Igor Crnogorac

Baletska nagrade 3_obr

Na Međunarodnom letnjem festivalu igre „Summer Dance Now“ polaznici Izdvojenog odeljenja novosadske Baletske škole i Baletske školice Kulturnog centra osvojili su nekoliko nagrada – u Kikindu su doneli samo zlato

Festival igre održan je proteklog vikenda u Zrenjaninu, u okviru manifestacije „Dani piva“ i na njemu su polaznici kikindske Školice i Baletske škole nastupili sa tri grupne i jednom solo koreografijom, u pratnji nastavnice klasičnog baleta Ane Bujić i nastavnice gimnastike, Dragane Karanović.

Koreografija „Moana Dance“, u kategoriji mini, moderni balet, koju su izvele polaznice Baletske školice, nagrađena je zlatom i besplatnom kotizacijom za nastup na Kopaoniku.

Pripremna grupa Baletske škole osvojila je prvo mesto u modrenom plesu za koreografiju „Imagine“, kao i plaćenu kotizaciju za učešće na Festivalu plesa u Beču.

Drugoj pripremnoj grupi, koreografija „Geronimo“ obezbedila je dva prva mesta i nagrade – nastup na „Summer Dance Now 2024“ u Zrenjaninu i besplatnu kotizaciju za učešće na festivalu u Rimu.

Jedini dečak u Školi, Andrija Gligorin, učenik četvrtog razreda u klasi nastavnice klasičnog baleta Ingride Vojvodić Crnomarković, osvojio je prvo mesto za svoju solo koreografiju „This is me“. Ovim je Andrija obezbedio i besplatan nastup na festivalu plesa u Beču.

– Andrija je izveo svoju koreografiju i time je njegov uspeh još veći. Nadam se da  će ova nagrada da ga podstakne da i dalje osvaja nagrade i da će nastaviti školovanje u Baletskoj školi, da će ostati u ovoj umetnosti – kaže nastavnica  Ana Bujić.

Zlatnog dečaka i devojčice, sasvim izvesno, očekuju nova priznanja za trud i rad koji ulažu sa svojim nastavnicama, sve vreme uživajući u plesu.

Iz Kulturnog centra Kikinda podsećaju da je u toku upis u Baletsku školicu – za decu od 3 do 7 godina, i u Baletsku školu – Izdvojeno odeljenje novosadske Baletske škole u Kikindi, za uzrast od 8 do 11 godina. Školovanje u Baletskoj školi traje četiri godine. Prijave se primaju do polovine septembra. Broj telefona je 061 281 41 41.

deca sajan

Slava sela, ujedno i crkvena slava u Sajanu će biti obeležena u nedelju, 20. avgusta. Programi proslave počeće dva dana ranije, kaže predsednik Saveta Mesne zajednice, Zoltan Tot.

– U petak, od 19 sati, u prostorijama Mesne zajednice upriličićemo već tradicionalnu svečanost na kojoj dodeljujemo priznanja ljudima koji su svojim zalaganjem doprineli razvoju sela – napominje Tot.

U dvorištu Vatrogasnog doma, takođe u petak, od 21 sata, održaće se disko veče. Na istom mestu i u isto vreme, za subotu je zakazan retro-parti.

U nedelju, 20. avgusta, na dan kada je osveštana Crkva Svetog Stefana (Ištvana) Kralja,  izgrađena 1880. godine, biće, od 11 sati, održana svečana misa. Prvi kralj Mađarske svetac je zaštitnik ovog mesta i na njegovu bistu u dvorištu Crkve biće položen venac.

U toku dana održava se i tradicionalni buč. Iz Mesne zajednice pozivaju prodavce da izlože svoje rukotvorine i proizvode na vašaru. Za više informacija mogu se obratiti Mesnoj zajednici na broj 0230/66-022, radnim danima od 6 do 14 sati.

