Igor Crnogorac

struja 5

Prema najavama iz kikindske Elektrodistribucije, zbog planiranih radova na mreži, u nedelju, 3. marta, od 8 do 10 sati struje neće imati potrošači u Kikindi, u ulicama:

– Braće Laković, od Nikole Tesle do Jovana Popovića

– Nikole Tesle, od Vojvode Putnika do Jugovićeve.

Istog dana, od 11 do 13 sati, bez struje će ostati stanovnici Kikinde u sledećim ulicama:

– Slobodanke Acigan

– Milana Sivčeva, od Dragoljuba Udickog do sredine ulice

– Feješ Klare, od Dragoljuba Udickog do Slobodanke Acigan

– Dragoljuba Udickog, od Distričke do puta prema „Naftagasu“

– Distrička, od Dragoljuba Udickog do Slobodanke Acigan

– Nićifora Brandića, od Milana Sivčeva do Distričke

– Distrička, od Slobodanke Acigan do Nićifora Brandića

– Feješ Klare, od Dragoljuba Udickog

– Milana Sivčeva, od Mokrinskog druma

– Nićifora Brandića, od Milana Sivčeva do Novog naselja

– Novo naselje prema Kinđi

– Mokrinski drum, Metereološka stanica, Stara Klanica

– Distrička, od Nićifora Brandića do Mokrinskog druma.

U ponedeljak, 4. februara, od 8 do 12 sati, struje neće biti u Kikindi, u ulici Generala Drapšina, od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve.

logo

Rang-lista penzionera koji ispunjavaju uslove za odlazak na besplatnu banjsku rehabilitaciju objavljuje se danas, a prigovori se mogu podneti nadležnoj komisiji u roku od pet radnih dana, od 4. do 8. marta.

Kako je ranije navedeno iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), komisija je dužna da u roku od pet dana razmotri podnete prigovore, obavesti njihove podnosioce i utvrdi konačnu rang-listu penzionera koji su ostvarili pravo na oporavak.

Tako će konačna rang-lista biti objavljena 14. marta, nakon čega će uslediti i prvi pozivi korisnicima za upućivanje na oporavak, navodi se na sajtu Fonda PIO.

Pravo na banjski oporavak o trošku Fonda PIO, u trajanju od 10 dana, imaju korisnici starosnih, prevremenih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija sa primanjima do 39.850 dinara.

KC-koncert-(6)

Veliki godišnji koncert muzikc, čkih ansambala Kulturnog centra napunio je večeras salu Narodnog pozorišta. U programu pod nazivom „Mi smo svet“ nastupila su čak tri ansambla: hor i orkestar „Attendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“ sa 120 učesnika.

– Okupili smo se sa istom misijom – da kroz muziku stvaramo sreću. Sala Pozorišta je ponovo suviše mala za nas i za one koji su došli. Želimo da odavde izađu srećniji i da će moći, u nekim težim danima, da se sete kako su večeras imali jedan svetao i lep trenutak, trenutak sreće – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Koncertu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji se obratio publici i učesnicima.

– Poneseni smo emocijama večeras jer u Kulturnom centru želimo da napravimo još kvalitetnije mesto za okupljanje. Marko Markovljev ponovo je podigao lestvicu kvaliteta i pokazao mojim saradnicima i meni da treba da napravimo još veće mesto za koncerte. Ponosni smo što imamo Marka vizionara i maštara. Želimo da budemo prestonica kulture a to znači i novu koncertnu salu u gradu – rekao je gradonačelnik.

Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, napomenula je da je ovaj događaj naš grad ponovo učinio sedištem kulturne scene kada je reč o horskoj muzici.

– Posebno mi je drago što je, upravo u našem gradu, nastala ideja o organizaciji Međunarodnog festivala horske muzike, „Melodianuma“, koji je održan već četiri puta. Kulturnom centru želim da bude što više ovakvih programa za našu publiku – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Sjajno pripremljenim ansamblima dirigovala je prof. dr Biljana Jeremić. Koncert je, instrumentalom „Svilen konac“, otvorio orkestar pod dirigentskom palicom Tibora Maše, a usledio je zajednički nastup tri ansambla sa solistima u pesmi „Milion godina“.

– Za mene kao dirigenta i za sve članove ansambala ovo je veoma emotivno veče jer je program urađen tako da će svi biti srećni i zadovoljni što su bili na ovom koncertu – rekla je prof. dr Jeremić.

