Igor Crnogorac

Tera otvaranje sezone (5)

Novu izložbenu sezonu Centra za likovnu i primenjenu umetnost otvorila je mlada umetnica Katarina Popović, jedna od odabranih na konkursu ove institucije, najavljujući, ujedno, i posebnu pažnju koju će, u svojim aktivnostima, „Tera“ posvetiti stvaraocima mlađih generacija.

U Galeriji „Tera“ na Trgu od večeras su ljubiteljima umetnosti dostupni maštoviti eksponati umetnice iz Beograda – figure i instalacije od različitih materijala, sabrani pod simboličnim nazivom „Balkanske priče“. Umetnica je diplomirala konzervaciju i restauraciju slika i umetničkih dela na papiru na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na kojem završava doktorske studije.

Slika „Balkanske priče“ po kojoj je izložba dobila naziv, inspirisana je rupama od metaka na fasadama u Mostaru, što je „iskustvo koje je podstaklo povezivanje prošlosti i sadašnjosti, ukazujući na nezaceljene rane i izazove koji su i dalje aktuelni“, navodi umetnica u najavi izložbe.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo da svoju prvu samostalnu izložbu imam upravo u Galeriji „Tera“. U bilo kom mediju da se izražavam, moja ideja je da prenesem emociju – to je slučaj i sa ovim radovima, pa i sa zgužvanim limenkama od porcelana – kaže Katarina Popović.

Svečanom otvaranju prisustvovala je i Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Početak izložbene sezone uvek je poseban doživljaj, posebno ovoga puta jer je mladoj umetnici ovo prva samostalna izložba, što mi je posebno drago – naglasila je Mickovska. –  Svakog meseca naši sugrađani imaju priliku da uživaju u umetnosti – u ovom prostoru kao i na drugim dvema lokacijama, u Muzeju i u Ateljeu „Tere“.

Na redovni „Terin“ konkurs ove godine prijavilo se 67 kandidata. Za autorsko izlaganje izabrano je njih desetoro, kaže direktor Centra, Aleksandar Lipovan.

– Odabrani umetnici predstaviće savremeno stvaralaštvo naše zemlje, a u planu su i dve izložbe iz našeg fundusa: godišnja izložba Simpozijuma i izložba radova umetnica koje su ovde stvarale u protekle 42 godine. Takođe, priredićemo i izložbu na kojoj ćemo predstaviti jednu nama srodnu instituciju – najavljuje Lipovan. – Novina je da će svaka izložba imati prateći program. Ovde, u Galeriji, održaćemo panel diskusiju koja će se baviti položajem mladih i samostalnih umetnika u našoj zemlji.

Postavka  „Balkanske priče“ biće u „Terinoj“ Galeriji do 27. februara.

vojska a

Jedna od aktuelnih tema od početka godine je predlog ministra odbrane Miloša Vučevića o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Javnosti i predsedniku Aleksandru Vučiću ministar je obrazložio da bi vojni rok trajao sto ili 120 dana.

Inicijativa je izazvala polemike u javnosti, a mi smo danas o tome razgovarali i sa našim sugrađanima.

– Bilo bi to ispravno i potrebno mladima, kako bi naučili da treba da se žrtvuju za svoju državu. Smatram da bi se time i ojačalo zajedništvo, što nam je neophodno. Trebalo je ovo uraditi i ranije i vojni rok bi, po mom mišljenju, ponovo trebalo da traje godinu dana – kaže Dalibor Iličin, oštrač reznog alata iz Kikinde.

Devetnaestogodišnji David Vujadinov, elektrotehničar računara, ima drukčije mišljenje.

– Iako mnogi podržavaju ovaj predlog jer smatraju da doprinosi jačanju nacionalne bezbednosti, promoviše patriotizam i pruža mladima korisne veštine, ja sam među onima koji se protive obaveznom vojnom roku – rekao je David. – Moje mišljenje je da je dobrovoljna vojna služba bolji model jer omogućava pojedincima da slobodno biraju svoj put.

Grupa sugrađanki kojima smo postavili isto pitanje imala je isti stav o obaveznom služenju vojnog roka, a izrazila ga je Jasmina Novaković, trgovac.

– Treba ponovo da se uvede obavezni vojni rok jer su muškarci postali kao žene, previše su se opustili – kaže Jasmina.