Kulturno-umetničko društvo „Adi Endre“ će, u subotu, 26. avgusta, takođe organizovati proslavu Dana Svetog Ištvana.

water-g048421de9_1920

Prema najavama izvođača radova na rekonstrukciji vodovodne mreže, u četvrtak, 17. avgusta, bez vode će, od 8 do 17 sati, ostati potrošači u sledećim ulicama u Kikindi:

– Cara Dušana – od ugla Čanadske do Karađorđeve ulice (uz mogućnost proširenja na Šabačku ulicu) i

– Dušana Vasiljeva – od ugla sa ulicom Braće Bogaroški do ulice Pere Segedinca.

Iz JP „Kikinda“ mole potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe i zahvaljuju na strpljenju i razumevanju.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju je Pozivni centar: 422-760 i 062/88-44-888.

water-g5667dd93f_1280

Prilikom radova na rekonstrukciji vodovodne mreže u Hajduk Veljkovoj došlo je do veće havarije, pa će potrošači u ovoj ulici, u delu od Branka Radičevića do Teodora Ilića Češljara, ostati bez vode danas od 11 sati.

Izvođač radova ne može u ovom trenutku da precizira koliko dugo će trajati sanacija kvara.

Cisterna sa vodom za tehničku upotrebu postavljena je na parkingu u ovoj ulici, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

KUD NOVI KOZARCI

Folklorni ansambl Kulturno-umetničkog društva „Petar Kočić“ nastupiće na „Kikindskom letu“ u dvorištu „Kurije“ u četvrtak, 17. avgusta, od 20 sati. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati u sali Narodnog pozorišta. Ulazak je besplatan.

Svinje

Direktor Veterinarskog specijalističkog instituta u Šapcu Nikola Milutinović rekao je da je afrička kuga svinja isključivo bolest domaćih i divljih svinja i da se ona ne prenosi na čoveka, ali da postoji mogućnost da prouzrokuje velike materijalne štete jer je smrtnost stopostotna i virus se lako prenosi.

– Građani nema potrebe da brinu da će se razboleti i da će imati neke zdravstvene probleme. Mi preporučujemo da, ukoliko neko hoće da zakolje svinju u ugroženim područjima, pozove nadležnu veterinarsku službu da im uzme uzorak i onda mogu da je koriste za svoje potrebe”, izjavio je Milutinović za Tanjug, a prenosi RTV.

On je rekao da se žarišta otvaraju, kao i da je Veterinarski specijalistički institut sa tri tima konstantno na terenu.

– Imamo tri tima, imamo dobru saradnju sa veterinarskom službom na terenu, sa veterinarskom inspekcijom, jako bitnu sa lokalnim samoupravama koje nam daju logističku podršku i izlazimo istog dana ili eventualno sutradan da saniramo žarište na terenu. Najjače oružje u borbi protiv zaraznih bolesti i virusa je brzina delovanja – naveo je Milutinović.

Na pitanje da objasni kako svinjska kuga stiže iz jednog kraja u drugi, Milutinović je objasnio da ljudi koji su stacionirani uz tokove reka imaju naviku da puštaju svinje u šumu na takozvano “žirenje”, što dovodi do širenja kuge.

– Srećom, to je u malim individualnim gazdinstvima gde je nivo biosigurnosti na najnižem nivou. Svinje su tu, faktički, na otvorenom, ta gazdinstva su bila prva pogođena. Za sada velike farme koje imaju visoke nivoe biosigurnosti nisu pogođene i ja se nadam da do toga neće ni doći – rekao je Milutinović.

Komentarišući kako vlasnik može da se obezbedi ukoliko primeti kugu kod svinja, Milutinović je naveo da je potrebno voditi računa o tome ko ulazi u domaćinstvo, o dezinfekcionim barijerama, kao i da je potrebno presvlačenje odeće, jer virus može da ostane na odeći i obući.