Hor „Attendite“ postoji od 2017, a dve godine kasnije oformljen je i orkestar pod istim nazivom. Dečiji hor „Kikindijanci“, kojim diriguje Isidora Dakić postoji duže od dve godine. Koncert majstor programa bila je Larisa Kopić, a aranžmane je uradio Rajan Borozan. Specijalna gošća koncerta bila je Agota Vitkai Kučera.

Šesti godišnji gala koncert doneo je i kompozicije stranih autora koje se izvode uz pokret, blokove makedonskih i srpskih pesama, i završen je pesmama za publiku zbog koje i za koju se u KC ovako predano i kvalitetno neguje muzička kultura grada.

S. V. O.

Zrenjanin-city-hall

Titula „Prestonica kulture Srbije“ predstaviće Zrenjanin kao relevantni nacionalni centar razvoja kulture, a grad će ulaganjem u infrastrukturu i kreativnim radom na polju izgradnje i unapređenja kulture, kao i novim idejama dodatno nadograditi već bogat kulturni život svih građana. Grad Zrenjanin će takođe biti postavljen na kulturnu mapu ovog dela Evrope.

Radna grupa Ministarstva za kulturu, za pripremu i sprovođenje programa “Prestonica kulture Srbije”, donela je predlog odluku da Zrenjanin bude Nacionalna prestonica kulture 2025. godine.

Na osnovu pristiglih prijava, Radna grupa je ocenila da je prijava Grada Zrenjanina dobro smišljena te da pokazuje koherentnost umetničke i dizajnerske vizije projekta utemeljenog na lokalnoj specifičnosti. U obrazloženju se navodi da Zrenjanin svojom kandidaturom, predstavljenom pod umetničkim konceptom “Meandri grada – tokovi kulture” sa idejom prožimanja grada, stvaralaca i publike – ima i detaljno objašnjene strategije, programe i kapacitete grada.

Komisija je ocenila da program koji je planiran da se realizuje u okviru četiri celine: “Banatsko izobilje“, posvećeno multikulturalnosti i tradiciji ovog kraja, “Arhiotipija”, posvećena arhitektonskom nasleđu grada (uključujući i Dragišu Brašovana), “Ambasada kulture”, posvećena međunarodnoj saradnji i edukaciji, i LOKUS, posvećen urbanoj kulturi – nudi više od 50 novih umetničkih projekata, navodi se u saopštenju Ministarstva kulture. Takođe je navedeno da Zrenjanin kandiduje ukupno 10 infrastrukturnih projekata u kulturi, od kojih se izdvajaju: prenamena srpske zadružne banke u Kuću stvaralaštva sa galerijom za savremenu umetnost, obnova Narodnog pozorišta i Amfiteatra na otvorenom, otvaranje studija za kreativne industrije LOKUS, obnova Trga, manje intervencije u javnom prostoru (urbani džepovi), uređenje kuće Slavka Županskog, uređenje kutka za decu i mlade u Muzeju.

Na Javni poziv za učešće u programu “Prestonica kulture Srbije 2025”, koji je bio otvoren od 15. novembra 2023. do 14. januara 2024. godine, pristiglo je osam prijava iz gradova u Srbiji.

Početak realizacije projekta Zrenjanin – Nacionalna prestonica kulture Srbije, planiran je za 21. mart 2025. godine.

Program „Prestonica kulture Srbije“ takođe doprinosi i ostvarenju ciljeva Ministarstva kulture koji se odnose na uspostavljanje konzistentne kulturne politike koja obuhvata savremeno stvaralaštvo, kreativne i kulturne industrije, zaštitu i unapređenje kulturnog nasleđa, inovativno korišćenje javnih prostora, kao i unapređenje regionalne i međunarodne saradnje.

Ideja za organizaciju Nacionalne prestonice kulture potekla je od nekadašnjeg gradonačelnika Novog Sada, Miloša Vučevića koji je predložio da se dobra i pozitivna iskustva dobijena prilikom realizacije evropskog projkta Evropska prestonica kulture u Novom Sadu prenesu i na razvoj kulture u gradovima u Srbiji.

(Izvor: Vojvodina info)

CZ-(1)

Međunarodni dan civilne zaštite (CZ), 1. mart, obeležen je danas u prostorijama Okruga sastankom kojem su prisustvovati gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov, načelnik Odeljenja za vanredne situacije Zoran Budiša i predstavnici jedinica Vatrogasne službe i Sektora civilne zaštite.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi podsetio je da je Civilna zaštita organizovani odgovor države na vanredne situacije koje mogu da se dogode na bilo kom delu njene teritorije. Članovi CZ sprovode aktivnosti radi zaštite građana, imovine, materijalnih i kulturnih dobara.

