Igor Crnogorac

1

Isplivale su fotografije nelegalne zgrade koju je Obradović gradio mimo zakona

Lažni borac protiv urbanističkog haosa, čovek koji se bez trunke blama kitio perjem aktuelne vlasti i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, tajkunski kandidat za gradonačelnika Beograda Vladimir Obradović uhvaćen je u mega skandalu – nelegalno je sazidao zgradu u Učiteljskoj ulici u Beogradu.

Nakon što su obelodanjeni šokantni podaci koji su prodrmali političku scenu u Srbiji o tome da je Obradović umesto 470 sazidao 610 kvadrata u širem centru prestonice, isplivale su fotografije nelegalne zgrade koju je Obradović gradio mimo zakona.

Na osnovu dokumentacije do koje je došao Informer, Obradović je imao obavezu da izgradi i dve garaže i dva parking mesta, ali je umesto toga on gradio lokale, što se može videti i na fotografijama.Sada kada je uhvaćen u ovom nezapamćenom skandalu, a imajući u vidu da se javno zalagao za rušenje nelegalno izgrađenih, pitanje koje se samo nameće je i da li će srušiti ovu u zgradu ako nekim čudom bude u prilici da vodi prestonicu.

(Izvor: 24/sedam)

drop-of-water-g3d12ff612_1920

Zbog redovnih radova na vodovodnoj mreži, zameni ventila i vodomera na adresi Nemanjina broj 3 u Kikindi, za sutra, (petak, 15. decembar) najavljeno je  isključenje vode stanarima u Nemanjinoj ulici, u delu od Đoke Radaka do Dimitrija Tucovića, od 8 do 12 sati.

Mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe, a za sve dodatne informacije mogu se obratiti Pozivnom centru na brojeve: 422-760 i 062/8844888, navodi se u saopštenju iz JP „Kikinda“.

464563_vladimir-lucic-2_f

Generalni direktor „Telekoma Srbija“ najavio je da će ova kompanija, u poslednjoj nedelji decembra, isplatiti dividendu akcionarima u ukupnom iznosu od 6,7 milijardi dinara.

“Moram da kažem sa zadovoljstvom da smo mi kompanija koja svake godine isplaćuje dividende i da smo akcionarima do sada isplatili preko milijardu evra dividende”, rekao je Lučić za Tanjug.

Dodao je da kompanija ima oko četiri miliona malih akcionara i da će ih „Telekom“, isplatom dividende, i ove godine obradovati, kao i državu.

(Izvor: 24/sedam)

1

Obradović, koji je izbornu kampanju započeo najavom da će se obračunati sa urbanističkom mafijom i nelegalnim investitorima u prestonici i sam je gradio mimo zakona

Vladimir Obradović, kandidat tajkunske koalicije Dragana Đilasa za gradonačelnika Beograda umešan je u milionski kriminal pošto je na Zvezdari bespravno izgradio čitavu zgradu.

Obradović, koji je izbornu kampanju započeo najavom da će se obračunati sa urbanističkom mafijom i nelegalnim investitorima u prestonici i sam je gradio mimo zakona.

Kako pokazuju papiri do kojih je došao Informer, Obradović je 2006. godine dobio dozvolu da u Učiteljskoj ulici sagradi stambenu zgradu sa četiri stana ukupne površine 470 kvadrata, ali je, sa još troje suinvestitora od kojih je jedan njegov otac, odlučio da gradi kako se njemu prohte – drugim rečima, zarad ličnog profita napravio je urbanistički haos u glavnom gradu!

Prema informacijama Informera, Obradović je sagradio ceo sprat više pa je ukupna površina zgrade 610 kvadrata.

Konkretno, Obradović je imao dozvolu za podrum, prizemlje, sprat i potkrovlje, a on nazidao još jedan ceo sprat.

– Za objekat nije izdata upotrebna dozvola – doslovno stoji u podacima iz Katastra koje možete pogledati na fotografijama.

Da sve bude gore po Obradovića i Đilasovu tajkunsku koaliciju koju predvodi u prestonici, prema dozvoli koju je dobio pre 17 godina, on je morao da izgradi i dve garaže i dva parking mesta, ali je umesto toga Obradović, vajni borac protiv nelegalne gradnje, garažna mesta pretvorio u lokale (?!).

