Igor Crnogorac

Kelčei Ferenc

Svečanim programom, u nedelju, 22. januara, u KUD „Eđšeg“ će biti obeležen Dan mađarske kulture. Nastupiće članovi dramske grupe ovog kulturno-umetničkog društva i učenici Osnovne škole „Feješ Klara“.

Autori svečanosti su učiteljica Eržebet Savanović i reditelj Šandor Kiralji. Ove godine obeležava se i 200 godina od rođenja pesnika Šandora Petefija, te će i njegove pesme biti deo muzičko-scenskog programa.

Dan mađarske kulture proslavlja se od 22. januara 1989. godine u znak sećanja što je na ovaj dan, pre tačno dva veka, Ferenc Kelčei, završio tekst mađarske himne.

Na sceni „Eđšega“ svečanost će početi u 18 sati. Ulazak je besplatan.

 

 

 

 

 

Ulica sneg 5 (Medium)

Iako ih nije bilo za praznike, kada se očekuju, pahulje danas nikoga nisu iznenadile. U Kikindi sneg umerenog intenziteta pada od jutros, ali se ne zadržava na tlu, tako da, u sedam sati, kada se rade merenja u Meteorološkoj stanici, snežnog pokrivača nije bilo. Pahulje je zamenila susnežica koje će, uz kišu, biti i tokom dana.

U očekivanju nižih temperatura, u Zimskoj službi planiraju da pripravnost započnu večeras.

– Tri kamiona “Eko-gradnje” biće, od 20 sati, u prvom stepenu pripravnosti. Posipaćemo so po saobraćajnicama prvog prioriteta i raščišćavati ih ukoliko napada desetak centimetara snega – kaže Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe u JP „Kikinda“.

U prvom prioritetu je 97 kilometara puteva: do domova zdravlja, bolnice, policije i drugih važnih ustanova, prsten oko Kikinde i putevi do seoskih mesnih zajednica.

Temperatura vazduha u deset sati bila je blizu nule, tačnije 0.1 stepen. Pravom zimskom ugođaju doprinosi i vetar koji, sa severozapada, duva brzinom od tri metra u sekundi. Subjektivni osećaj tako je minus četiri stepena uz, razume se, stopostotnu vlažnost vazduha. Vazdušni pritisak je ispod normale za uslove grada, i iznosi 997 milibara.

Od jutros su se zabeleli mnogi gradovi u Srbiji. Sneg od juče pada na planinama. Ovog jutra najviše ga ima na Kopaoniku, 44 centimetra, na Zlatiboru – 10 centimetra, samo dva centimetra visina je snežnog pokrivača u Novom Sadu i Zrenjaninu.

Za naš grad i okolinu, prema prognozi, moguće je formiranje snežnog pokrivača do tri centimetra. Najviša temperatura danas će biti samo tri stepena.

U toku vikenda smenjivaće se kiša, susnežica i sneg. Padavine se očekuju i početkom naredne sedmice, uz nešto višu dnevnu temperaturu – u najtoplijem delu dana biće do pet stepeni.

Biometeorološka prognoza za petak, 20. januar

Nastavlja se period sa relativno nepovoljnim uticajem biometeoroloških prilika na hronične bolesnike. Naročit oprez se savetuje osobama sa bronhijalnom astmom i srčanim tegobama. Meteoropatske reakcije mogu biti izražene u vidu glavobolje, razdražljivosti i bolova u kostima i zglobovima. Povećana pažnja u saobraćaju je preporuka svim učesnicima.

Pidžama za šestoro

U kikindskom Narodnom pozorištu februarski repertoar donosi šest predstava sa domaćim ansamblom i jedno gostovanje.

U petak, 3. februara, na velikoj sceni Pozorišta, igraće se „Kovači“, antiratna drama u kojoj uloge tumače Branislav Knežević, Mihailo Laptošević i Sanja Mikitišin.

Komedija „Ordinacija“, priča iz lekarske sobe neuropsihijatra, na repertoaru je u utorak, 7. februara. U petak, 10, igraće se Sterijina „Laža i paralaža“, a naredni pozorišni termin, takođe je petak, 17, za kada je zakazana predstava na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“.

Vodvilj „Pidžama za šestoro“ na repertoaru je 21. februara, u utorak. Najnoviji komad, nostalgična komedija „Ljubavno pismo“, biće odigrana u petak, 24. februara.