– Svedoci smo da se nesreće mogu dogoditi bilo kada i bilo gde. Pripadnici Civilne zaštite spremni su da sprovode evakuaciju, zbrinjavanje, zaštitu od eksplozivnih ostataka, spasavanje na vodi i pod vodom, asanaciju terena – istakao je Budiša. – Sektor za vanredne situacije izrađuje nacionalnu strategiju – plan zaštite i spasavanja i procenu rizika, na osnovu kojeg se i obrazuju jedinice civilne zaštite.

On je podsetio, takođe, da postoje specijalizovane jedinice, koje obrazuje MUP, i jedinice opšte namene koje su u nadležnosti lokalne samouprave.

Međunarodni dan Civilne zaštite čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Sprovođenjem različitih aktivnosti i zajedničkih projekata sa MUP-om, civilnim jedinicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima povećavamo nivo spremnosti Civilne zaštite. Videli smo u prethodnim godinama koliko nam je nedostajalo organizovanje i bolja opremljenost CZ i da svako od nas zna šta treba da radi. Jasna opredeljenost Grada jeste da učestvuje u unapređenju spremnosti ovog sektora. I dalje ćemo ulagati sredstva iz budžeta i kroz projekte na konkursima na višim nivoima vlasti opremati CZ i oformiti još jedinica, kako bismo bili spremni za sve moguće izazove u budućnosti – rekao je Lukač.

U okviru CZ obrazovana su dva voda specijalnih jedinica za zaštitu od požara, jedan za pružanje prve pomoći i jedno odeljenje za spasavanje na vodi i pod vodom. Gradska jedinica opšte namene ima 21 člana.

S. V. O.

Bazar i sajam cveca (7)

Turistička organizacija Grada organizuje „Martovski bazar“ i Sajam cveća u subotu, 2. marta, od 10 do 16 sati, na gradskom trgu.

Očekuju se izlagači, proizvođači, zanatlije iz grada i okoline, u delu od Gradske kuće do sredine trga, kao i veliki izbor cveća na sajmu između fontane i Crkve.

rodjendan

Svake četvrte godine rođendan slave bebe rođene 29. februara i to ih čini posebnim. “Prestupni slavljenici” mogu da biraju kada će proslaviti dan svog rođenja, ali i da se igraju sa tim koliko godina imaju po rođendanima, a koliko oduzimanjem godine rođenja.

Olivera Latinović iz Nakova, sugrađanima poznata po tome što je vlasnica farme, takođe je rođena prestupne, 1972. godine, 29. februara. Ove godine proslavlja 52. rođendan, a prema datumu rođenja napunila je tek 13 godina.

– Svake godine slavim rođendan i volim taj dan. Prednost je u tome što mogu da biram da li će to biti 28. februar ili 1. mart. Naravno, kada je godina prestupna trudim se da ga obeležim baš 29. februara s obzirom na to da svake četiri godine imam mogućnost da ga slavim baš na datum kada sam rođena. Kada sam bila mlađa u školi su me zadirkivali kako nemam rođendan. U ovim, ozbiljnim godinama, dan rođenja proslavim sa prijateljima i najužom porodicom – kaže Olivera.

Naša sugrađanka, glumica Marija Ostojić, takođe je rođena ovog posebnog datuma. Kako kaže, slavi ga samo u prestupnim godinama.

– Drukčije mi nema smisla, jer zapravo, u godinama koje nisu prestupne, ja rođendan nemam i bližnji su i navikli da mi ne čestitaju – priča Marija. – Bilo je zanimljivih pokušaja da mi se jave tačno u ponoć između 28. februara i 1. marta, ali je besmisleno jer to i dalje nije datum mog rođenja. Lepo je, i uvek me obraduje što me se, prestupne godine, na taj datum, sete i ljudi koji su odavno otišli iz mog rodnog Mokrina, iz Kikinde i iz Srbije. Pozovu me i čestitaju, ma gde da su i to me čini srećnom. Ranijih godina pravi rođendan proslavljala sam i u krugu prijatelja, izlazili smo na večeru, sada je izlazak rezervisan samo za mog partnera Vinćenca i mene.

Na ovaj datum rođeni su: Papa Pavle Treći, Ašer, glumci Džos Ekland, Denis Farina i Piter Sanavino. Prema statistikama, na prestupni dan rođeno je oko četiri miliona ljudi.

Prestupna godina nastupa svake godine koja je deljiva sa četiri, osim na onu koja je deljiva sa sto. Tako je ova 2024. prestupna, a pre toga: 2020, 2016, 2012… Međutim, godine koje su deljive sa sto mogu biti prestupne samo ako su deljive i sa 400. Zato su 1600. i 2000. bile prestupne, ali 1700. i 1900. nisu.