Nakon ovih šokantnih saznanja, glavni urednik Informera, Dragan J. Vučićević javno je pozvao Obradovića da odgovori na pitanja u vezi sa ovom aferom, ali on se do sada nije oglašavao.

– Gospodine Obradoviću, javno vas pitamo – da li ste nelegalno izgradili zgradu u Beogradu, kada ste je izgradili, koliko tačno kvadrata ste izgradili. Da li ste podneli zahtev za legalizaciju te zgrade? Do početka izborne ćutnje ima dovoljno vremena, očekujemo od vas odgovor kao od nekog ko je Đilasov kandidat za gradonačelnika Beograda i nekog ko je najavljivao borbu protiv nelegalnih investitora – rekao je između ostalog Vučićević.

(Izvor: 24/sedam)

Idjos premijera (2)

Posle mnogo godina u kojima nije bilo kontinuiranog rada u Kulturno-prosvetnom društvu „Milivoj Omorac“, u Iđošu je jedna mlada žena, Nikolina Jocin, postavši predsednica Društva, ponovo aktivirala hor, dramsku i folklornu sekciju. U prvim rezultatima velikog entuzijazma i volje mladih Iđošana publika je mogla da uživa u nedelju, u Domu kulture, na premijeri predstave „Pričam ti priču“.

U predstavi su nastupili članovi dramske sekcije i hora, njih tridesetak, a tema je bio seoski život u davnim vremenima. Nikolina Jocin kompletan je autor komada, od teksta do kostima i izbora muzike.

– Posle dosta vremena sala je bila prepuna, reakcije su sjajne, publika je uživala jer je predstava o Iđošu u prošlim vremenima – kaže Nikolina. – Ipak, ne bih sve ovo mogla bez izuzetnog tima, glumaca, starijih i dece, na koje sam veoma ponosna. Sva udruženja iz sela bila su nam podrška, obezbedili su deci poklone, a imali smo i dosta sponzora za sokove, grickalice i slatkiše.

Da bi upotpunili doživljaj, članovi Društva na ulazu u salu priredili su etno-izložbu sa predmetima koji bude uspomene. Bilo je tu nošnji, delova nameštaja, starih gramofonskih ploča, buradi.

Ansambl predstave već je dobio poziv da gostuje u Mokrinu, a Iđošani koji nisu uspeli da dođu na premijeru s nestrpljenjem očekuju sledeće izvođenje.

U međuvremenu, Nikolina piše novi komad, a članovi učestvuju u radionicama u kojima će se pripremati za predstojeće praznike. Kulturni život u Iđošu je obnovljen uz ovacije i čestitke, ali, pre svega, iz velike potrebe i želje, kao i uz ogromnu volju svih meštana.

jp kikinda 1

Javno preduzeće „Kikinda“ od decembra nudi mogućnost dostavljanja računa za pružene komunalne usluge elektronskim putem.

Ukoliko ste zainteresovani za prijem elektronskih računa, neophodno je da dostavite vašu mejl adresu podnošenjem zahteva na zvaničnom sajtu preduzeća www.jpkikinda.rs ili lično, u prostorijama preduzeća na Iđoškom putu 4 ili u Vojvode Putnika broj 4 (blagajna na gradskoj pijaci).

Prelaskom na e-račun smanjujemo potrošnju papira i na taj način zajedno doprinosimo očuvanju životne sredine, navodi se u saopštenju iz JP „Kikinda“.

Djoka Radak (5)

Multimedijalna izložba o najznačajnijoj ličnosti našeg grada u 19. veku, Đorđu Đoki Radaku, otvorena je večeras u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, povodom dva veka od njegovog rođenja. Autor izložbe je Vladislav Vujin, viši kustos–istoričar.

Radak je možda najpoznatiji bio po tome što je bio drugi po veličini dobrotvor Matice srpske u 20. veku. Svoje imanje ostavio je srpskom narodu na upravljanje, istakao je Vujin.

