Igor Crnogorac

Saobracajna policija

Prema izveštaju Policijske uprave Kikinda, u toku vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lakše telesne povrede. Procenjena materijalna šteta je 280 hiljada dinara.

Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog: radnje vozilom, alkohola, neustupanja prava prvenstva i zbog neprilagođene brzine.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 29 učesnika u saobraćaju i izdata su 93 prekršajna naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 10 vozača. Šestoro je zadržano u trajanju do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, odnosno, bili su pod dejstvom nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci.

Takođe, otkriveno je 11 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 34 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 68 ostalih prekršaja.

sijalica 5

Deo potrošača u Kikindi biće isključen, zbog radova na mreži, u sredu, 15, i u petak, 17. novembra.

U sredu, od 8 do 12 sati struje neće biti u:

– Rade Trnića, od Milana Rakića do Vojina Zirojevića

– Vojina Zirojević,a od Rade Trnića do Albertove.

U petak, od 8 do 10 sati biće isključeni potrošači u Distričkoj ulici, u delu od Dragoljuba Udickog do Slobodanke Acigan.

 

 

Groblja u Kikindi 1

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje predstavljanje knjige Marte Ištvan „Ovde počivaju u večnom miru: groblja u Kikindi“. Pored autorke, govoriće dr Nebojša Kuzmanović i profesor Lazar Demić. Knjigu su objavili Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Arhiv Vojvodine. Promocija će se održati u utorak, 14. novembra, od 18 sati.

hram svetih kozme i damjana 2

Na dan kada pravoslavni vernici obeležavaju sećanje na Svete Vrače – Kozmu i Damjana, u utorak, 14. novembra, u Hramu posvećenom ovim svetiteljima besrebrenicima biće obeležene 20 godina od početka gradnje Crkve. Sveta arhijerejska liturgija biće održana od 9 sati.

Kamen temeljac za Hram postavljen je 1996. godine kada ga je osveštao tadašnji Episkom banatski Hrizostom. Prikupljanje sredstava i izgradnja započeti su  2003. godine. Starešina hrama od početka je bio otac Boban Petrović koji je posvećeno, na donatorskim večerima i drugim manifestacima, obezbeđivaao sredstva priložnika za podizanje Crkve.

Hram Svetih Kozme i Damjana, izgrađen uz pomoć brojnih donatora, površine  500 kvadrata, jedan je od najvećih u neovizantijskom stilu u Banatu. Pored hrama izgrađeni su sala, zvonik i parohijski dom, a svakodnevna bogosluženja odvijaju se već devet godina.

Lara 3

Naša sugrađanka, Lara Balaban, osvojila je nagradu za najbolji vokal na prvom Republičkom takmičenju srednjoškolskih bendova, „Rock Serbika“, održanom juče u Zrenjaninu.

Lara je učenica trećeg razreda Srednje muzičke škole „Josif Marinković” u Zrenjaninu, na smerovima solo pevanje i dizajn zvuka. Na takmičenju je nastupila sa bendom iz svoje škole, „Pepsi služba“. Do pobede u kategoriji interpretacije dovele su je autorske pesme benda, „I Want It All“ grupe „Quinn“, i pesma „Ti me ne voliš“ grupe „Negativ“. U konkurenciji je bilo 12 rok-bendova koje su pripremali muzički pedagozi.

Opredeljenje za muziku Lara je pokazala rano, u Horu „Čuperak“ Predškolske ustanove, u kojem je bila solistkinja, a zatim je završila Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ na smeru violina i počela da uči solo pevanje.

Od Lare Balaban, sasvim sigurno, možemo da očekujemo još mnogo uspešnih nastupa i vrednu muzičku karijeru.

Druga zdravstvena stanica

Preventivni pregledi, najavljeni za danas u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53 odlažu se zbog tehničkih razloga. Kako je istakla direktorica dr Biljana Marković, merenje telesne mase, izračunavanje stepena uhranjenosti, merenje krvnog pritiska, određivanje glikemije, glikoliziranog hemoglobina i lipidni status, građanima će biti omogućeno naredne nedelje, bez obzira na to koji pregledi budu zakazani.

struja (4)

Zbog radova na mreži, u nedelju, 12. novembra, bez struje će ostati potrošači u Kikindi i u dva sela.