– Oni prvo moraju da budu svesni da je to jako otporan virus koji lako ostaje na odeći, obući i vozilima. U delove domaćinstva gde su svinje ne sme svako da ulazi, tu mogu da pristupe ljudi koji hrane životinje. Potrebne su dezinfekcione barijere, kao i redovno presvlačenje odeće i obuće – istakao je Milutinović.

Popisivaci

Javni poziv za prijavljivanje kandidata za popisivače objavljen je danas, 15. avgusta, u 8 sati veb-sajtu Zavoda za statistiku i na sajtu popisa poljoprivrede.

Građani koji su zaintresovani za rad u svojstvu popisivača mogu da se prijave isključivo popunjavanjem elektronske prijave na pomenutim sajtovima, od 15. avgusta do 21. avgusta, do 20 sati.

Uslovi koje kandidati treba da ispune su sledeći:

– državljanstvo Republike Srbije;

– prebivalište ili prijavljeno boravište u Republici Srbiji;

– najmanje 18 godina starosti u trenutku popunjavanja prijave;

– stečeno najmanje trogodišnje srednje obrazovanje;

– da kandidat nije osuđivan, da protiv njega nije pokrenuta istraga i da se protiv

njega ne vodi krivični postupak.

Planirano je da u Popisu poljoprivrede 2023. učestvuje oko 3.000 popisivača, 300 opštinskih i 16 regionalnih koordinatora.

Pre početka popisa biće organizovana petodnevna obuka za organizatore i neposredne izvršioce, po nivoima, radi obezbeđivanja jedinstvenog postupanja u tumačenju i primeni metodologije, prema planu i programu Republičkog zavoda za statistiku.

 

Popis poljoprivrede 2023. obuhvatiće poljoprivredna gazdinstva na teritoriji Srbije, bez obzira na status (porodična gazdinstva, gazdinstva pravnih lica i preduzetnika).

Po popisivaču je predviđeno da bude oko 250 gazdinstava, a podaci će biti prikupljani metodom intervjua na terenu, od 1. oktobra do 15. decembra, na osnovu Adresara poljoprivrednih gazdinstava.

Popisivači će podatke unositi direktno u elektronski upitnik na laptopu (metod CAPI). Podrazumeva se poznavanje rada na računaru (MS Office, internet) i mogućnost pristupa internetu tokom perioda angažovanja.

Detaljna objašnjenja u vezi sa angažovanjem popisivača mogu se naći na veb-sajtovima www.stat.gov.rs i popispoljoprivrede.stat.gov.rs.

water-g048421de9_1920

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, bez vode će u utorak, 15. avgusta, od 8 do 17 sati, biti potrošači u Kikindi, u ulici Branka Radičevića, u delu od Vojvode Putnika do Bregalničke, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

film

Na repertoaru Letnjeg bioskopa „Kikindskog leta“ u utorak, 15. avgusta, biće animirani film „Princeza Late i magični vodeni kamen“.

U dvorištu Biblioteke početak je u 21 sat, ulazak je besplatan.

Veca 1 (2)

Naš sugrađanin, Vjećeslav Berar upravo je objavio svoju četvrtu knjigu proze, „Plišani imaginarijum“, u izdanju novosadskog „Prometeja“.

Počeo je da piše posle srednje škole, ali je godinama, kaže, samo pisao i uništavao napisano, započinjao i odustajao.

– U stvari sam gradio svoj stil, a nisam ni bio svestan toga. Pripremajući se da upišem književnost, išao sam na časove kod profesora književnosti, Spasoja Grahovca – priča Berar. – On mi je zadao da pišem stilske vežbe i oduševio se kako sam to radio. Zatim je počeo da me nagovara da pišem pesme, što se meni nije sviđalo. Prešao sam na prozu i u tome sam se pronašao. Profesor Grahovac me je podstakao da pišem, svideo mu se moj stil, to je bilo na njegovu inicijativu.

Iako je već pisao, ali samo za svoje čitaoce, oca i majku, da bi njegova proza bila dostupna i široj čitalačkoj publici, bila mu je neophodna podrška još jednog pisca.