– Đoka Radak bio je i pokretač bune aprila 1848. godine i aktivni učesnik revolucije 1848. i 1849. godine. Celokupno svoje imanje, 250 hiljada ondašnjih kruna, ostavio na upravljanje Matici srpskoj koja je, po njegovoj poslednjoj volji, kroz nekoliko fondova novac usmeravala za školovanje siromašne srpske mladeži. Deo novca ostavio je i Srbima u Lici i Dalmaciji, a vrlo malo rodbini sa kojom nije bio u dobrim odnosima – rekao je Vujin.

Otvaranju izložbe prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Drago mi je što Muzej priređuje ovakve izložbe. Kikinđani ne znaju mnogo o znamenitim sugrađanima koji su u prošlim vekovima činili grad prepoznatljivim. Siguran sam da ćemo na ovakvim izložbama u ovom lepom prostoru saznavati mnogo više o istoriji Kikinde – rekao je Lukač, otvarajući izložbu sa autorom i direktoricom Muzeja, Lidijom Milašinović.

Od Radakove zaostavštine kikindski muzej poseduje samo jedan njegov portret čiji je autor poznati kikindski fotograf Karl Lang. Izložen je i srebrni escajg iz kuće Radaka i njegove supruge Ane, a moguće je pregledati i zbirku od 117 narodnih recepata, „lekaruša“, koju je napisao sa samo 17 godina.

Đoka Radak završio je pravo u Beču, govorio je mađarski, nemački i latinski, bavio se prevođenjem i družio se sa Vukom Karadžićem. Eksponati, pesme i priče o Radakovom životu dostupne su u različitim, pa i audio formatima, a glumac Slavoljub Matić pozdravio je, u liku Đoke Radaka, posetioce na otvaranju. Takođe je, za naredni mesec, najavio izvođenje monodrama o ovom znamenitom Kikinđaninu.

Izložba je realizovana uz pomoć Matice srpske i Muzeja Vojvodine i uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, i biće otvorena do 17. februara.

Paketi saobracaj (2)

Radi povećanja bezbednosti u saobraćaju danas su svim učenicima prvog razreda srednjih škola u gradu podeljeni paketi sa svetloodbojnim prslucima i svetlima za bicikle. Opremu je obezbedio lokalni Savet za bezbednost u saobraćaju, a inicijativa je potekla iz Tehničke škole u kojoj je započela raspodela 495 paketa.

– Učenici prvog razreda sve više koriste bicikle u dolasku i odlasku iz škole i jako je važno da budu vidljivi u saobraćaju. Naša škola ima 700 đaka, od toga 200 prvaka, imamo i saobraćajne smerove i negujemo kulturu ponašanja u saobraćaju,. Ovo je način da budu još bezbedniji, i oni i drugi učesnici u saobraćaju – rekla je direktorica Tehničke škole, Milanka Halilović, takođe i članica Saveta za bezbednost u saobraćaju Grada.

Dodeli paketa prisustvovali su i Nebojša Jovanov, član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga i saobraćajni inspektor, Pavle Popović.

– Kroz aktivnosti Saveta Grad brine o bezbednosti mladih i dece i svih građana – rekao je Jovanov. – Ove godine urađeno je mnogo – postavljeni su brzinski displeji u zoni škola u Nakovu i u Kikindi, izgrađen je saobraćajni poligon kod SC „Jezero“, održane su edukacije za starije sugrađane – učesnike u saobraćaju. Dodatno, urađen je elaborat po kojem će se mapirati „crne tačke“ u gradu i biće postavljen još jedan brzinski displej u zoni škole. Krajem sedmice uručićemo opremu Saobraćajnoj policiji, pomažemo i Dobrovoljno vatrogasno društvo i uručićemo opremu novoformiranoj Jedinici civilne zaštite.

Savet za bezbednost u saobraćaju obezbedio je i buster auto-sedišta za najmlađe koja će biti uručena takođe krajem ove sedmice jer je, kako je naglašeno, bezbednost najmlađih u fokusu aktivnosti Grada i Saveta.