O ovom predlogu poslednjih dana izjašnjavaju se i različite organizacije. Tako iz kikindskog odbora SUBNOR-a stiže „snažna podrška inicijativi  Generalštaba Vojske Srbije“.

Osvrćući se na izjavu generala Milorada Stupara, u SUBNOR-u podsećaju da obnova oružanih snaga naše zemlje neprekidno traje od 2016. godine, ali i „da sadašnji ljudski potencijal mora da bude brojniji i još osposobljeniji i efikasniji, a to se može postići jedino uvođenjem redovnog služenja vojnog roka“.

Obavezno služenje vojnog roka u našoj zemlji je suspendovano 2011. godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, u maju 2022. godine, najavio da će predložiti uvođenje vojnog roka u Srbiji u trajanju od 90 dana. O predlogu će, rekao je predsednik, odlučivati Narodna skupština i Vlada.

Inače, neke od država u kojima je obavezno služenje vojnog roka su Švajcarska, Norveška, Švedska, Austrija, Danska, Litvanija, Estonija, Ruska federacija i Izrael.

Tijana Katic

Dodela književne nagrade „Đura Đukanov“ ovogodišnjem laureatu, beogradskoj spisateljici Tijani Katić, biće upriličena u Narodnoj biblioteci u petak, 19. januara, na rođendan ovog značajnog banatskog pisca.

Tijana Katić je osamnaesta dobitnica priznanja koje se dodeljuje kao podsticaj mladim piscima i žanru kratke priče, u organizaciji Biblioteke i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

Žiri u sastavu Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić nagradio je Katićevu za rukopis zbirke priča „Hod po ivici kruga“, uz obrazloženje da priče „nude sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture i društva iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu“.

Takođe su pohvaljeni rukopisi „Pukotine“ Bojane Tatić i „Led i mašna“ Zorice Jošić, koji su ušli u uži krug ovog izbora.

Svečanost dodele Nagrade počinje u 18 sati.

Orhideja 5

Članice Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela učestvovale su, nedavno, na manifestaciji „Kreativa – ženskih ruku delo“ koje priređuje istoimeno udruženje iz Ostojićeva. U svoje mesto donele su još jednu zahvalnicu kao priznanje za izuzetan rad u očuvanju tradicije – ovoga puta za svoje vezene peškire.

– Pravimo i jastuke, unikatne saksije, igračke, magnete – kaže predsednica Udruženja, Novka Pavlović. – Sada se pripremamo za Sajam zavičaja, na kojem redovno učestvujemo.

Uz podršku Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu i Pokrajinske vlade, manifestacija koja se održava u Novom Sadu, promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona. Među udruženjima iz nekoliko država obavezno su i Velikoselke iz „Orhideje“. Takođe, zahvaljujući Fondu, učestvuju i na “Kočićevom zboru” na Manjači kod Banja Luke.

Tradiciju svog kraja čuvaju u radionicama u kojima nastaju nove kreacije, a pored toga, svake nedelje održavaju se i sastanci na kojima se svode bilansi i planiraju nove aktivnosti.

– Udruženje ima 16 stalno aktivnih žena i sve smo zaposlene. Ipak, uspevamo da se organizujemo, da učestvujemo u programima, da sarađujemo sa udruženjima iz svih kikindskih sela, iz Zrenjanina, Srpskog Itebeja, Bukovca, Temerina, Banatskog Karađorđeva –  kaže Pavlovićeva.

Kako bi mogle da finansiraju odlaske na proslave i druženja na kojima se obavezno razmenjuju iskustva, žene „Orhideje“ uspešno neguju i preduzetnički duh.

– Sve što napravimo, a pravimo mnogo toga, prodajemo na vašarima i bazarima, i tako skupljamo novac – objašnjava predsednica. – Moram da istaknem da nam u svemu mnogo pomaže naša Mesna zajednica, kao i Grad, od kojeg dobijamo novac po projektima.

S druge strane, one uzvraćaju angažmanom kad god je to potrebno i spremne su, uprkos obavezama, da pomognu i pridruže se svim akcijama u svom mestu. Tako su, letos, od svoje Mesne zajednice, dobile zahvalnicu za izuzetan doprinos u obnovi Zavičajne kuće, na šta su posebno ponosne.