Poslednji termin u mesecu zakazan je za gostovanje. Sa predstavom „Ženski razgovori“ dolaze Vesna Čipčić, Svetlana Bojković i Milan Caci Mihajlović. Ova predstava biće odigrana u utorak, 28. februara.

Do kraja januara ostao je jedan termin za repertoarsko izvođenje; u utorak, 31, igraće se predstava “Pa se vidimo u snu”.

Sve predstave počinju u 20 sati.

Sveti-Jovan

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Jovana Krstitelja, Isusovog rođaka poznatog kao Jovan Preteča, koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordan. Po verskom učenju, Jovan se zove Preteča zato što je najavljivao Hristov dolazak.

On je u reci Jordanu krštavao svakoga ko se pokajao. Živeo je jednostavno i asketski, hraneći se insektima i medom divljih pčela, a odevao se u haljinu od kamilje dlake. Jovan je ubijen za vreme kralja Judeje Iroda, koji je naredio da se proroku odseče glava.

U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Vernici, i pravoslavci i katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Za pravoslavce je jedna od najčešćih krsnih slava, a katolici obično slave imendan.

Olivera Mitić a

Olivera Mitić, spisateljica iz Smedereva, osamnaesti je dobitnik književnog priznanja „Đura Đukanov“ koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović“. Na prigodnoj svečanosti večeras, na dan rođenja Đukanova, uručena joj je plaketa.

Svečanosti je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala Valentina Mickovski, članica Gradskog veća, zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Zaista mi je drago što nagrada neguje tradiciju jer se, na taj način, iskazuje poštovanje i čuva uspomena na jednog tako značajnog književnika, kakav je bio Đura Đukanov. Oliveri želim mnogo uspeha. Ona sada ima odgovornost da inspiriše mlade ljude da stvaraju i da se bave umetnošću – rekla je Mickovska.

Na konkurs, raspisan pre tačno godinu dana, stiglo je desetak rukopisa. O nagradi su odlučivali Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.

– U pristiglim radovima bila je uočljiva generacijska bliskost u pogledu tema – rekla je Jovana Koprivica. – Stilska dinamika zbirke Olivere Mitić počiva na  smeloj smeni ženske i muške narativne perspektive, kroz koje se prelamaju centralna, tematska uporišta ovog rukopisa, kao što su momenti sazrevanja tih pretežno mladih likova, uronjenih u ovu, neprijateljsku, svakodnevicu. Posebnu draž rukopisu daju narativni pasaži u kojima autorka u lirskom, gotovo elegičnom tonu, slika melanholiju svojih mladih junaka. Nama u žiriju sve ovo dalo je nadu da ćemo, i u budućnosti, prisustvovati sazrevanju jednog snažnog autorskog glasa. Po smelosti da, i na stilskom, i na formalnom planu, napravi otklon od ustaljenih formi, ona i jeste bliska autoru čije ime ova nagrada nosi.

Mladoj autorki, zbirka kratkih priča „Samodisciplina“, prvo je literarno delo i prva objavljena knjiga.

– Priče opisuju svakodnevicu moje generacije, što nije toliko prisutno na domaćoj književnoj sceni, ali dominira u regionu i u svetu – od porodičnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa, do problema kakvi su odlasci iz zemlje, smrt u porodici. Nadam se da će čitaoci mojih godina, kojima je knjiga i namenjena, moći da prepoznaju deo sebe. Sve što sam do sada napisala moj je odgovor na to šta je meni nedostajalo u književnosti do sada – kaže dobitnica.

Knjiga „Samodisciplina“ Olivere Mitić može da se iznajmi ili kupi u Narodnoj biblioteci. Na kraju svečanosti raspisan je 19. konkurs za nagradu „Đura Đukanov“, za neobjavljenu zbirku pripovedaka autora mlađeg od 35 godina.

Časni krst 15

Viteški i hrabro, sa verom u srcu, plivalo se na Bogojavljenje, za Časni krst, u Novim Kozarcima i u Kikindi. U vodu je ušlo ukupno četrdesetak ljudi, od kojih su tri bile devojke. Događajima je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Na jezeru u Novim Kozarcima, ovog praznika plivanje je organizovano jubilarni, deseti put. Takmičilo se jedanaest mladića i jedna devojka iz: Novih Kozaraca, Ruskog Sela, Nakova i Kikinde, a učesnike je bodrilo stotinak ljudi. Takmičare i prisutne pozdravio je starešina Hrama Svetog Proroka Ilije, Nikola Momirov.

