ilić nestala je 26. marta u okolini Bora na istoku Srbije.

Policija je prvi put aktivirala sistem “Pronađi me” (Amber Alert), kojim se javnost hitno obaveštava o nestanku deteta.

Devojčica je, kako se navodi u objavi tog sistema, nestala u prigradskom naselju Banjsko Polje kod Bora.

Ima smeđu kosu, braon oči i visoka je oko 85 centimetara, navodi se u objavi “Pronađi me”.

Na sebi ima maslinasto zelenu jaknu, ljubičaste pantalone i crne patike.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je 26. marta da je aktiviralo sistem “Amer Alert”, odnosno “Pronađi me” za hitno obaveštavanje javnosti u slučaju nestanka dvogodišnje devojčice u okolini Bora.

U saopštenju se građani pozivaju da, ukoliko imaju bilo kakve informacije, odmah obaveste policiju na broj 192.

penzioneri3

Prema kalendaru isplata koji je danas objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, martovske penzije koje se isplaćuju u aprilu prvi će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti i to 2. aprila, bez obzira na to da li penzije primaju preko tekućih računa, na šalterima pošta ili na kućnim adresama.

Tri dana kasnije, 5. aprila sledi isplata za sve vojne i poljoprivredne penzionere, dok isplata za najbrojniju grupaciju penzionera, one iz kategorije zaposlenih počinje 10. aprila.

Tada će čekovi početi da pristižu onima koji penzije primaju preko tekućih računa, a 11. aprila penzionerima iz kategorije zaposlenih koji penzije dobijaju na kućnim adresama ili ih podižu na šalterima pošta.
Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom prethodne isplate.

printskrin

NATO opozicija u Mladenovcu postavila je sramnu objavu na društvenoj mreži Fejsbuk koja poziva na ubistvo predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, prenosi portal 24sedam.

Oni su na Fejsbuk grupi “Za bolji Mladenovac” objavili lažnu umrlicu predsednika Vučića.

Nasiljem protiv Srbije pozivaju na ubistvo predsednika

U lažnoj umrlici piše sledeće:

– Dana 26. marta prestalo je kucati veliko srce velikog sina našeg naroda i narodnosti. Predsednik Aleksandar Vučić (1970-2024). Obaveštavamo porodicu, prijatelje i drage građane Republike Srbije da će se sahrana našeg dragog predsednika održati 1. aprila 2024. godine u 12 časova.

Kao ožalošćeni u ovoj lažnoj umrlici navode se “majka Angelina, otac Anđelko, svi ljubitelji parizera ovog sveta i babe koje vole SNS više od života”.
Takođe, pored fotografije predsednika na lažnoj umrlici dodata je i fotografija sendviča.

Nije prvi put da pozivaju na ubistvo
Ovo nije prvi put da NATO opozicija predvođena tajkunom Draganom Đilasom poziva na ubistvo predsednika Srbije.

Početkom godine naučni savetnik u Institutu za fiziku i opozicionar Slobodan Prvanović naveo je na mreži X da se “celokupan program opozicije može i mora svesti na jednu tačku: hapšenje Aleksandra Vučića”, na šta je stigao odgovor drugog opozicionara koji je pozvao na ubistvo predsednika:

– Atentat, realno, bio bi blagosloven – glasio je odgovor Ognjena Stanića, simpatizera Đilasove opozicije.

Takođe, nedavno je na antisrpskom festivalu mržnje u Dubrovniku, đilasovska aktivistkinja Aida Ćorović dala sramotnu izjavu kojom je “predvidela smrt” predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Na istom festivalu salva uvreda na račun naše zemlje, naroda i predsednika je izrečena i od strane drugih srbomrzaca.

Đilasovci fizički nasrću na SNS aktiviste

Isto tako, u poslednjih mesec dana đilasovci napadaju aktiviste SNS, kako fizički tako i verbalno, a u petak, 23. marta, jedan aktivista napadnut je baš u Mladenovcu.

Reč je o aktivisti SNS Nikoli Stojanoviću, koji je napadnut verbalno, a zatim i fizički uz vređanje članova SNS, predsednika Aleksandra Vučića i njegove porodice.

Pretili i obešenom lutkom!

Da je stvar otišla predaleko govori i obešena lutka sa likom predsednika Vučića, koja je ilustrovala protest političara opozicije, koji se odigrao na leto prošle godine.

NATO opoziciji očigledno nije stalo ni do čega drugog, osim da se dočepaju fotelje, a ne samo da se dehumanizuje predsednik Srbije lično, već su Đilasovi jurišnici započeli i kampanju sveopšteg dehumanizovanja svih pristalica njegove stranke, što je uvod u totalnu anarhiju i početak građanskih sukoba.

Izvor: 24sedam

Ana-Brnabic

Na današnji dan pre 25 godina počela je NATO agresija na našu zemlju. Tim povodom Brnabić je na društvenoj mreži Iks odgovorila na izjave Slobodana Georgieva napisavši:„Bilo bi lepo da pokušate da se suzdržite od gluposti makar danas kada obeležavamo 25 godina od početka NATO agresije i kada se sećamo žrtava te agresije. Makar da pokažete poštovanje. Već sutra možete da nastavite sa deljenjem bizarnosti i tračeva koji su relevantni i bitni samo Vama i baš nikom drugom na kugli zemaljskoj. Sutra. Danas da svi pokažemo poštovanje ili makar da ćutimo“.

foto-sns

Kako saznajemo, sinoć u večernjim časovima u Mladenovcu je napadnut aktivista Srpske napredne stranke i to dok je vršio svoje stranačke aktivnosti.

Reč je o aktivisti SNS Nikoli Stojanoviću, koji je napadnut od strane Đilasovih fašističkih falangi, koji su ga verbalno a zatim i fizički napali uz vređanje članova SNS, predsednika Aleksandra Vučića i njegove porodice.

Kako se navodi iz SNS Mladenovac, ovaj incident je mogao da ima nesagledive i fatalne posledice, a potvrđuje mržnju i netrpeljivost Đilasovih pulena prema članovima stranke koja je na vlasti.

SNS Madenovac je najoštrije osudio napad na aktivistu Nikolu Stojanovića i naveo u svom saopštenju da neće dozvoliti da Mladenovac bude žarište za političke neprijatelje, i da neće odustati od borbe za sigurno i demokratsko društvo u kojem svaki građanin ima pravo na mišljenje i slobodu. Kao i da je angažovanost SNS-a u zaštiti mira, slobode i pravde neopoziva.

Izvor: 24sedam