Od 8 do 12 sati struje neće biti u: Nakovu, u Banatskom Velikom Selu – deo od centra prema Nakovu, i u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Teremijski drum

– Vinogradska

– Strelište

– Stara klanica

– Železnički novi red

– Nikole Tesle

– Oslobođenja

– Braće Arsenov

– Milana Petrovića

– Ivana Milutinovića

– Jovana Popovića

– Nikole Pašića, od Vojvode Putnika do Kralja Petra I

– Karađorđeva

– Jaše Tomića, od Kralja Petra I do Dositejeve

– Dušana Vasiljeva

– Čanadska

– Šabačka

– Braće Sredojev

– Save Tekelije, od Generala Drapšina do Stevana Sremca

– Mali bedem

– Braće Opsenice

– Marije Bursać

– Vašarište

– Stevana Sremca

– Cara Dušana

– Braće Bogaroški, od Save Tekelije do Oslobođenja

– Đure Jakšića

– Svetozara Miletića

– Generala Drapšina od brojeva 43 i 54 do Oslobođenja

– Kralja Petra I od brojeva 23 i 26 do Oslobođenja

– Dositejeva, od Semlačke do Nikole Tesle

– Vojvode Putnika, od Nikole Pašića do Nikole Tesle

– Braće Laković, od Semlačke do Nikole Tesle

– Jugovićeva, od Nikole Pašića do Nikole Tesle

– Jugovićevo sokače

– Koste Kljajića

– Veselina Kljajina

– Milana Petrovića

– Pere Segedinca.

 

 

Polaganje venaca 1

Na Dan primirja u Prvom svetskom ratu venac na Spomenik Kralju Petru Prvom Karađorđeviću položili su predstavnici Saveza udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920, Organizacije rezervnih vojnih starešina, Srpskih ratnih veterana i Srpskih nacionalnih četnika „Petar Mrkonjić“.

O Kralju Petru Prvom Oslobodiocu i o značaju praznika govorio je profesor istorije Lazar Demić, potpredsednik Gradskog odbora Saveza udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920. On je podsetio da je ovo najmlađi praznik u Republici.

– Kada je, 1918. godine, stvoren nov koncept državnog uređenja, nije imalo smisla obeležavati ga. Sile pobednice proslavljale su ga svo vreme kao dan posvećen veteranima. Kada je Republika Srbija postala samostalna država 2012. godine, stvoreni su uslovi da i mi Dan primirja obeležavamo kao državni praznik – rekao je profesor Demić. – Treba reći i da je, možda, naše mesto bilo skrajnuto u tom ratu u kojem je Srbija bila na strani pobednika. Srpski narod je izgubio 1,3 miliona vojnika, mada ne postoje precizni podaci o tome. Nažalost, ovde su bile takve političke okolnosti da su i Kikinđani, poštujući državu u kojoj su živeli, ratovali na stari Austrougarske, ali su se mnogi i predali na Ruskom frontu. Značajno je da nas je Prvi svetski rat ujedinio, tada su Srbi postali kompaktni dolazeći sa svih frontova – Balkanskog, Italijanskog, Solunskog, na kojima su dali su veliki doprinos. Zato je i važno da se ovaj praznik ukoreni u našem narodu.

Iako je, neposredno pre početka Prvog svetskog rata svoja ovlašćenja preneo na sina Aleksandra, Kralj Petar Prvi otišao je na front. Posle pobeda na Ceru i Kolubari 1914, nakon ulaska Nemačke i Bugarske u rat 1915, srpska vojska bila je prinuđena na povlačenje i napuštanje zemlje. Albanska golgota oslabila je zdravlje ostarelog kralja. Ipak, doživeo je da dočeka konačnu pobedu, oslobođenje Srbije i stvaranje nove države nastale ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca.

Dan primirja 1

Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, 11. novembar je državni praznik – Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se praznuje neradno.