Terra-00004

Selekcioni odbor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u sastavu: mr Suzana Vuksanović, muzejska savetnica, ma Marko Lađušić, redovni profesor Fakulteta Primenjenih umetnosti u Beogradu, ma Branislav Nikolić, vizuelni umetnik, dr um Igor Smiljanić, vizualni umetnik, vajar, viši stručni saradnik na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Bernard Ridiger iz Francuske, profesor na Univerzitetu lepih umetnosti u Lionu, objavio je listu umetnika –  učesnika 43. Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera 2024“.

Odabrani umetnici su:

Filip Agire I Otegi (1961) iz Belgije, vajar i slikar.

Njegov rad se obično koncentriše na migracije i izbeglice, vodu i sklonište arhitekture. odine 2017. osvojio je Međunarodnu nagradu za javnu umetnost za svoju instalaciju iz 2010. godine u Kamerunu;

Milorad Mića Stajčić (1977) iz Beograda. Diplomirao je na Fakultetu organizacionih nauka, smer informacioni sistemi i na Fakultetu likovnih umetnosti, smer vajarstvo, u klasi prof. Mrđana Bajića. Na istom fakultetu završio je doktorske studije. Osnivač je i suvlasnik Galerije „X Vitamin“ u Beogradu. Izražava se i kroz instalacije, video radove, performanse, fotografiju, često koristeći elemente iz pop kulture. Najčešće teme su društvene vrednosti, tabu teme, potrošačko društvo, religija, novac;

Vesna Perunović (1960) iz Toronta. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1988. živi i radi u Torontu. Izlagala je na više stotina izložbi u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Južnoj Americi. Učestvovala je u brojnim međunarodnim umetničkim rezidencijama širom sveta, a njeni izložbeni projekti predstavljeni su u Kanadi i istočnoj Evropi. Dobitnica je nagrade T.F.V.A. (2005) kao i brojnih grantova Umetničkog saveta Kanade;

Stiven Mas (1953) iz Velike Britanije. Mas živi i radi u Parizu. On je eksperimentisani vajar koji radi sa različitim materijalima. Aktivno i kontinuirano izlaže od 1984 do danas. Njegovi radovi su u javnim kolekcijama u Francuskoj;

Božica Rađenović iz Beograda. Magistrirala je vajarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti 1991. godine. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama. Njeni radovi se mogu videti u Muzeju moderne umetnosti u Beogradu, Zbirci likovne umetnosti grada Otave, Muzeju Cepter u Beogradu i raznim privatnim kolekcijama u Kanadi i Evropi;

Anamaria Šerban (1979) iz Rumunije. Rođena je u Aradu, gde trenutno živi i radi. Godine 2002. diplomirala je vajarstvo na Odseku umetnosti u Temišvaru. Doktorirala je vizuelne umetnosti 2007. Učestvovala je na raznim kolektivnim izložbama u Rumuniji, Francuskoj i Mađarskoj i simpozijumima skulpture (drvo, kamen, metal) u Rumuniji i inostranstvu (Francuska, Nemačka, Norveška).

Za učešće na Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera“ prijavilo se 87 kandidata. Simpozijum obuhvata koncepciju i izvođenje umetničkog dela od terakote koje će biti trajno postavljeno u parku skulptura.

Umetnička dela kolekcije „Tera“ su isključivo iz oblasti savremene umetnosti i mogu uključivati: vajarska dela, prostorne instalacije ili druga umetnička dela nastala od gline.

ŽPG Gusle 4

ADZNM „Gusle“ biće, naredna dva dana (utorak i sreda), domaćini međunarodne Konferencije na temu etnomuzikologije, etnokoreologije i prakse, prve ove vrste u našoj zemlji.

U utorak, od 20 sati, u Muzeju će, na koncertu tradicionalne muzike, nastupiti orkestri Zapadnog univerziteta, odnosno Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara, i orkestar domaćina sa pevačkom grupom i solistima.

Pored „Gusala“ koje će predstavljati umetnički rukovodioci Magdalena i Igor Popov, učešće na skupu potvrdili su predstavnici Saveza Srba iz Temišvara, Univerziteta „Goce Delčev“ iz Štipa, novosadske Akademije umetnosti, Muzičkog instituta SANU, Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja iz Niša, Akademije umetnosti iz Banja Luke i Centra za kulturu – KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina.