Igor Crnogorac

karving 3

Verovatno su, do danas, svi koji su čuli za „Dane ludaje“ ili ih posetili, saznali za gotovo sve gastronomske namene ovog „voćnog povrća“, kako se bundeva klasifikuje. Osim, možda, za jednu koja ludaji dodaje estetsku dimenziju, a to je njeno rezbarenje, odnosno karving.

Karving je, zapravo, rezbarenje svog voća i povrća, objašnjava Pavel Hrčan iz Kisača, samouki umetnik – karving majstor i master šef karvinga.

– Titulu master šef karvinga dobio sam u Češkoj. Učestvovao sam na mnogim takmičenjima, putujem po svetu, a u Kikindi sam četvrti put – kaže Hrčan.

Dodaje da je do sada rezbario gotovo svo voće o povrće osim višnje. Ludaja je, kaže, sada sasvim dovoljno zrela da može lepo da joj se rezbari kora.

– Malo je tvrda i teža za rad, ali zato dugo traje. Mene prepoznaju po cvetovima koje, uglavnom, rezbarim i to japanskom tehnikom – priča Pavel. – Ljudi mi prilaze, raspituju se za tehniku, žele da se fotografišu. Imam jako lepe utiske sa „Dana ludaje“, svaki put.

Za karving mastora „Dani ludaje“ možda budu posebno značajni jer mu danas, kako nam je rekao, stiže devojka iz Novog Sada koja želi da nauči ovu tehniku, pa možda, ovaj master šef dobije i svoju naslednicu koja će, takođe, od voća, pa i od bundeve, praviti umetnička dela.

gostinska soba 1

U svakom kutku velike gostinske sobe koja je, ovih dana, ceo naš grad, posetioci, ali i domaćini, mogu da pronađu nešto po svom ukusu. Sam program pod nazivom „Gostinska soba“ odvija se svakodnevno na maloj bini ispred Gradske kuće.

Program je otvorila Baletska škola iz Novog Sada, istureno odeljenje u Kikindi, a nastupaju kulturno-umetnička društva iz Kikinde i okolnih mesta, kao i posebni gosti – folklorni ansambl „Vlaško kolo“ iz Osanice i „Mladost“ iz Krepoljina, oba iz opštine Žagubica, kao i KUD „Kruna“ iz Srpskog Semartona u Rumuniji.

Evropski kutak Istočno Sarajevo 1

Gosti iz organizacija i udruženja koji na „Danima ludaje“ predstavljaju svoju turističku ponudu nalaze se danas u „Evropskom kutku“ na glavnoj raskrsnici na Trgu.

Branka Granzov je predsednica Udruženja „Probudi se“ iz Istočnog Sarajeva, rođena je Sarajka, ali ima jake veze sa našim gradom jer se udala za Kikinđanina.

– Muž je bio kod sestre u gostima i tako smo se upoznali. Naše udruženje ima stalnu saradnju sa Turističkom organizacijom iz Kikinde, predstavnici naše opštine takođe su ovde sa nama. Mi imamo „Dane tikve“ koje ćemo, deseti put, održati krajem septembra. Prošle godine najveća je imala 83 kilograma. Podneblje je drukčije, veća je nadmorska visina i brdski je teren, to su, uglavnom, „stambolke“ – kaže Branka.

Da predstave svoje udruženje, žene iz Istočnog Sarajeva pripremile su: ružice od oraha, baklave, tulumbe, urmašice i ručne radove, zatim sirup od ruže, od brusnica i od borovnice koje se, kažu, beru na dve hiljade metara, med od četinara za bronhitis. Kažu da Kikinđani i gosti najviše kupuju „zaljevene kolače“ jer toga ovde manje ima.

Turistička organizacija Opštine Žagubica Vojvođanima na „Danima ludaje“ nudi potpuno drukčije predele i zdravo okruženje.