– Roditelji su me podržavali, ali sam još uvek sumnjao u to da treba da objavim knjigu. Onda su oni rekli: Hajde da pozovemo Milutina Ž. Pavlova, književnika, tatinog druga iz detinjstva, neka on kaže svoje mišljenje. Pavlov je rekao da to treba da se objavi i tako sam skupio hrabrost.

Berarovu prvu knjigu proze, „Moto Perpetuo“, objavio je „Prometej“ 2013. godine i ovo delo odmah je nominovano za „Ninovu“ nagradu za najbolju knjigu godine. Priča „U ritmu Marangone“ objavljena je u časopisu „Argus Books Online Magazine“ i u časopisu „Bdenje“, kao i na raznim književnim sajtovima; takođe je uvrštena u antologiju „Reči u vremenu“ i prevedena je na italijanski i engleski jezik.

Sledi zbirka „Varijacije neizrecivog“ 2014. godine, u kojoj se Berar odmah upušta u eksperiment: jednu priču napisao je u 11 varijacija. Zbirke kratke proze „Za šaku snova“ i „Plišani imaginarijum“ pojavljuju se 2022. i 2023. godine, sve u izdanju „Prometeja“, Berarove matične kuće.

– Više mi leži kratka forma, iz tehničkih razloga. Imao sam želju da pišem romane od 200-300 strana i to sam i pokušao, ali sam gubio interesovanje. Shvatio sam da mi kratka forma odgovara jer uspevam da je završim u dahu.

U međuvremenu, Berar se bavio i komponovanjem – objavio je dva albuma autorske instrumentalne muzike: „Fantasma Fortissima“ (2012) i „Fantasma Fortissima II“ (2013). Ljubav prema muzici, bar u stvaranju, zamenjuje fotografijom, kojom se bavi poslednjih godina.

– Sve umetnosti su kao jedna, samo je drukčiji vid izražavanja. Kada pišem, u glavi imam slike, scene iz kojih proističe radnja. Fotografije i pisanje su kompatibilni, imaju paralele na umetničkom nivou.  Inspirišu me umetnost i život, podsvesno i stvari iz života – kaže Berar.

Fotografije je do sada izlagao na samostalnoj izložbi u Galeriji „Tera“ i na više grupnih postavki, od kojih je poslednja, „Vanzemljaci“, nedavno bila izložena u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“.

Berar živi i stvara u Kikindi koja je, kaže, za njega idealan grad. Odgovara njegovom senzibilitetu, ali u njoj pronalazi i inspiraciju.

– Kikindu volim više od svih ostalih gradova, i za mene je ona izvor inspiracije. Taj stereotip malog grada, to me privlači, posebno u pričama koje za osnovu imaju neku misteriju. Senzibilitet ljudi, atmosfera, sve mi je to veoma zanimljivo. I u filmovima se misterije dešavaju u malim gradovima, sve je nekako dopola skriveno, tišina je i bukvalna i simbolična, a ispod površine je nešto drugo – kaže Berar.

Iako veoma uspešan, ovaj umetnik nije sklon promocijama.

– Nisam planirao promociju ni najnovije knjige. Nema mi to mnogo smisla, dođe 10-15 poznanika, ne vidim neku svrhu – zaključuje.

Ovaj mladi pisac koji se pronašao u fahu priča, kratkih i malo dužih, u tom svetu smelo ispreda narative kombinujući potpuno realističan sled događaja sa opsenama koje nose njegovi junaci, razmaštano i živo, do te mere da je čitalac, ne primenjujući metaforu, u „opasnosti“ da počne da veruje. Da prigrli Berarov svet imaginacije i da, takođe iz svoje svakodnevice, počne da plete mrežu paralelnog doživljaja stvarnosti.

Mašti Vjećeslava Berara teško je odoleti. A nije ni potrebno, jer je to čitav jedan novi svet, često sasvim neophodan.