Redak gost u kalendaru

Rimski Senat je, 44. godine p.n.e, doneo odluku da mesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8. godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom usvojenom sinu i nasledniku Oktavijanu Avgustu. Mali problem je bio sto je Avgustov mesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rešena tako što je od februara oduzet jedan dan i dodat avgustu.

Prema profesoru astronomije na Hamlin univerzitetu, Benu Goldu, Rimljani ionako nisu previše voleli februar. Zvali su ga mesec ostataka koji su jedva čekali da prođe.

Inače, ovaj dan se dodaje februaru kako bi se uskladila kalendarska sezona sa solarnom. Vreme koje Zemlji treba da obiđe Sunce iznosi 365,25 dana.

– Da nismo dodali jedan dan februaru svake četiri godine, za 750 godina, najhladnije razdoblje imali bismo u junu – ispričao je Daniel Braun iz Škole za nauku i tehnologiju na britanskom Notingem Trent univerzitetu.

Danas žene prose muškarce

Za ovaj dan vezane su i legende i običaji. Prema irskoj legendi, sveta Brigita se nagodila sa svetim Patrikom da žene na prestupni dan mogu da zaprose muškarce, a ne obrnuto, dakle, svake četiri godine. Veruje se da su to uveli kako bi malo izbalansirali tradicionalne uloge muškaraca i žena.

U nekim evropskim zemljama, ako muškarac odbije ženu koja ga je zaprosila na današnji dan, mora da joj kupi 12 pari rukavica. To je simboličan prikaz da žena sakrije sramotu što nema verenički prsten.

Grci smatraju da je loša sreća venčati se u prestupnoj godini, a takvo narodno verovanje postoji i u našoj zemlji, dok u Škotskoj nije dobar znak ako se rodiš 29. februara.

A. Đ. i S. V. O.

 

 

recitatori-1

Gradska smotra recitatora “Pesniče naroda mog” u organizaciji Kulturnog centra završena je danas.

Odlukom žirija, na Zonsku smotru koja će se održati 23. marta u Čoki, plasirali su se: Filipa Mirkov iz O.Š. “Đura Jakšić”, Dragan Jovanić iz O.Š. “Ivo Lola Ribar”, Novi Kozarci, Nevena Badrljica i Jana Reljin iz KUD “Mokrin”, Zoja Rodić iz O.Š. “Žarko Zrenjanin”, i Jelena Stojkov, Ognjen Gavranov i Aleksa Sabo iz O.Š. “Feješ Klara”.

U kategoriji srednjeg uzrasta (viši razredi osnovne škole), Grad će predstavljati: Mate Komarek iz O.Š. “Feješ Klara”, Jovan Stepančev iz O.Š. “Vasa Stajić”, Mokrin, i učenici O.Š. ” Đura Jakšić” – Jovana Živojinov, Adriana Ćurčin, Teodora Ćurčin i Stefan Sili.

Među srednjoškolcima, najbolji su bili: učenici SSŠ “Miloš Crnjanski” Jovana Grujić i Milica Popov, i iz Tehničke škole – Gordana Ristić i Nikolina Vasiljević.

bihac1

Delegacija Grada Kikinde koju su činili Saša Tanackov, član Gradskog veća i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave, prisustvovala je u ponedeljak  obeležavanju 764. godišnjice bratskog grada Bihaća.

Rođendan Grada proslavlja se 26. februara prema prvom pisanom dokumentu o Gradu, povelji ugarskog kralja Bele IV 1260. godine, o proglašenju slobodnog grada Bihaća.

ljubavno pismo

Sterijina komedija „Laža i paralaža“ otvoriće martovska repertoarska igranja već prvog dana ovog meseca, u petak. U utorak, petog, igraće se vodvilj „Pidžama za šestoro“. Predstava „Pa se vidimo u snu“ na repertoaru je osmog, a 12. marta, u utorak, igraće se „Kovači“.

Komedija „Ordinacija“ zakazana je za 15. mart, a u utorak, 19. marta, na repertoaru je jedna od najdugovečnijih predstava, „Nastojnik“.

U petak, 22. marta, igra se „Ljubavno pismo“ koje sutradan, u subotu, putuje u Zrenjanin, na gostovanje u Narodnom pozorištu „Toša Jovanović“.

Pseudobiografija i fantazmagorija o Dušanu Vasiljevu, kako se najavljuje predstava „Oblaci“, na repertoaru je u utorak, 26. marta. Za petak, 29, zakazana je predstava „Smrt čoveka na Balkanu“.