децембар 6, 2025

Jelena Trifunović

CDA-0774

Građanska EKO inicijativa nastavlja da dokazuje koliko snažna može biti zajednička akcija komšija.

U novoj fazi projekta „Posadi stablo u svom komšiluku“, ulica Vojislava Ilića postala je bogatija za 50 novih sadnica različitih vrsta. Ovu akciju osmislili su i pokrenuli sami građani, dok je Grad Kikinda prepoznao značaj ideje i pružio punu logističku podršku.

Zahvaljujući udruženim snagama volontera i stručnih službi, sadnja je protekla efikasno i u odličnoj atmosferi. Cilj inicijative je jasan – više zelenila, čistiji vazduh, unapređenje kvaliteta života.

 

Iz inicijative najavljuju da će se aktivnosti nastaviti i u narednim mesecima, a ovaj projekat već sada postaje inspiracija i drugim delovima grada da se uključe i ulepšaju svoje okruženje.

sd

Normalna Srbija pobedila je blokadersko nasilje večeras u centru sremske opštine, piše portal 24sedam.

Na centralnom trgu u Šidu večeras se okupilo oko 2.000 ljudi sa namerom da kao normalna i slobodarska Srbija dočekaju i poruče blokaderima, koji su krenuli pešice ka njima iz Sremske Mitrovice, da nisu dobrodošli sa svojim hodajućim cirkusom i da im neće dozvoliti da prave haos u njihovoj mirnoj opštini.

Kako piše 24sedam, od najavljivanih 200.000 ljudi iz Srema, kako po ceo dan trube tajkunski mediji, u Šid je krenulo samo 30 blokadera iz Sremske Mitrovice!

– Okupili smo se da pokažemo blokaderima da nas ima više. Čekamo ih da dođu i da prođu kraj nas. Najavili su da će ih biti 200.000 a evo stiže ih jedva tridesetak. Mi smo pristojna Srbija koja će ih dočekati i dokazati im da je našoj otadžbini dosta blokada – objašnjava za portal 24sedam narodni poslanik Dejan Bulatović i ironično dodaje da su se „baš uplašili tih što šetaju do Šida“.

Okupljeni su ispred prostorija Srpske napredne stranke u Šidu. Nose stranačke i srpske zastave.

– Čuli smo da blokaderi nameravaju da dođu ispred stranačkih prostorija da bi izrazili nekakvo nezadovoljstvo. Uz nas su i traktoristi i bajkeri – navodi narodni poslanik SNS-a.

I večeras, normalna Srbija je pobedila blokadersko nasilje. Po ko zna koji put neprijatelji naše otadžbine su se uverili da ne mogu niti da će uspeti da pobede narod!

A tajkunski mediji ceo dan najavljuju „njih tridesetak“ kao veliki skup građana iz celog Srema na kom se očekuje 200.000 ljudi. Međutim, samo „studenti i srednjoškolci, bezmalo njih 30, krenuli su ka Šidu kako bi se pridružili velikom protestu u tom gradu, koji se organizuje na dan oslobađanja u Drugom svetskom ratu“.

I večera je pokazano i dokazano da je narod očigledno prepoznao besmisao blokaderske rušilačke politike koja svakim danom gubi podršku. Jer, već se zna: normalna Srbija nasilje nad svojim narodom ne prašta.

Izvor/foto: 24sedam

 

Screenshot-2025-12-05-200730
Usvajanje novog Statuta Košarkaškog saveza Srbije 24.11. ove godine izazvalo je bes, nezadovoljstvo, ali i nemoć kod predsednika KSS, Nebojše Čovića, koji je u trenutku kada je osetio da gubi moć i da stvari više ne drži u svojim rukama, pribegao do sada neviđenom potezu – tužio je sam sebe?!

Da nam se, kao što naš narod kaže, juče nešto desilo, ne bismo znali na šta je sve spreman čovek koji ne prihvata volju većine i koji želi sačuvati poziciju po svaku cenu. Posredstvom rodbinskih i drugih izuzetno bliskih odnosa, Čović je rukom člana Predsedništva Košarkaškog saveza Beograda i Nadzornog odbora KSS Zorana Toškovića i delegata u Skupštini KSS Rose Ristić, tužio KSS i predsednika KSS, tačnije sebe kao zakonskog zastupnika, tražeći utvrđivanje ništavnosti Odluke o usvajanju Statuta KSS, na sednici Skupštini kojoj se isti nisu pojavili.

Ne bi to bilo čudno, svi imaju pravo na svoje mišljenje i konstruktivan dijalog i razmena mišljenja uvek su poželjni i dobrodošli.

