U prepunom foajeu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ otvorena je izložba fotografija Planinarskog društva „Kinđa“ i predstavljena knjiga „Znameniti planinari Vojvodine“ u izdanju Planinarskog saveza Vojvodine. Knjiga je izdata povodom jednog veka postojanja planinarstva u pokrajini i donosi priče, biografije i podvige 101 planinara, među kojima su i Kikinđani Laza Radivojac, Katarina Milanović, rođena Manevski, i Nebojša Bošnjak.
O značaju knjige i istoriji vojvođanskog planinarstva govorili su Milan Mirković, predsednik Planinarskog saveza Vojvodine, urednik i sekretar Saveza Milivoj Erdeljan i Nebojša Bošnjak, istaknuti planinar i visokogorac.
– Iako Vojvodina nije prva asocijacija na planine, ova pokrajina ima dugu i bogatu tradiciju planinarstva. Organizovana društva postoje više od sto godina, ali su planinarske aktivnosti prisutne znatno duže. Danas u Vojvodini deluje 28 registrovanih planinarskih društava, a sa srodnim udruženjima taj broj prelazi 50. Oko 3.000 registrovanih članova aktivno doprinosi razvoju ovog sporta, čineći 10 odsto ukupnog članstva Planinarskog saveza Srbije – rekao je Milan Mirković i istakao da se planinarstvo u Vojvodini kontinuirano razvija.
– Imamo istaknute planinare, ali i ljude koji su doprineli razvoju ove discipline širom Srbije i van njenih granica – dodao je Mirković.
Planinarsko društvo „Kinđa“ nedavno je proglašeno za najbolje u Vojvodini, sa stabilnim brojem od oko stotinu članova.
– Planinarstvo je moj način života. Počeo sam sa pet godina, a tek kada sam se doselio ovde, dakle iz Kikinde sam dostigao najveće visine. Osvojio sam vrhove više od 6.000 metara, a putovanja su mi probudila još jaču želju za planinama – rekao je Bošnjak, citirajući kolegu planinara: „Kad oči sve ovo sagledaju, onda duša ima potrebu da se divi nečemu neznanom, što srce ume da oseti, a jezik ne ume da iskaže.“
Postavka sadrži pedesetak fotografija sa Himalaja, Alpa, kao i portrete zanimljivih ljudi sa planinarskih putovanja. Izložba će biti otvorena naredne dve nedelje.
Naš sagovornik apeluje na sve da prestanu sa nasiljem i haosom jer on u svojoj tuzi i bolu najbolje zna koliko je Grad Novi Sad, ali i država Srbija pomogla njegovoj porodici nakon tragedije.
Na nedavno održanim „Danima vina“ u Iđošu, „Vina Savić“ dobila su tri zlatne medalje: crno vino „Milica“, roze „Ružica“ i belo vino „Zlato“.
Tatjana i njen suprug Boban vinograd su zasadili 4. maja 2009. godine, kada su dobili bespovratna podsticajna sredstva od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Iako u njihovoj porodici do tada nije postojala tradicija vinogradarstva, u ovaj posao su ušli sa velikim entuzijazmom i ljubavlju.
Na površini od 67 ari gaje visokokvalitetne sorte crnog i belog grožđa – „cabernet sauvignon“ i „rajnski rizling“. Vinograd održavaju sami, osim rezidbe, a u berbi im pomažu rodbina, komšije, kumovi, kolege i prijatelji, Naravno, ćerke i roditelji su im, kaže Tatjana, uvek velika podrška.
Svake godine 14. februara, porodica Savić obeležava vinogradarsku slavu, Svetog Trifuna, zaštitnika vinograda i vinogradara.
Na imanju porodice Savić raste 3.200 čokota vinove loze. Polovina grožđa prodaje se kupcima, dok se od druge polovine prave vino i rakija. Deo vina prodaju kako bi pokrili troškove proizvodnje, dok ostatak ostavljaju za proslave, poklone i porodične svečanosti.
– Ovaj posao nije lak, ali kada vidimo da se trud isplati, da ljudi uživaju u našem vinu i da se priča o njemu, znamo da radimo pravu stvar – zaključuje Tatjana.
U kategoriji srednjeg uzrasta za dalje takmičenje plasirale su se: Lena Davidović, učenica osmog i Sanja Davidović, učenica petog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“, Adrijana Ćurčin, Stefan Sili i Jovana Živojinov, učenici sedmog razreda OŠ „Đura Jakšić“ i Iva Ćojanović, đak osmog razreda iste škole, kao i Anja Petrović iz KUD „Mokrin“, učenica šestog razreda.
Na skup je, dodaje, stiglo više od stotinu bajkera i nebrojeno automobilista, a prikupljeni iznos juče je uplaćen na Jovanin račun u Fondaciji “Budi human”. Humanost ovih ljudi neće se završiti na ovoj akciji, kaže Lazar. Već je u planu i sledeća u kojoj će se pripremati motori za sezonu i, ujedno, donirati sredstva za malu Jovanu.
Jovaninim roditeljima Gordani i Jovici novac je potreban za terapije koje su joj neophodne i, kako kažu, daju rezultate. Zbog globalnog razvojnog odstupanja Jovana i dalje nema potpunu kontrolu glave, ne sedi, ne puzi, ne hoda, dok u svom govornom fondu ima nekoliko reči. Prati se od strane neurologa, fizijatra, kardiologa, oftalmologa, epileptologa. Uključena je u defektološke i stimulativne tretmane, a indikovana je i habilitaciona terapija u specijalizovanoj ustanovi. Roditelji su, do sada, troškove lečenja sami finansirali i iscrpeli sve svoje resurse. Sredstva su im potrebna za rehabilitaciju, medicinska i ortopedska pomagala, specijalističke preglede, lekove, suplemente i potrošni medicinski materijal.
– Ove godine imamo 34 učesnika iz nižih razreda, a ukupno pedesetak takmičara, uključujući starije osnovce i srednjoškolce. Iznenadio nas je veliki broj prvaka, što nam govori da ljubav prema poeziji živi i raste – kaže Tanja Nožica, pomoćnica direktora za programske sadržaje.
Zbog renoviranja Kulturnog centra, ovogodišnje takmičenje održava se u sali Narodnog pozorišta. O tome ko će se plasirati na zonsku smotru u Čoki 22. marta odlučuje stručni žiri u sastavu: književnica i kritičarka Marija Tanackov, nekadašnja recitatorka Gizela Kekenj i pesnikinja Snežana Tomin.
– Ovo je važan segment obrazovanja koji zaslužuje više pažnje. Recitovanje nije samo umetnost govorenja, već i način da se razvija ljubav prema književnosti i lepoj reči. U današnje vreme, kada se komunikacija često svodi na slike i sleng, negovanje jezika oplemenjuje dečiju dušu – istakla je Marija Tanackov.
Gradska smotra traje dva dana. Nakon nastupa najmlađih recitatora, sutra će se na sceni naći stariji osnovci i srednjoškolci. Poezija je ponovo oživela u Kikindi, a mladi talenti svojim emocijama vraćaju i održavaju lepotu pisane reči.