Prvi je do Časnog krsta doplivao Nemanja Travar, dvadesetčetvorogodišnji programer iz Kikinde, bivši vaterpolista.

– Prvi put učestvujem. Nije bila hladna voda, navikao sam na to – kaže Nemanja. – Pre takmičenja smo se dogovorili da pobednik Časni krst prepusti jedinoj devojci među nama.

Dragana Golić je tridesettrogodišnja bokserka. Ovim gestom bila je posebno dirnuta.

– Ovo je prelepo iskustvo, treći put već učestvujem. Osetila sam potrebu da plivam danas, sinoć sam se prijavila – rekla je Dragana. Na Starom jezeru u Kikindi plivalo je 26 učesnika, među kojima su bile dve devojke. Bogojavljensku molitvu održao je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, sa sveštenstvom kikindske Crkvene opštine.

– Staro jezero danas je sveto mesto. Okupili su nas hrabri ljudi, junaci koji će ulepšati veliki praznik i učiniti da ovaj lep običaj opstane i nastavi se – rekao je protojerej Petrović, pozdravljajući učesnike i prisutne prazničnim pozdravom „Bog se javi“.

Do Časnog krsta u Kikindi prvi je doplivao dvadesetpetogodišnji Dušan Jarić iz Kikinde koji je na master studijama na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu i takođe je trenirao vaterpolo.

– Treći put učestvujem. Bogojavljenje je za mene veliki praznik i trudim se da ga ispoštujem kad god sam u prilici. Nije važno ko je pobednik, divan je osećaj i samo prisustvovati – rekao je Dušan.

Čestitke je učesnicima uputio gradonačelnik Nikola Lukač.

– Čestitam svima na hrabrosti i odvažnosti. Važno je da jedinstveno poštujemo sve praznike, da čuvamo tradiciju i da zajedno provedemo ovaj veliki praznik – rekao je Lukač.

U Kikindi je manifestacija održana deveti put. Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, organizator plivanja za Časni krst u Kikindi, i sam se danas takmičio.

– Prvi put ove godine nismo morali da razbijamo led, temperatura vode je pet stepeni. Svake godine imamo sve više učesnika. Nikada se niko nije ni zakašljao posle bogojavljenskog plivanja – rekao je Bogosavljev.

Za pravoslavce, običaj kupanja-plivanja u reci na Bogojavljenje veoma je star. Ovaj praznik je jedan od petnaest najznačajnijih u pravoslavlju i proslavlja događaj neposredno nakon što je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista u reci Jordan – objavljivanje Bogočoveka.

Ranije se izvodio pred samo svanuće, a poslednjih decenija, širom Srbije, održavaju se plivanja za Časni krst u mnogim gradovima, na rekama i jezerima. Veruje se da i sam ulazak u vodu donosi zdravlje, a onoga ko prvi dopliva do Časnog krsta sreća će pratiti tokom čitave godine.

Bogojvljenje (Medium)

Za pravoslavne vernike danas je Bogojavljenje, jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, koji predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Proslavlja događaj koji se desio neposredno nakon što je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista u reci Jordan.

Prema predanju, u bogojavljenskoj noći se otvorilo nebo, Sveti Duh je sišao u obliku golubice na Isusa Hrista i sa neba se čuo glas Boga: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji. “Tako se Bog javio u trima ličnostima: Oca, Sina i Svetog Duha.

Vernici se, na Bogojavljenje, pozdravljaju rečima “Bog se javi”, a otpozdravljaju sa “Vaistinu se javi”. Veruje se da se u ponoć, na taj dan, 19. januara, otvaraju nebesa i da se pojavljuje Bog koji ispunjava želje onom ko taj trenutak dočeka budan.

Kao i na Krstovdan, dan pre Bogojavljenja, u crkvama se radi veliko vodoosvećenje. To je svečani obred, prisustvuju mu vernici koji osvećenu vodu nose svojim domovima. Sveta vodica čuva se u svakom domu preko cele godine kao velika svetinja i koristi se samo u velikoj nuždi.

Običaj je bio da se, zbog zdravlja, u reci ritualno izvodi kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual, koji mogu da izvode isključivo zdravi ljudi, prisutan je i danas. U reku se baca Časni krst, a mladići se takmiče ko će prvi da dopliva do njega, kako bi imao sreće čitave godine.