Ali, pomenuti dvojac, koji je podneo tužbu Prvom osnovnom sudu u Beogradu je privatno u bliskim, čak i rodbinskim odnosima sa Čovićem. Tošković je, vredi napomenuti, prijatelj predsedniku KSS, s obzirom da je njegova kćerka udata za Čovićevog sina.

Sa druge strane, Ristićeva je u košarkaškom svetu, kroz Crvenu zvezdu krenula da se probija upravo sa dolaskom Čovića u klub. Slučajnost ili ne, bar kada je u pitanju dotični je nemoguća, kao ni “okvir” da su baš njemu bliski ljudi “udarili” neposredno na njega.

Porodične veze i potezi koje vuče preko njih odavno su njegova specijalnost, ali koristeći se snajkama, zetovima, nećacima u borbi za očuvanje fotelje je malo je reći – previše. A rodbina, kao rodbina. Uvek osetljiva i empatična prema svojima, željno iščekujući podelu slavljeničke torte i svoje parče kao sledovanje za poslušnost.

Kao što je tužio sam sebe, ne treba zaboraviti ni da se, lobirajući delegate pre održavanja vanredne sednice Skupštine, Čović čak i dopisivao mailovima sam sa sobom i to preko Regionalnog KS Zapadne Srbije. Ista ta dva delegata, sa kojima se dopisivao i vodio danonoćne privatne razgovore, nisu se pojavila u Sazonovoj 24.novembra u 17.00 časova.

Kao ni predsednik, koji je istog dana kada se donosio novi Statut, čiji proces usvajanja nije mogao malverzacijama da zaustavi, zakazao otvoreni trening reprezentacije, a sve kako bi odvukao medijsku pažnju i taj trenutak posvećen nacionalnoj svetinji (čitaj košarkaškoj reprezentaciji) iskoristio da priča o tome kako Statut ne prihvata.

Evo, čak i to da mu se oprosti, kao i gostovanja po televizijama na kojima može da odgovara na pitanja koja sam sebi unapred napiše, ali da je bar priznao da sve ovo radi jedino i isključivo iz razloga što mu novi Statut oduzima noć i što mu ne dopušta da vlada autokratski i zastrašivanjem.

Sujeta je, ipak, teška boljka. Malo je verovatno da bi veću morbidnost izrežirao Almodovar, akciju Spilberg, a horor Hičkok. Sve je to ipak uspeo Čović, ne mireći se sa odlukom da je nadglasan i da će, stupanjem na snagu novog Statuta, svaka njegova odluka biti strogo iskontrolisana i da nema više – njegova je poslednja.

Poslednja je volja Skupštine i biće, jer tako kaže Ustav Republike Srbije i zakon o sportu. I pored odluke Prvog osnovnog suda kojim se na tužbu gorepomenutih Čovićević piuna, određuje privremena mera stavljanja van snage Odluke o usvajanju novog Statuta KSS od 24.novembra. Takođe, privremeno se zabranjuje upis novog Statuta u APR i nalaže se da se isti hitno skine sa zvaničnog sajta KSS, čak i putem izvršitelja.

U ovom ili onom slučaju, Statut će stupiti na snagu u nekom trenutku, jer je zakon nedvosmislen, a većina odavno u interesu košarke na suprotnoj strani od Čovića. Do tada, na zvaničnom sajtu KSS očekujemo neki novi recept iz kuhinje predsednika, ovoga puta ne u prenesenom značenju. Jer, samo to je još ostalo da se pročita na web stranici na kojoj bismo trebali i morali da pratimo zbivanja u srpskoj košarci, a ne u kući jednog čoveka.

Izvor: NS uživo/ sport.org.rs

city-2189720-1280
Austrija tone u bezbednosni haos – Beč hitno traži 1.500 dodatnih policajaca, jer trenutna vlast, koalicija SPÖ i ÖVP, godinama ignoriše masovnu imigraciju i kriminal koji dolazi sa njom, piše portal Srpski ugao.

Dok gradonačelnik Ludvig (SPÖ) i ministar Karner (ÖVP) drže lepe govore o „integraciji“, svako treće krivično delo u prestonici počine stranci, a Sirijci i Avganistanci prednjače u statistici.

Umesto da priznaju katastrofalnu politiku otvorenih granica, oni premeštaju preko 900 policajaca iz Beča u druge savezne pokrajine, pravi udar na već preopterećenu policiju.

Beč, nekada simbol reda i sigurnosti, danas je grad u kojem se noćne patrole otkazuju, policajci rade preko 100 prekovremenih sati mesečno, a inspekcije su svedene na minimum.