Praznik se obeležava u znak sećanja na dan kada su, 1918. godine, u železničkom vagonu u Kompijenju, u severnoj Francuskoj, Sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom koje je bilo na snazi do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919.

Prvi svetski rat (Veliki rat ili Svetski rat), jedan od najvećih ratova u istoriji, trajao je od 1914. do 1918. godine. U njemu je učestvovala većina velikih svetskih sila, grupisanih u dva sukobljena vojna saveza: Saveznika (okupljenih oko Trojne Antante) i Centralnih sila. Pod oružjem je bilo više od 70 miliona ljudi, a od toga preko 60 miliona ljudi u Evropi je bilo mobilisano.  Posledice rata su 15 miliona ubijenih, 20 miliona ranjenih, a direktne učesnice rata pretrpele su i ogromna razaranja država i privreda.

Od 2012. godine Dan primirja u Srbiji je i neradni dan Ovaj državni praznik se u Republici Srbiji proslavlja od 2012. godine. Pre toga se obeležavao na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji od 2005. godine. Simbol praznika je cvet retke biljke ugrožene vrste „Natalijina ramonda”, nazvane po kraljici Srbije Nataliji Obrenović, supruzi kralja Milana. Taj cvet, po navodima u literaturi, raste na planini Kajmakčalan gde je, u Prvom svetskom ratu, pod komandom vojvode Živojina Mišića srpska vojska vodila žestoke borbe protiv Bugarske, tokom pripreme za proboj Solunskog fronta i oslobađanje okupirane Srbije.

Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.

Friz 2

Nije prvi put da neformalna grupa kikindskih likovnih umetnika izlaže van galerija u prostorima dostupnim većem broju ljudi. Ovoga puta pod nazivom „Friz 2023“, svoju postavku izložili su u muškom frizerskom salonu na uglu Čanadske i ulice Braće Bogaroški. Neformalno otvaranje – druženje umetnika sa publikom, bilo je upriličeno u petak.

– Poenta je da se umetnost izmakne iz centra grada zbog publike koja ima averziju prema galerijskim prostorima, slabo dolaze u centar ili su manje pokretni, i ovo je način da mi priđemo njima. Da vide izložbu kad dođu kod frizera, to je cilj, iako bi, po kvalitetu, naravno, ova izložba mogla da bude u bilo kojoj galeriji – objašnjava slikar Zlatan Vojvodić. – Izložio sam sliku koja predstavlja moje viđenje jednog običnog dana u Kikindi. Svi ovi radovi nastali su u protekle dve godine, to je zadnja generacija dela grupe umetnika u našem zrelom stvaralačkom dobu.

Kikindski umetnik Jovan Isakov, poznati majstor origamija, kaže da priprema izložbu slika, te je jednu dodao ovoj postavci.

– Doneo sam jedan pejzaž, to je slika u slici. A Brici, kao poklon za penziju, napravio sam Edvarda Makazića koji je proizvod dve tehnike – origami i dekupaž – kaže Isakov.

Brica, odnosno muški frizer Miodrag Stojkov, svoju ljubav prema umetnosti izražava godinama upravo na ovaj način – priređujući izložbe u svom salonu. Među umetnicima–izlagačima je i njegov sin Darko.

– Ovo je treća izložba grupe umetnika u mom salonu. Moj sin je doktorirao na Likovnoj akademiji i ideja je njegova jer na izložbe u galerijama dolazi uvek ista publika. Ideja je da se radovi izlažu u prostorima u koje dolaze ljudi koji nikada nisu bili na izložbi. Kad mušterija dođe da se šiša, doći će i na izložbu. Mušterije su oduševljene. Kod mene je uvek u toku neka izložba jer sam uveren da nam je umetnost neophodna, bez nje nismo ništa – zaključuje Stojkov.

Pored dela navedenih umetnika, na izložbi su i radovi Irene Kovač, Daniela Kovača, gitariste grupe „Jarboli“, Nenada Marića, muzičara iz Čačka, i Aleksandra Joksimovića. Domaćin, Miodrag Stojkov, kaže da će slike i skulpture u njegovom salonu biti dostupne mušterijama i svima koji požele da uživaju u umetnosti, narednih mesec dana.