Da se za Banatsko veliko Selo nadaleko čuje i zna, doprinelo je i to što je ovo udruženje, dve poslednje godine, osvajalo titulu „Kraljice ajvara“ na takmičenju „Izađi mi na teglu“ u Kikindi. Kao predstavnice grada zatim su nastupale na državnom nadmetanju na Adi Ciganliji.

– Oba puta u Kikindi dobile smo „smederevac“ – kaže Novka Pavlović. – Jedan smo prodale i kupile električni šporet, pa sada u svako doba možemo da pravimo svoje specijalitete.

Rad kreativnih i vrednih žena iz ovog mesta prepoznaju i donatori pa će, uz njihovu pomoć, uskoro, u zgradi Mesne zajednice, u kojoj su smeštene, opremiti još jednu, „zavičajnu sobu“.

Očuvanje tradicije, predstavljanje svog sela i grada, ali i negovanje zajedništva, najvažniji su uspesi ovih vrednih žena koje, novim generacijama, ostavljaju najvrednije – entuzijazam, volju i jedinstvo bez materijalne koristi – u amanet.

 

novogodišnji bazar

Tradicionalni Novogodišnji bazar na kojem lokalni proizvođači nude svoje proizvode, u prazničnom duhu i uz muzičke nastupe lokalnih izvođača, održaće se od 22. do 30. decembra na Trgu ispred Gradske kuće.

– Bazar će trajati svakog dana od 10 do 22 sata, a poslednjeg dana u godini do podneva, kada se i dočekuje Dečija Nova godina. Od 28. do 30. decembra, na bini ispred Gradske kuće, od 18 do 20 sati, odvijaće se muzički program sa lokalnim izvođačima – kaže Jasmina Milankov, v. d. direktorica Turističke organizacije Grada.

Kao i svake godine, mali privrednici i udruženja pripremili su raznovrsnu ponudu, a članovi Crvenog krsta organizovaće svoju, takođe tradicionalnu akciju, „Čaj od srca“.

Što se tiče Decembarskog bazara, on, od prošle subote, ima svoje izdanje kod Ledenog jezera, pored klizališta. Tako će biti i u subotu, 16. decembra, kažu u Turističkoj organizaciji.

 

novac

Isplate iz budžeta Republike Srbije za novembar počinju danas (petak, 15. decembar), saopšteno je iz Banke Poštanska štedionica.

Biće isplaćeni: dečiji dodatak, roditeljski dodatak, boračko-invalidska zaštita, nega i pomoć, socijalna pomoć za Srbiju i za Kosovo i Metohiju i naknada za porodični smeštaj.

1

Iako su se predstavnici liste “Srbija protiv nasilja” zdušno borili za ukidanje nacionalne frekvencije pojedinim televizijama u Srbiji i “oslobađanju medija”, ponovo se pokazalo licemerje

Lider LDP-a Čedomir Jovanović oglasio se na društvenoj mreži “X” gde je konstatovao da nijednom tokom izborne kampanje nije gostovao u emisiji “Reč na reč” na RTS televiziji.On je ukazao na to da nije dobio priliku da učestvuje u ovoj emisiji debatnog formata u kojoj su u prethodnom periodu učestvovali predstavnici opozicije sa liste “Srbija protiv nasilja”, kao i lažni desničari.

– Dragi RTS-u znam da znate da me jedinog niste pozvali u “Reč na Reč”… Pitajte Bujketa (vašeg direktora) ko je od ovih i svih drugih klovnova koje ste pozvali u vaš “Medrano cirkus” branio novinare i njihovo pravo na slobodnu reč kada se zbog toga ubijalo i ko od svih njih nije glasao za džiberske medijske zakone, podelu frekvencija…ma sve ok, osim sto ste i jedni i drugi prejadni – napisao je Jovanović aludirajući na svakodnevne kuknjave đilasovaca, prvenstveno na tajkunskim Šolakovim medijima.

Protestvovali ispred RTS-a, a sad trče da gostuju

Iako su se predstavnici liste “Srbija protiv nasilja” zdušno borili za ukidanje nacionalne frekvencije pojedinim televizijama u Srbiji i “oslobađanju medija”, aludirajući na RTS, ponovo se pokazalo licemerje.

Naime, pre samo nekoliko nedelja držali su se patetični govori o medijskom mraku, a zanimljivo je da su tražili smenu rukovodstva RTS-a, i svih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

Čak su pokazali svoju uzvišenost i elitizam uništavajući natpis “REM” na zgradi nekadašnjeg Doma sindikata gde je njihovo sedište.

Kako je primetio i Čedomir Jovanović, to isto rukovodstvo omogućilo im je da u predizbornom programu pljuju po Srbiji, šire gnusne laži i zalažu se za kršenje Ustava Republike Srbije stavovima o priznavanju lažne države Kosovo.

Sa druge strane, Jovanović je “potkačio” i pomenutu televizijsku kuću jer mu nijednom nije pružena prilika da u pomenutoj emisiji iznese svoj program i učestvuje u predizbornoj debati.

Đilasovci su u svom “ProGlasu” udarili i direktno  na Javni Servis Republike Srbije tako što su napisali:

“Bez dobrog i jakog Javnog Servisa Srbija rizikuje da postane umobolna država”.

(Izvor: 24/sedam)

Bedem (3)

Stotinu domaćinstava i više od 300 stanovnika naselja Mali bedem u Kikindi, zahvaljujući lokalnoj samoupravi, prvi put je dobilo asfalt. Radove na izgradnji 600 metara staze, koji su pri kraju, danas su obišli gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, član Gradskog veća za infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov, i Željko Radu, koordinator za romska pitanja u Gradskoj upravi.

– Veliko mi je zadovoljstvo da dođem u deo grada u kojem smo uradili ono što smo obećali – rekao je Lukač. – Više decenija ljudi su čekali asfaltnu stazu. U ovom delu Kikinde nikada je nisu imali, sada je urađena po prvi put, Ovde Hitna pomoć nije mogla da uđe, kao ni druge javne službe jer se teško prolazilo Konačno će deca ići čista u školu, moći će i da voze rolere, neće morati da idu tri ulice dalje, kako su nam rekli. Ovo je svakako urađeno za normalniji i pristojniji život ljudi. Nastavićemo da radimo kako bismo ispoštovali sve što je još potrebno, a na šta su nam ukazali stanovnici ovog dela grada.

Tridesetšestogodišnji Zoran Alijović od rođenja živi u Malom bedemu i danas je bio među mnogobrojnima koji su dočekali gradonačelnika.

– Ovo je za nas put, a ne staza, i početak civilizacije. Trudićemo se da čuvamo, da se ne ošteti. Ovde Hitna služba nije mogla da dođe, posebno kada je loše vreme, a imamo mnogo srčanih bolesnika i astmatičara kojima je potrebna nega. Deci smo, kada idu u školu, navlačili kese na obuću dok ne izađu na asfalt. Mnogo smo zahvalni gradonačelniku i svima koji su nam ovo obezbedili – rekao je Alijović.

U razgovoru sa gradonačelnikom i saradnicima, stanovnici su izrazili potrebu da se postavi još nekoliko uličnih svetiljki, i dogovoreno je da to bude prioritet u narednom periodu u naselju Mali bedem.

Sonja Marinkovic

Veliki narodni orkestar Akademskog kulturno-umetničkog društva Univerziteta u Novom Sadu „Sonja Marinković“ nastupiće u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi.

U amfiteatru Visoke škole koncert će se održati u subotu, 16. decembra, od 18 sati.

Advent

Adventski koncert biće priređen u Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog u Kikindi u subotu, 16. decembra, od 19 sati. Nastupiće Ženski crkveni hor  „Sveti Josif Temišvarski“ iz Kikinde i Hor „Juventus“ iz Temerina.

Pretpraznično raspoloženje upotpuniće Božićni vašar koji će se održati ispred Crkve od 16 sati.

Advent počinje 1. decembra i završava se 24. decembra. Označava pripremanje za dolazak Isusa Hrista. Za crkve koje koriste Gregorijanski kalendar Advent počinje četvrte nedelje pre Božića i obeležava početak liturgijske godine.

U vreme Adventa preovladavaju nada, budnost i čežnja, podsećaju u Rimokatoličkoj crkvi i pozivaju građane da se pridruže prazniku.