– Predstavljamo sve znamenitosti Homolja, naše prirodne lepote i prirodnu hranu, med koji se vrca samo jednom i pastrmku sa samog izvorišta reke Mlave, kao i homoljski ovčiji sir. Turisti posećuju i Manastir Gornjak i Manastir Trška crkva iz 13. veka, kao i Crni vrh. Imamo lekovito bilje, čist vazduh i vodu. Kažu da, ko se napije vode iz Homolja, uvek tu i ostaje, to se meni dogodilo – kaže Ljiljana Marković.

Za kraj smo dobili srdačan poziv da, krajem oktobra, posetimo „Dane bilja i gljiva“ u Krepoljinu i da se, kako kažu naše gošće, upoznamo sve lepote srpske i vlaške kulture koje su, u ovim predelima, neraskidivo vezane stolećima.

frustuk 1

Subota na „Danima ludaje“, dan kada se održava centralna manifestacija – merenje najteže i najduže ludaje, ali i mnoge druge, tradicionalno je najposećenija od ranih jutarnjih sati. Zato je važno, prepoznali su domaćini, da se započne fruštukom i to banatskim. Veliki broj udruženja iz grada, iz okolnih mesta, ali i iz susedne Rumunije ponudilo je svoje specijalitete na Trgu između Pravoslavne crkve i Muzeja.

Pitama od ludaje pridružile su se sirnice, krompiruše, pa gomboce i čikovi, mnogo slatkih kolača i obavezan banatski, najjači doručak, hleb, mast i paprika.

– Sve smo spremile – pite sa krompirom, ludajom, sirom, pogačice sa čvarcima, lenje pite sa višnjama, vanilice, gibančice, a prodajemo i pekmez od višanja sa naše „Pekmezijade“. Ove godine najviše se jedu sirnica i pite sa ludajom, to smo već prodale – kaže Radmila Arambašić iz Udruženja žena „Narcis“ iz Novih Kozaraca.

Predstavnice Udruženja žena „Sveti Nikola“ iz mesta Radimna u Rumuniji prvi put su na „Danima ludaje“.

– Nismo znale kakva je manifestacija, pa smo za svaki slučaj pripremile mnogo toga, uglavnog slatkog, sok od ludaje, kolače s jabukama i orasima, i srpske i rumunske specijalitete – kažu predsednica Udruženja, Drina Marija Uturnić i Danijela Stepanović.

Njihovo udruženje, kažu broji 18 članica, a deset ih je stiglo u Kikindu. Dodaju da im se „Dani ludaje“ već veoma dopadaju i da će doći svaki put.

I ovogodišnji fruštuk bio je obilan, raznolik, a domaćice su pokazale da, bez obzira na to odakle dolaze, odlično spremaju sve banatske specijalitete. Cene doručka bile su već od 50 dinara po parčetu. Sudeći po gužvi i zadovoljstvu kuvarica, verujemo da je svako od posetilaca pronašao nešto po svom ukusu.

strnjika

Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, uz podršku Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pokrenuli su kampanju od nacionalnog značaja “Ne pali strnjiku!”

Samo tokom prethodne godine bilo je oko 15 hiljada požara uzrokovanih paljenjem na otvorenom. Ovakvi požari izuzetno negativno utiču na zagađenje vazduha, uništavaju životnu sredinu, imovinu, a utiču negativno i na bezbednost saobraćaja, saopštila je Vladina pres-služba.

Kampanja “Ne pali strnjiku” ima za cilj da zaustavi štetnu praksu paljenja biljnih ostataka na njivama nakon žetve, skretanjem pažnje na njenu štetnost i kažnjivost, kao i pružanjem saveta kako da se žetveni ostaci zbrinu na način koji ne šteti životnoj sredini i ne ugrožava zdravlje i bezbednost ljudi, dodaje se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

Milica Pavlovic 1

Glavni program 38. „Dana ludaje“ zaokružiće dva koncerta na centralnoj bini na Trgu. Večeras (subota) će nastupiti Milica Pavlović i Saša Matić.

Milica Pavlović je pevačica, manekenka i glumica. Postala je poznata 2011. godine kada je bila takmičarka šeste sezone muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“. Objavila je pet studijskih albuma. Sninila je i duete sa Dejanom Matićem, Alenom Islamovićem, Acom Lukasom, Albinom, sa Jelenom Karleušom, 2023) . Mashallah

Sa Sašom Matićem je, pre dve godine, snimila duet „Oko moje“.

Aleksandar Saša Matić je objavio 10 studijskih albuma. Neki od njegovih hitova su: „Maskara“, „Hoću da ostarim“, „Kad ljubav zakasni“, „Nije ljubav fotografija“, „Otišao, vratio se“, „Neke ptice nikad ne polete“.

Milica Pavlović nastupiće u Kikindi od 21 sata, a koncert Sađe Matića počeće u 23 sata.

(Foto: Fejsbuk, zvanični profili)

novac

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Odluku o visini minimalne cene rada za period januar – decembar 2024. godine, prema kojoj će minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za narednu godinu biti povećana na 271 dinar po radnom času, što je povećanje za 17,8 odsto, saopštila je Vlada Srbije.

Nakon ovog, rekordnog povećanja, minimalna zarada će iznositi 47.154 dinara, prosečno, oko 401 evro mesečno. To će,, ujedno biti značajno iznad očekivane prosečne inflacije od 4,9 odsto u 2024. godini, što će uticati i na brže i značajnije približavanje minimalne zarade minimalnoj potrošačkoj korpi.

(Izvor: RTV)

Poljski arheolozi u muzeju 3

Izložba „Borba sa zubom vremena – dokumentovanje i rekonstrukcija svetske baštine – poljsko iskustvo“ otvorena je večeras u galeriji u prizemlju Narodnog muzeja.

Otvaranju je prisustvovao Njegova ekselencija, ambasador Poljske u Srbiji, Rafal Perl kojeg su dočekali gradonačelnik, Nikola Lukač i direktorica Muzeja, Lidija Milašinović.

– Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast jer je Ambasada Republike Poljske izložbu posvećenu arheolozima i njihovom radu na najpoznatijim nalazištima odlučila da predstavi u Kikindi i upravo na manifestaciji „Dani ludaje“. Mi negujemo dobre odnose sa Poljskom, imamo i goste iz ove zemlje i nadamo se produbljivanju saradnje – rekao je gradonačelnik Lukač. pozdravljajući visokog gosta.Poljski arheolozi-konzervatori među najiskusnijima su u svetu. Ekspertsko iskustvo sticali su nakon Drugog svetskog rata na sopstvenom primeru izgradnje Varšave i drugih postradalih poljskih gradova.

– Izložba dokumentuje aktivnosti poznatih arheologa na najčuvenijim svetskim arheološkim lokalitetima, to je priča o važnosti arheologije – istakla je direktorica Muzeja, Lidija Milašinović. – Arheološko nasleđe je veoma važno, ono je iz perioda bez granica, nacija i podela po državama. To je naša zajednička prošlost, naša svetska baština.

Izložbu je otvorio Njegova ekselencija, ambasador Perl, i najavio novu saradnju dve države u ovoj oblasti

– Drago mi je da od danas u Kikindi možemo da pokažemo da je poljska arheologija poznata u svetu. Uskoro će biti potpisan ugovor o saradnji između fakulteta u Varšavi i u Beogradu jer postoje planovi o poljskoj arheološkoj misiji u Srbiji. U početku će to biti Viminacijum, ali nije isključeno da će biti i arheologa koji će raditi u Kikindi – rekao je Perl.

Dokumenti izloženi na ovoj edukativnoj i zanimljivoj postavci prikazuju dostignuća poljskih arheologa na lokalitetima u SAD-u, Peruu, Vijetnamu, Egiptu, Sudanu, Jermeniji, Gruziji, Siriji, Tanzaniji i Boliviji. Izložba će biti dostupna do 25. septembra.

Dan zastave 3

Tačno u 12 sati intonirana je himna i spuštena zastave sa tornja Gradske kuće. Svečanosti obeležavanja državnog praznika  prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća, kao i predstavnici boračkih organizacija.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave građanima je čestitao gradonačelnik Lukač

– I ovog dana sećamo se svih koji su nosili srpski barjak i dali živote da bismo mi imali slobodu. Sabiranje i srpsko jedinstvo najvažnije je u ovim izazovnim vremenima – da volimo svoju državu, svoju otadžbinu i da sve učinimo kako bi naša zemlja bila još bolje mesto za život – rekao je gradonačelnik.

Ovaj praznik u Kikindi se obeležava četvrtu godinu, od kada je i ustanovljen u znak sećanja na dan kada je, posle godina junačkih borbi, srpska vojska probila Solunski front i označila početak oslobođenja Kraljevine Srbije.

Na spomen-kosturnici na Železničkom groblju, sveštenstvo kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve održalo je parastos poginulima, a vence su položili predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan i sekretar Sekretarijata za opštu upravu i zajedničke poslove, Vlado Trtić, predstavnici Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920, Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, Srpskih ratnih veterana – Sekcije porodica poginulih u NATO agresiji i ratovima devedesetih, i Srpske četničke straže “Petar Mrkonjić”.

– Proboj Solunskog fronta bio je, možda, i najvažniji korak ka ostvarenju viševekovnog cilja srpskog naroda – oslobođenja i prisajedinjenja sa braćom preko Drine i Dunava – rekao je Bogdan. – Srpski narod je, herojskom borbom i izdržljivošću koje je pokazao u izgnanstvu, uspeo da oslobodi sve teritorije na kojima žive Srbi. Zato i obeležavanje ovog praznika treba da nam pokaže da samo ujedinjena Srbija može da ide napred. Oni koji su se borili za nju zaslužuju večno sećanje jer su pokazali kako treba da se odnosimo premo domovini i prema veri. I mi danas treba da verujemo našoj državi, da je poštujemo i da ostanemo jedinstveni.

Najnoviji praznik naše države čestitao je građanima istoričar, profesor Lazar Demić.

– Srpsko jedinstvo nedostajalo je mnogo puta, posebno u novim vremenima. Međutim, kada god je bilo potrebe, kada je zemlja bila u nevolji, bili smo jedinstveni, a srpski narod prošao je kroz mnoge ratove. Dan srpske zastave je danas posebno važan jer ono što su uradili drugi pre nas, danas moramo učiniti mi – rekao je profesor Demić.

Solunski front je oformljen u jesen 1915. između saveznika sa jedne i Nemačke, Austrougarske, Bugarske i Turske sa druge strane. Saveznici su ga probili u borbama od 15. do 17. septembra 1918, posle kojih je Bugarska kapitulirala, što je označilo i početak kraja Prvog svetskog rata.

Datum početka proboja Solunskog fronta jedan je od ključnih datuma Prvog svetskog rata i veliki dan u nacionalnoj istoriji.

Stefan Milenkovic 2

Kikinđani i gosti 38. „Dani ludaje“ imali su večeras izuzetnu priliku da se uvere kako zvuči vrhunska umetnost u izvođenju virtuoza. Koncertne večeri manifestacije otvorio je violinista Stefan Milenković sa orkestrom „Kamerata“.

Na izuzetno dobro posećenom nastupu na centralnoj bini na Trgu, publika je ovacijama ispratila svako izvođenje. I sam Milenković bio je izuzetno zadovoljan prijemom.

– Kikinda je prošle godine već bila među prvima koja je prepoznala Gudačku reprezentaciju mladih i ovde upriličila njihov koncert. Devojke su bile oduševljene. Posle su došle još jednom i evo, sada smo, nastupili i mi. To je znak jednog određenog senzibiliteta ovde prema takvoj vrsti umetnosti, kao i da imate i publiku koja to ceni – rekao je Milenović posle koncerta.

Sa izvanrednim muzičarima Orkestra „Kamerata“, regrutovanih iz novosadske Akademije umetnosti, Milenković je izveo brojna dela klasične muzike, ali i čuvenu temu iz filma „Šindlerova lista“. Ovo izdanje „Dana ludaje“ je, nastupom ovog izuzetnog, svetski slavnog muzičara, već premašilo očekivanja, a publici priredilo veče za uživanje i pamćenje.