Kriminal eksplodira, napadi noževima, silovanja, pljačke, sve češće sa istim profilom počinilaca. SPÖ i ÖVP i dalje žive u paralelnom svetu gde je rešenje „još više dijaloga“ i „projekata inkluzije“, dok građani strahuju da izađu na ulicu posle mraka.

Milioni evra se troše na smeštaj i „podršku“ onima koji su, prema zvaničnoj statistici, glavni izvor problema.

Dominik Nepp iz FPÖ otvoreno kaže, vlast je sama kriva. Otvorene granice 2015. godine i odbijanje masovnih deportacija, meko sudstvo i politika „dobrodošlice“, doveli su do toga da Beč gubi kontrolu nad sopstvenim ulicama. Premeštanje 900 policajaca iz prestonice nije „optimizacija“ – to je bekstvo od odgovornosti. Umesto da pojačaju redove i krenu u pravu ofanzivu protiv kriminala, SPÖ i ÖVP raspršuju snage i nadaju se da će se haos nekako sam smiriti.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovo izgleda kao klasičan primer kako „evropske vrednosti“ na papiru postaju noćna mora u realnosti. Dok političari drže predavanja o humanosti, obični građani plaćaju cenu krvlju i strahom. Austrija danas pokazuje šta se dešava kad se bezbednost žrtvuje za ideologiju – gradovi postaju geta, a policija postaje dekoracija. Ako Beč hitno ne dobije 1.500 novih policajaca, uskoro će biti kasno za lepe reči. Vreme je za dela, ili će cela zemlja platiti račun za deceniju političkog slepila i kukavičluka.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

FCC-8

Kompanija FCC obaveštava građane da će tokom decembra biti nastavljena podela kanti za mešani ambalažni otpad u domaćinstvima koja do sada nisu bila obuhvaćena oktobarskom distribucijom.

Detaljan raspored podele kanti za decembar nalazi se ispod ovog teksta, kao i na sajtu kompanije FCC

Podsećamo da je sistem odvoza mešanog ambalažnog otpada u toku – redovno sakupljanje počelo je 3. novembra, a prve rute su tokom meseca novembra uspešno sakupljene. Građani koji su već dobili svoje kante prate raspored odvoza koji im je uručen prilikom preuzimanja posuda.

Važno je napomenuti da ni kante, ni odvoz mešanog ambalažnog otpada ne donose nikakve dodatne troškove za domaćinstva.

Kante su namenjene za čistu ambalažu – plastiku, metal, karton, papir i tetrapak. Zaprljana ambalaža, naročito ona kontaminirana hranom ili tečnošću (npr. ambalaža od jogurta, mleka, masnih proizvoda), ne treba da se odlaže, jer može stvarati neprijatne mirise, privlačiti insekte i otežavati reciklažni proces. Recikliranjem samo jedne limenke uštedi se dovoljno energije da sijalica svetli nekoliko sati — a uz nove kante i pravilno odvajanje, takve male pobede postaće svakodnevica našeg grada.

 

01.12.2025 – 04.12.2025
Naziv ulice Dani za podelu
MOKRIN ( desna strana sela ) : ponedeljak, utorak, sreda, četvrtak
ARSENIJA ČARNOJEVIĆA
BAGREMA
BEOGRADSKA
BRANKA BAČULOVA
BRANKA RADIČEVIĆA
DIMITRIJA TUCOVIĆA
DOSITEJA OBRADOVIĆA
ĐURE ĐAKOVIĆA
ĐURE JAKŠIĆA
IVANA MILUTINOVIĆA
IVE LOLE RIBARA
MIHAJLA PUPINA
NIKOLE TESLE
MARKOVIH
MILANA KNEŽEVA
MIROSLAVA ANTIĆA
NIKE TEŠINA
OBALSKA
PRVOMAJSKA
RADE VUJINA
RADE TRNIĆA DO BRANKA BAČULOVA
RATARSKA
SONJE MARINKOVIĆ
SVETOZARA MILETIĆA
SVETOG SAVE
VASE STAJIĆA
UROŠA KUZMANOVA
VUKA KARADŽIĆA
ŽARKA ZRENJANINA
ŽIVICE KODRANOVA (od Sv. Save do Z. Grede)
ZLATNA GREDA
ZMAJ JOVINA
ŽELJEZNIČKI NOVI RED

 

 

 

05.12.2025 – 10.12.2025
Naziv ulice Dani za podelu
NOVI KOZARCI – sve ulice petak, ponedeljak, utorak, sreda

 

 

 

11.12.2025 – 16.12.2025
Naziv ulice Dani za podelu
NAKOVO – sve ulice četvrtak, petak, ponedeljak, utorak

 

 

 

17.12.2025 – 22.12.2025
Naziv ulice Dani za podelu
BANATSKA TOPOLA – sve ulice sreda, četvrtak, petak, ponedeljak
KIKINDA – Ulica:
DOSITEJEVA

 

 

 

23.12.2025 – 26.12.2025
Naziv ulice Dani za podelu
SAJAN – sve ulice utorak, sreda, četvrtak, petak
KIKINDA – Ulice:
SRBOBRANSKA
IVANA JAKŠIĆA
IĐOŠKI PUT

 

 

Grad Gisen u saveznoj državi Hesen u Nemačkoj, čitav jedan dan bio je pod svojevrsnim opsadnim stanjem. Dok su se pripremali skupovi Alternative za Nemačku (AfD), ulice su preplavili radikalni levičari i tzv. antifašističke grupe.

Umesto mirnog protesta, snimci i svedočenja govore o nizu scena nasilja, uvreda i fizičkih nasrtaja na političke neistomišljenike.

U takvoj atmosferi našli su se i mladi odbornik AfD-a, 29-godišnji Eduard Štumpf i njegova 24-godišnja sestra. Kako je ispričao u intervjuu za „Deutschlandkurier“, kolumnistkinji Gabrijeli Majlbek njih dvoje su samo pokušavali da stignu do sajmišta, peške, pošto je pristup kolima bio blokiran zbog protesta.

Na prilazu Konrad Adenauer mostu došlo je do direktnog susreta sa velikom grupom demonstranata.

Prema Štumpfovim navodima, brojčano nadmoćni levičari i antifa aktivisti prvo su ih vređali i sprečavali da prođu, a zatim fizički nasrnuli. Dok su pojedini gurali njega niz nasip i pokušavali da ga obore, drugi su se, kako tvrdi, obrušili na njegovu sestru, koju je jedan od napadača udario u lice.

Na snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako dvoje mladih ljudi, okruženi masom, pokušavaju da se odbrane i izvuku iz obruča.

Štumpf kaže da je u jednom trenutku ostao potpuno opkoljen, pokušavao da zaštiti svoju sestru. Situacija je kulminirala kada je jedan demonstrant završio na zemlji nakod što ga je mladi aktivista AfD-a odgurnuo, gužva je postajala sve haotičnija. Na kraju policija interveniše, izvodi Štumpfa iz mase i kasnije izvlači i njegovu sestru.

Prema njegovim rečima, policija je sama podnela prijave zbog napada, a snimci koje su službenici načinili trebalo bi da pokažu ko je zaista započeo nasilje. Istovremeno, dvojica učesnika sa druge strane prijavili su i Štumpfa, ali je kako navodi, od policajaca dobio uveravanja da je reč o nužnoj odbrani.

Štumpf ističe da tog dana nije tražio sukob, već je samo želeo da dođe na stranački događaj. Kaže i da su brojni napadi i blokade širom Nemačke postali obrazac ponašanja radikalne levice, koja više ne pokušava da političke protivnike porazi argumentima, već fizičkom silom i zastrašivanjem na ulici.

Pogled radakcije portala Srpski Ugao

Po oceni redakcije, ono što se dogodilo u Gisenu uklapa se u širu sliku agresivnog delovanja radikalne levice i antifa pokreta, koji sve češće pribegavaju blokadama, fizičkim nasrtajima i pritisku na političke neistomišljenike. Slika je, nažalost dobro poznata i u Srbiji – slične metode koristili su i nasilni blokaderi na ulicama naših gradova, gde su aktivisti SNS i ljudi koji se nisu slagali sa njihovim protestima bili izloženi uvredama, guranju, gađanju opasnim predmetima pa i napadima oružjem.

Bez obzira da li se radi o Nemačkoj ili Srbiji, o AfD-u ili SNS-u, o levičarima ili desničarima, poruka mora biti ista – fizičko nasilje i zastrašivanje ne smeju postati sredstvo političke borbe. Onaj ko napada ljude zato što drugačije misle u masi nasrće na jednu devojku i jednog mladića, ne brani demokratiju, već je zauvek uništava.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

 

logo-novosti

Pravda i pravo ne postoje, a ovo je upravo potvrdila sudija blokaderka T. B. J. iz Prvog osnovnog suda, koja je postupajući po krivičnoj tužbi Zdenka Tomanovića donela presudu da oglasi krivom urednicu portala Novosti Andrijanu Nešić i zabrani joj obavljanje delatnosti glavnog urednika na godinu dana i izrekne novčanu kaznu od 450.000 dinara, a samo iz razloga što je imala drugačije mišljenje od mišljenja blokadera.

Kako pišu Novosti, da se radi o čistoj političkoj presudu ostrašćenih blokadera govori činjenica da je sudija u ovom postupku 23. januara javno je dala podršku studentima blokaderima.
Drugim rečima ona je javnost obavestila i svima stavila do znanja da podržava interese i ciljeve te grupe i njihovo javno delovanje, što opravdano izaziva sumnju u njenu nepristrasnost u konkretnom predmetu.

Iako, ove okolnosti objektivno izazivaju sumnju u nepristrasnost sudije, zamenik predsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu Vesna Živković odbila je da izuzme sudiju iz slučaja.

Takva odluka suda predstavljala je  ozbiljan udarac pravnoj sigurnosti i nepovredivosti principa nepristrasnosti, a što se pokazalo kao tačnim danas, na održanom suđenju, gde je doneta skandalozna presuda.

Cilj presude svakako je da se uguši sloboda medija i da se „odseče jezik“ onima koji su se drznuli da drugačije govore i misle! Takođe, nesumnjivo je da se iza ove presude, ali i tužbe kriju i namere onih koji se nisu javno eksponirali u ovom postupku, a kojima smetaju pojedinci spremni da govore istinu bez obzira na pritiske, pretnje i ucene.

Ovakvom presudom sud je potvrdio da više nije garant pravde, već da je postao akter jedne strane u društvenom sukobu, a što je nedopustivo u jednom demokratskom društvu, pišu Novosti.

Izvor: Novosti

Poslanici Skupštine Srbije završili su danas treću sednicu drugog redovnog zasedanja glasanjem o svih 58 tačaka dnevnog reda.

Najvažniji zakon koji su usvojili je budžet za 2026. godinu, a osim njega usvojen je i set poreskih zakona, zakona iz oblasti energetike, organske proizvodnje, statistike, o Vojsci Srbije, kao i o udžbenicima.

Poslanici su izabrali Milana Antonijevića za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

Sednica je počela 25. novembra.

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o budžetu za 2026. godinu, a prihodi državne kase u sledećoj godini će iznositi 2.414,7 milijardi dinara, što je za 2,9 odsto, odnosno 68,5 milijardi dinara, više u odnosu na iznos prihoda predviđen originalnim budžetom za ovu godinu.

Ukupni rashodi i izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2.751,7 milijardi dinara, pa će fiskalni deficit budžeta biti 337 milijardi dinara, odnosno tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Predviđeno je da će stopa privrednog rasta iznositi tri odsto.

Budžetom za sledeću godinu je za kapitalne investicije izdvojeno 6,7 odsto a kako je istakao ministar finansija Siniša Mali država i lokalne samouprave će za ove investicije odvojiti oko 740 milijardi dinara.

Prema njegovim rečima, budžet je i razvojni i namenjen je očuvanju životnog standarda, pa su u njemu predviđena sredstva za povećanje plata u javnom sektoru za 5,1 odsto, penzija od decembra ove godine za 12,2 odsto i minimalne zarade od 1. januara sledeće godine za 10,1 odsto.

ze
U Malmeu će 2. decembra biti održana panel-diskusija „EU Enlargement: Kosovo“ u organizaciji „Malmö“ univerziteta i „Europe Direct Lund“.

Događaj je najavljen kao javni seminar posvećen evropskom putu Kosova i političkim izazovima na tom putu, ali bez prisustva učesnika koji bi predstavili stav Srbije ili srpske zajednice u Skandinaviji.

Na panelu će govoriti Valon Junuzi sa „Malmö“ univerziteta, David Silander sa Linaeus univerziteta, kao i predstavnica kosovske ambasade Škëndije Geci Sherifi, koja će se uključiti onlajn. Moderator je Inge Eriksson.

Fondacija Institut Srpski Most obratila se organizatorima sa zahtevom da njen predstavnik prisustvuje događaju u svojstvu aktera u diskusiji ili makar dobije potvrdu o učešću u javnoj raspravi. Do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

Panel će biti održan u Malmeu Stadsbiblioteku, u sali „Röda rummet“, od 18.00 do 19.30.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Redakcija smatra da se javne tribine o tzv. Kosovu ne mogu nazivati uravnoteženim raspravama ukoliko se unapred isključi predstavnik Srbije ili srpske zajednice. Smatramo da je važno da glas svih strana bude ravnopravno predstavljen kako bi publika imala potpunu sliku političkog i pravnog konteksta pitanja Kosova i Metohije.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

 

Don`t copy text!