Igor Crnogorac

Marko Cveticanin 2

Izložba Marka Cvetićanina, slikara iz Banatskog Velikog Sela, otvorena je u Galeriji Kulturnog centra. Tematski nazvana retrospektivom, ona obuhvata i ekspresivno i apstraktno jer slikar, kaže, ne želi da se opredeli za samo jedan pravac.

– Znam sve pravce i stilove, okušao sam se u svakom, ali najviše sam u ekpsresionizmu i apstrakciji. Moja definicija apstraktnog slikarstva je da je ono estetska meditacija prirode bitisanja i igra stvari koje mi nazivamo svetom – kaže Cvetićanin.

Banatska polja, slike tragičnih prizora, stradanje svog naroda, sve je to Cvetićanin pretočio u ulja i akrilne boje na platnu. U poslednje vreme, kako kaže, ima i sve više apstraktnih prizora svemira.

Cvetićanin slika duže od pedeset godina. Radni vek proveo je u Nemačkoj gde je, takođe, imao više samostalnih izložbi. Kao penzioner, nastavljajući svoj umetnički put, učestvuje na kolonijama i izlaže na mnogobrojnim grupnim izložbama u Srbiji, Samostalno je, više puta, izlagao u Kikindi i drugim mestima.

Na otvaranju u Kulturnom centru, gde je izložio tridesetak radova nastalih u proteklih sedam godina, govorili su slikar iz Novih Kozaraca, Braco Azarić i direktor Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, pisac, Radovan Vlahović. Izložba će biti otvorena do 1. oktobra.

Cvetićanin se bavi i vajarstvom i kod kuće ima oko 600 radova jer umetnost je, kaže, eliksir njegovog života. I dalje neumorno stvara, slikajući sve što uzburka njegove emocije, u jakoj želji da, na svoj način, ukaže i ispravi nepravde svojim najjačim oružjem – četkicom, bojama i platnom.

Velenje

Delegacija Kikinde, predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan, i v. d. direktorica Turističke organizacije, Jasmina Milankov, prisustvovali su svečanosti obeležavanja 64 godine od otvaranja modernog, novog centra opštine Velenje (Slovenija), koji se praznuje kao Dan opštine.

Predstavnici Grada prvi put su zvanično učestvovali u obeležavanju važnog datuma za Velenje i tom prilikom iskazana je obostrana želja za ostvarivanjem saradnje.

Suvaca slava 3

Članice Etno-građanskog udruženja „Suvača“ iz Kikinde ugostile su danas, na obeležavanju svoje slave u „Beloj vili“, goste iz prijateljskih udruženja iz čitave Srbije.

– Već 13 godina proslavljamo Rođenje Presvete Bogorodice jer je to praznik  posvećen ženama. Nismo mogle baš sve prijatelje da pozovemo – polovina nam je došla sad, a polovinu ugostimo u aprilu, kada su rođendan Udruženja i „Štrudlijada“ – kaže predsednica, Radojka Vujadinov.

Rezanju slavskog kolača, koje su obavili sveštenici kikindskog namesništva, prisustvovao je i gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Hvala vam što na dostojan način predstavljate vaše udruženje i grad, što čuvate običaje i kulturu regiona i što grad podržavate, pomažete u manifestacijama i činite da Kikinda bude još bolja. Vi žene ste najbolji deo našeg društva i znate da nam pomognete i ukažete na naše greške, da budemo mudriji. Čestitam vam slavu i želim nam svima da čuvamo jedni druge i da se uzajamno pomažemo – rekao je gradonačelnik.

Na proslavu je stiglo više od 200 članova udruženja sa kojima „Suvača“ sarađuje. Sofija Smiljanić, predsednica Aktiva žena „Irig“, kaže da imaju stalnu saradnju sa kikindskim udruženjem.

– Kikindu volimo, ovde se uvek divno provedemo. Naš aktiv, takođe, radi na  očuvanju tradicije i imamo humanitarne aktivnosti – kaže Smiljanićeva. – Imamo i svoju manifestaciju, Sremačko veče“, koja se održava u julu i okuplja umetnike.

Iz Aleksandrova su stigle, takođe dugogodišnje prijateljice Kikinđanki, žene iz Udruženja „Livađanke“

– Upravo smo se vratile iz Niša gde smo, na manifestaciji „Bela košulja“, osvojili prvo mesto u kategoriji slatkiša. Pobedile smo sa kuglofom, što nam je posebno drago, jer mi 21. oktobra organizujemo „Kuglofijadu“, koja je međunarodna manifestacija – rekla je Ljupka Miškov, predsednica „Livađanki“.

Gošće iz svih udruženja donele su i sitne kolače na takmičenje „Recepti naših baka“ koje je održano na proslavi i na kojem ne učestvuju domaćice iz Kikinde. Po oceni žirija iz „Bele vile“, prvo, treće mesto i glavnu nagradu odnele su članice Udruženja „Bulevar 023“ iz Zrenjanina. „Livađanke“ iz Aleksandrova bile su drugoplasirane.

Etno-građansko udruženje „Suvača“, koje postoji 20 godina i ima 15 aktivnih članica, bavi se očuvanjem tradicije i humanitarnim radom. Članice su, ističe predsednica, posebno aktivne, kada je potrebna pomoć starijima i bolesnoj deci.

struja (2)

Zbog radova na mreži, u petak, 22. septembra, od 8 do 10 sati, bez struje će ostati potrošači u uluci Živice Kodranova, u delu od Svetog Save do Rade Trnića.

viber_image_2023-09-21_11-04-10-738

Radionica pod nazivom „Hoću da rastem u Srbiji!“ održana je tokom vikenda u Kikindi, u organizaciji Udruženja građana “Deca sa ahonroplazijom Srbije“ sa sedištem u našem gradu.

Porodice sa decom koja imaju ovu retku dijagnozu, defektolozi i predstavnici predškolskih ustanova iz Svrljiga, Beograda, Leskovca, Šida, Zemuna i Kikinde okupili su se radi izrade nacrta medicinskog vodiča za ahondroplaziju, kao i razmene iskustava.

– Vodič je neophodan kako bi se pravovremeno uspostavila dijagnoza i započela pravilna nega dece sa ahondroplazijom, što je od suštinskog značaja. Pomogao bi i u uspostavljanju sistemskog pristupa u tretmanu dece sa ovom dijagnozom i boljem razumevanju ove retke bolesti. Namenjen je struci i biće distribuiran po pedijatrijskim ustanovama i porodilištima u čitavoj Srbiji – kaže Slađana Terzin, predsednica Udruženja.

U izradi vodiča pomaže doktorka Dragana Grujić. Radionica je organizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja koje će pomoći i u njegovoj izradi, što se, kako kaže Slađana, očekuje do kraja godine.

Važna tema ovog skupa, održanog u Igraonici „Čarobni dvorac“, bilo je i uključivanje dece sa ahonroplazijom u vršnjačke grupe i u lokalnu zajednicu. Po iskustvima roditelja, u nekim mestima još uvek ne postoji dovoljno razumevanja u vrtićima i školama za stvaranje uslova za ovu vrstu inkluzije, kaže Slađana. Deca sa ahondroplazijom su nižeg rasta i jedino što je neophodno jeste da se obezbede sto i stolica određene veličine. Takođe je zaključeno da je, posebno u procesu uspostavljanja dijagnoze, neophodna i psihološka pomoć čitavoj porodici.

Četvorogodišnja Staša, ćerka Slađane i Davora Terzina ovog septembra je krenula u vrtić.

– Staša se veoma dobro snašla, nije joj uopšte bilo potrebno prilagođavanje, mnogo voli da se druži sa decom. Međutim, kao i svi mališani na početku, često ima infekcije, što kod dece sa ovom dijagnozom, zbog drukčije građe gornjih disajnih puteva, može dodatno da se iskomplikuje – kaže Slađana. – Ipak, mi ne odustajemo i radujemo se svakom danu u vrtiću i druženju sa decom.

Inače, kako je već poznato, terapija za decu sa ovom dijagnozom postoji. Injekcije koje dete treba da prima svakodnevno, od druge godine do prestanka razvoja, obezbeđuju pravilan rast bez teških i bolnih hirurških intervencija. Godišnja terapija košta 270 hiljada evra i Republički zavod za zdravstvenu zaštitu do sada je obezbedio terapiju za troje dece. U Srbiji je za ovaj lek indikovano dvadesetoro dece, a njih 13 je na listi čekanja Zavoda. Među njima je i mala Staša iz Kikinde.

Roditelji dece sa ahondroplazijom, zahvaljujući porodici Terzin, čvrsto su povezani i redovno iniciraju i organizuju okupljanja. Do kraja godine još jednom će se sresti u Predškolskoj ustanovi „Radost“ u Novim Banovcima. Da podele iskustva, pruže podršku jedni drugima i učine sve kako bi njihova deca, koja imaju iste potrebe kao i njihovi vršnjaci, bila ravnopravna i srećna.

– Mi slavimo različitost, to je bio i moto prošlogodišnjeg okupljanja. Naša deca zaslužuju to – kaže Slađana.

Mala Gospojina

Mala Gospojina je praznik kojim se slavi rođenje Bogorodice Marije. Posebno ga slave i poštuju žene.

Prema predanju, Sveti Joakim i Ana dobili su, u poznim godinama, ćerku. Bogorodica je rođena u Nazaretu, a već u trećoj godini odvedena je u hram u Jerusalim. U molitvama, bogosluženju i čitanju Svetog pisma počela je da učestvuje već u sedmoj godini.

Još jedan važan Bogorodičin praznik jesu Blagovesti, dan kada joj se, prema predanju, javio Arhangel Gavrilo i rekao joj da će roditi mesiju, Gospoda Isusa Hrista. Nakon Hristovog vaznesenja, Bogorodica je živela tako što je širila hrišćanstvo i pomagala bolesnima i siromašnima.

Mala Gospojina predstavlja dan slavlja, sreće i porodičnog okupljanja, a u nekim porodicama obeležava se kao krsna slava. Običaj je da se na ovaj dan ne rade fizički poslovi, već da se provede u odmoru i molitvi. Veruje se da, ako je na ovaj praznik vedro nebo, sunce će nas grejati i tokom jeseni i zime.

Na ovaj dan mnogi planiraju i zakazuju venčanja, jer prema starom verovanju, parovi koji su se verili ili venčali na Malu Gospojinu, imaju poseban blagoslov.

Praznik se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, u zavisnosti od toga da li “pada” u sredu ili petak, kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.

mzicka jubilej 4

Jubilej Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, 70 godina postojanja, koji se obeležava 14. septembra, proslavljen je sa malim zakašnjenjem zbog višednevne manifestacije, „Dana ludaje“. Večeras su, u sali Narodnog muzeja, nastupili nastavnici i bivši učenici Škole, sada srednjoškolci i akademci.

– Škola je, za sedam decenija rada, iznedrila mnoge umetnike koji su ostavili trag u muzičkoj umetnosti ne samo grada, nego i šire. Od nastanka, svakih deset godina otvarao se po jedan novi odsek. Danas ih imamo devet i u planu je da imamo i odsek udaraljki, kao i da osnujemo srednju muzičku školu jer mnogo naših učenika odlazi iz Kikinde na dalje školovanje u muzičkoj umetnosti – rekla je direktorica Margita Detari.

Koncertu su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai.

– Činjenica da je mnogo kvalitetnih muzičara izašlo iz ove škole značajna je i za grad i ja vam zahvaljujem na tome – rekao je gradonačelnik. – Pružaćemo maksimalnu podršku Školi i u narednom periodu. Hvala vam što učestvujete u kulturnom životu Kikinde i što ne zaboravljate svoju školu i grad koje dostojno reprezentujete.

Muzička škola je veoma značajna za grad, istakla je i Valentina Mickovski.

– Zahvaljujem nastavnicima i učenicima na visokom standardu koji su pokazali i večeras na koncertu i na tome što su uvek deo kulturnih manifestacija u gradu. S obzorom na to da je muzika veoma korisna za razvoj dece, mi, kao lokalna samouprava, smatramo da je to dobar razlog za ulaganje u ovu ustanovu. Stvaranje uslova u skladu sa reputacijom i kvalitetom koji nam je predstavljen i večeras, jeste naš prioritet – kazala je Mickovska.

Jedan od velikih talenata, pijanistkinja svetskog glasa koja je školovanje započela upravo u ovoj muzičkoj školi, Kikinđanka Jasminka Stančul, takođe je prisustvovala koncertu. Posle Srednje muzičke škole u Subotici, studirala je na novosadskoj Akademiji umetnosti. Pošto je osvajila Betovenovu nagradu u Beču, tamo je nastavila školovanje i dalju muzičku karijeru. Danas radi i kao pedagog na akademijama u Beču i u Ljubljani.

– Uvek kada dođem u Kikindu, prođem pored Muzičke škole koja mi je bila druga kuća, i vrate mi se uspomene iz detinjstva. Pokušala sam da se upišem sa šest godina, ali me nisu primili, rekli su mi da sam suviše mala. Majka mi je kupila ksilofon na kojem sam satima vežbala ispod naše breze u Bregalničkoj ulici. Ponovo sam, naredne godine, otišla na prijemni ispit i ponovo su me odbili. Onda je nastavnica solfeđa, Vukica Terzin, insistirala da me prime, iako sam imala samo sedam godina. Prvo sam naučila note, a tek zatim slova – ispričala je Jasminka Stančul.

Danica Boronka, nastavnica klavira u penziji, istakla je značaj muzičkog obrazovanja.

– Ono što učenici steknu u našoj školi je osnova i oni će uvek znati da  prepoznaju kvalitet, bez obzira na to kojom muzikom će se baviti. Školovanje u ovoj umetnosti takođe razvija detetovu ličnost, zahvaljujući individualnom radu koje donosi i mnogo radosti, kada u njemu uspete da probudite ono najbolje – istakla je Boronka.

Muzička škola u Kikindi od nastanka se nalazi u zgradi koja je zadužbina advokata i sudije Kuzmana Rackovića i njegove supruge Ane. Građena je od 1890. do 1895. godine namenski, za potrebe prve Više devojačke škole. Kasnije je u njoj bila Osnovna devojačka škola, pa Državna škola, a od 1953. niža, danas Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“.

Na samom početku Škola je imala 115 učenika. Vremenom, menjala se i kadrovska struktura. Na početku su predavači bili nastavnici iz osnovnih škola iz Kikinde i drugih gradova. U novijim vremenima sve je više bivših učenika koji se, posle školovanja, vraćaju u svoj grad i u svojoj Muzičkoj školi nove generacije uče ovoj lepoj umetnosti.

Tamara 1

Tamara Ristić, mlada muzičarka iz Kikinde, poznata i pod umetničkim imenom Kezz, predstavila je svoju muziku na Glastonberi festivalu u Velikoj Britaniji krajem juna. Na ovu prestižnu manifestaciju, poznatu i kao „festival na travi“, koji okuplja umetnike iz svih oblasti i oko 200 hiljada posetilaca, otputovala je na poziv organizatora, bila je prva Srpkinja koja je dobila tu priliku i, pored sjajnog nastupa, ostvarila je i novu saradnju.

– Teško je rečima dočarati taj doživljaj – kaže Tamara. – Publika je opuštenija i mnogo ekspresivnija u odnosu na ono na šta smo mi navikli. Stranci jako dobro reaguju na tradicionalne motive koje ja provlačim u svojim pesmama. Imala sam sreću da sam uspela da ostanem pet dana na Festivalu koji je, zapravo, jedna velika farma. Bila sam u ekološkom delu u kojem nije bilo alkohola, piju se samo čajevi i prirodni sokovi i organizuju paneli na temu ekologije. Stalno su se održavale izložbe, instalacije, preformansi, bilo je to jedno veoma lepo izmeštanje iz stvarnosti.

Posle samostalnog nastupa, Tamara se predstavila publici zajedno sa koleginicom iz Turske sa kojom su je spojili upravo organizatori, prepoznavši sličan etno melos.

– Muzičarka Ilaey ima skoro istu postavu kao ja, takođe nastupa sama, ali je njena muzika malo mirnija od moje. Takođe koristi tradicionalne motive i bilo je jako interesantno kada smo spojile naše dve muzičke tradicije. I nama i organizatorima se to jako svidelo i to je i najvažnije što sam ponela sa Festivala. Sada radimo na zajedničkoj pesmi koja će, uskoro, biti objavljena, takođe sam za nju uradila remiks pesme koju je izdala. Verujem da ćemo da nastavimo da sarađujemo i da nastupamo zajedno – zaključuje Tamara.

Ova istoričarka umetnosti veoma rano se opredelila da umetnost sama i stvara. Kombinujući folklorne elemente sa elektro-zvukom, instrumentalno i vokalno, kreira kompozicije koje, na svojim nastupima, dodatno obogaćuje. Uz pomoć elektronike i glasa često nastaje i sasvim novi kolorit.

– Dopada mi se to što, u svakom trenutku mogu da improvizujem, nekada ni sama ne znam u kom smeru će to da ide. Nikada ne koristim pripremljene podloge, uživo radim miks različitih elektronskih elemenata i svog glasa – objašnjava Tamara.

Njen najnoviji album „Elektroizvorika“, inače treće autorsko delo, još uvek promoviše, ali već i priprema, kako kaže, novi projekat. Tamara živi u Sloveniji i, od kada je postala majka malog Josipa, manje nastupa, a više se bavi produkcijom.

Njena kreativnost je široka i neiscrpna, tako da, uskoro, od ove talentovane pesnikinje, muzičarke i producentkinje zasigurno možemo da očekujemo nove i smele projekte koji spajaju naizgled nespojivo. Tamarina umetnost nije samo avangardna, ona stvara potpuno nove umetničke izraze i ona, kao i njena publika, beskrajno uživaju u tome.

Evropska nedelja mobilnosti (1)

Grad Kikinda se i ove godine priključuje najvećem događaju u Evropi posvećenom održivoj urbanoj mobilnosti – Evropskoj nedelji mobilnosti, koja se održava od 16. do 22. septembra.

Aktivnosti u ovoj nedelji usmerene su ka ograničavanju korišćenja automobila u urbanim zonama i promovisanju zdravog načina života – biciklizma, pešačenja.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave grada u subotu, 23. septembra, organizuje rekreativno-biciklističku vožnju od Kikinde do fazanerije „Mlaka“ (Lovačkog udruženja „Kikinda“) i poziva sugrađane da se priključe.

Okupljanje učesnika je na parkingu ispred Vatrogasnog doma, u ulici Marka Kraljevića 4, od 9.30 do 10 sati. Ručak, osveženje, odmor i predavanje o istorijatu lovstva u Kikindi biće organizovani na fazaneriji „Mlaka“ od 10.45 do 12.15. Povratak u Kikindu je najkasnije do 13 sati. Ukupna dužina puta (oba smera) je oko 15 kilometara.

Sve dodatne informacije o akciji mogu da se dobiju u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj grada Kikinde, na brojeve telefona 315-901 i 315-904.

edl 1 (1)

U okviru „Dana ludaje“ i ove godine održana su tradicionalna enigmatska takmičenja. Enigmatski klub „Kikinda“ okupio je pedesetak učesnika iz Novog Sada, Sremske Mitrovice, Požarevca, Beograda, Banatskog Dvora, Zrenjanina Batajnice, kao i desetak srednjoškolaca iz Albanije koji su gosti SSŠ „Miloš Crnjanski“ i koji su učestvovali u rešavanju sudokua sa svojim domaćinima.

Na devetom Prvenstvu Kikinde u enigmatici pobedila je Sofija Necin iz Novog Sada koja je bila ispred Mateje Vukmirice iz Kikinde i Miodraga Ivaniševića iz Beograda.

Sedmi put održano je i Prvenstvo Kikinde u sudokuu. Prve dve nagrade otišle su u Sremsku Mitrovicu, odakle su pobednica Nataša Štimac i njena ćerka Zvezdana, dok je treće mesto osvojio Kikinđanin Dobrivoj Jerinkić.

Posebne nagrade dodeljene su najuspešnijim mladim takmičarima, Dunji Oroslomaški (enigmatika) i Kalini Gavrilov (sudoku), učenicama  SSŠ „Miloš Crnjanski“ iz Kikinde.

Na dopisnom takmičenju u sastavljanju enigmatskih zadataka učestvovalo je 60 enigmata iz sedam zemalja. Najbolju ukrštenicu imao je Pero Galogaža (Rijeka), najbolji rebus Božo Miljević (Banja Luka), a najbolji anagram Aljoša Vuković (Šibenik).

Autori zadataka bili su naše proslavljene enigmate, Slavko Bovan i Vanja Tomašev, a nadmetanja su održana u Kulturnom centru.