U narodu se, sa praznikom Bogojavljenje, završavaju nekršteni dani (12 dana posle Božića), kada nema krštavanja jer Isus Hrist još nije bio kršten. Bogojavljenje se slavi uvek 19. januara, uoči praznika posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju.

konfucije-institut

Kulturni centar Kikinda i Institut „Konfucije“ iz Beograda organizuju Nedelju kineskog filma. Od ponedeljka, 23. januara, do petka, 27, projekcije će biti svake večeri od 19 sati.

Biće prikazani filmovi: „Nastavniče, dobar dan“, „Ja nisam Bog lekova“, „Nedža“, „Kompozitor“ i „Životna priča „Siju Mei“. Filmovi su titlovani na srpski jezik, ulazak je besplatan.

Rekonstrukcija bolnice 1 (Medium)

Rekonstrukcija Opšte bolnice, započeta renoviranjem zgrade u kojoj su smeštene psihijatrija, transfuziologija, fizijatrija i patologija, nastavljena je posle tri meseca zastoja. Radove je danas obišao pomoćnik gradonačelnika za razvojne i  investicione projekte Svetislav Vukmirica.

– Cene su nekontrolisano povećane, problem je bila i nabavka materijala, posebno iz uvoza, zbog ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini i poremećaja na tržištu. Pored toga, Kancelarija za javna ulaganja transformisana je u ministarstvo, što je uticalo na organizaciju posla – objasnio je Vukmirica.

Radovi su započeti krajem septembra 2021. godine, međutim, zbog svega navedenog, izvesno je da će završetak prve faze radova, koji podrazumevaju i rekonstrukciju dve zgrade u kojima su Dečije odeljenje, palijativna nega, i Infektivno odeljenje, biti probijeni.

– Važno je da rekonstrukcija bude urađena kvalitetno. Obnavljaju se sve instalacije – električne, mašinske, vodovodne, razvod medicinskih gasova i poboljšava se energetska efikasnost – kaže Vukmirica. – Ministarstvo za javna ulaganja obezbediće i novu medicinsku opremu za odeljenja koja se sada uređuju. Kikinda će dobiti modernu i dobro opremljenu bolnicu.

Za radove u prvoj fazi Ministarstvo je opredelilo 330 miliona dinara, a dodatni troškovi uvećaće ovaj iznos za 40 miliona.

Obimni radovi nisu uticali na lečenje i negu pacijenata, rekla je v.d. direktorica Opšte bolnice, dr Vesna Tomin.

– Trudimo se da pacijenti ne trpe. Problem nam pravi i kovid infekcija zbog koje je zauzet jedan deo bolnice. Međutim, pacijenti ni na koji način nisu ugroženi – kaže dr Tomin. – U obnovljenom prostoru pacijenti će biti u svetlim i toplim prostorijama, a kada bude završena rekonstrukcija čitave Bolnice, biće ugrađen i spoljni lift na zgradi u kojoj su četiri odeljenja. Tada će se i Odeljenje transfuziologije izmestiti u novu zgradu, u kojoj će se nalaziti i banka krvi. Umesto tog odeljenja, u staroj zgradi biće jedinica za produženo lečenje što je, nažalost, veoma potrebno jer nam je stanovništvo sve starije.

U drugoj, mnogo obimnijoj fazi, biće rekonstruisano 14 hiljada kvadrata u novoj zgradi Bolnice, i izgradiće se aneks sa šest hiljada kvadratnih metara jer će svaka soba imati kupatilo, što će umanjiti smeštajne kapacitete u postojećem objektu. Tada će biti renovirana i upravna zgrada Bolnice.

Projektno-tehnička dokumentacija čiju izradu finansira Grad je završena. Radovi na rekonstrukciji u drugoj fazi će, prema sadašnjim procenama, koštati oko tri milijarde dinara i takođe će ih platiti Ministarstvo za javna ulaganja. Izvođač radova je “Concord West” iz Beograda.

 

crkva

Pravoslavni vernici 18. januara obeležavaju zimski Krstovdan, dan strogog posta. Zimski Krstovdan slavi se uvek uoči Bogojavljenja, i za mnoge Srbe je krsna slava.

U pravoslavnim crkvama na Krstovdan se služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz osvećenje vode. Krstovdanska voda deli se vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja, jer se smatra da pomaže pri isceljenju duše i tela.

Prema narodnim običajima, na Krstovdan treba da se opere sav veš i očisti kuća. Prvi put posle Božića naložen je strogi post.

Prema verovanju, koji vetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine. U dvanaest dana, počinjući od Božića, zaključno s Krstovdanom, ogleda se vreme u dvanaest meseci nastupajuće godine.