Igor Crnogorac

GRAD-KIKINDA-BKC

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) raspisuju konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora do 35 godina starosti. Konkurs se odnosi na autore koji žive na teritoriji Grada Kikinde, na autore iz Srbije i iz dijaspore.

Grad Kikinda i BKC više od 15 godina zajednički objavljuju prve knjige, a štampano je preko 30 naslova u okviru ove saradnje.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi…) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za objavljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra. Žiri će nastojati da odabere po jedan rukopis autora iz Kikinde, sa teritorije Srbije i iz dijaspore.

Žiri radi u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija).

Propozicije konkursa: rukopise u word formatu, biografiju autora i kontakt podatke (adresa, mejl, telefon) poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 29. marta do 1. jula. Rezultati će biti objavljeni 1. avgusta, a knjige do kraja 2024. godine.

Za sve dodatne informacije o konkursu obratiti se na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Katolička crkva

Za katolike, protestante, anglikance, vernike nekih pravoslavnih i brojnih manjih crkava danas je Veliki petak, dan stradanja i smrti Isusa Hrista, dan posta i nemrsa, što potvrđuju svedočanstva iz drugog veka.

To je jedini dan u godini kada nema svete mise, ali se u crkvama posle podne čita Križni put, put stradanja Hristovog.

Sledi klanjanje Svetom krstu, molitva vernika i pričešćivanje, ne zvone zvona, orgulje ne sviraju, oltar je bez krsta, svećnjaka i cveća, a vernici se u okupljaju u tišini.

S obzirom na to da je Veliki petak najtužniji dan u godini, uskršnja jaja farbaju se, po pravilu, na Veliku Subotu, a običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov venac.

K-17-(1)

Studenti Univerziteta u Novom Sadu okupili su se u velikom broju ispred Filozofskog fakulteta, gde su na miran način protestovali i tražili smenu profesora Dinka Gruhonjića. Nakon mirnog protesta i govora Damjana Vakanjca, studenta prorektora Univerziteta u Novom Sadu, studenti su zauzeli fakultet do daljeg.

Vakanjac je na početku poslao poruku da su studenti novosadskih fakulteta protiv govora mržnje te da neće stajati mirno dok se nekažnjeno toleriše govor mržnje i nasilje. On je naveo i nekoliko izjava profesora Gruhonjića, koje su nastale pre konferencije u Dubrovniku, od kojih je izdvojio: “U svakoj generaciji studenata kojoj ja predajem, to je prosto antropološki i biološki normalna stvar, imate jednu manjinu izvanrednih studenata, imate manjinu bitangi i ostalu su mediokriteti”.

-Novosadski studenti nisu dobili odgovor od Filozofskog fakulteta povodom izjava govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića i bili su primorani da se okupe i dignu svoj glas. Blokada će trajati dok neko ne preuzme odgovornost za fašističke izjave profesora Gruhonjića i dok se neko ne oglasi. Mi kao novosadski studenti smo dobili podršku svih studenata iz Srbije, koji će doći na blokadu i definitivno ćemo istrajati dok se fakultet ne oglasi i ne sankcioniše profesora Dinka Gruhonjića- rekao je Vakanjac za NS Uživo.

(nsuzivo.rs)

Profesor-Madjarev-(3)

Knjiga „Zaboravljene priče“ dr Milana Mađareva, profesora Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV) predstavljena je večeras u biblioteci Škole. Poslednji deo trilogije o Ivanu Isakovu iz Novog Bečeja, za razliku od prva dva dela koja je izdao Banatski kulturni centar, postoji jedino u audio i elektronskom izdanju.

– Bavim se pisanjem kritika, teatrološkim pisanjem, povremeno režiram, i moja prva knjiga priča nastala je dosta kasno, pre pet, šest godina – kaže Mađarev. – Smatrao sam da nisam za pisca, međutim, posle objavljivanja priča u važnim književnim časopisima i mišljenja eminentnih ljudi da to valja, bio sam podstaknut da objavim prvu knjigu – „Priče“.

Uslediće „Nove priče“, a zatim i „Zaboravljene priče“ o kojima je na promociji govorio i Nikola Halai, strukovni master vaspitač, bivši student VŠSSOV.

– Pisac nas vodi kroz zaboravljene kutke života glavnog lika Ivana Isakova i, kao što sam junak knjige kaže: svaka izgubljena priča, posle mnogo lutanja, nađe svog tragača, samo ako on pokaže da mu je i dalje stalo do nje. Zato mislim da ove priče nisu zaboravljene, nego su samo čekale svoje pravo vreme i svoje uživaoce – rekao je Halai.

Studenti Visoke škole čitali su priče profesora Mađareva i publici pružili priliku da se upoznaju sa simpatičnim i neobičnim čovekom Ivanom Isakovim.

Profesor Mađarev predaje dramske i audio-vizuelne umetnosti u Visokoj školi. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu magistrirao je na temu kreativna drama i doktorirao s radom „Teatar pokreta Jožefa Nađa“ za koji je dobio Nagradu za teatarsku kritiku i publicistiku „Marko Kovačević“ na 52. MESS-u u Sarajevu 2012. Objavio je i „Kreativnu dramu u Škozorištu“. Sa Marinom Milivojević Mađarev i Ivanom Pravdićem napisao je „Paralelnu istoriju teatra/Alternativni teatar u amaterizmu Srbije 1980-2000. godine“, zatim „Primenjeno pozorište u Vojvodini od 2000. do danas“ i preveo knjigu „Vera u lutku“ Edija Majarona sa slovenačkog jezika. Inicirao je pokretanje impro-scene u Vojvodini 2003. godine. U VŠSSOV vodi Impro-studio.

„Zaboravljene priče“ prvo je njegovo delo u audio i elektronskom izdanju, mada je profesor ostavio mogućnost da dobiju i svoje štampano izdanje.

– Sada je pravo vreme za ovu knjigu jer smatram da mi patimo od neke vrste kolektivne amnezije. Ako se setimo nekih stvari koje su ostale u prošlosti, možda nađemo neki kurs za sadašnjost i za budućnost – rekao je autor.

U međuvremenu, već je najavljeno još jedno predstavljanje Zaboravljenih priča“ – u Mokrinu, u Domu kulture, 9. maja, od 19 sati.

S. V. O.

klub-umjetnickih-dusa-mrkonjic-grad

Na XXIII Javnom konkursu humora i satire, povodom 1. aprila, u organizaciji „Kluba umetničkih duša“, iz Mrkonjić Grada u Republici Srpskoj, nagrade su osvojili i naši sugrađani, Vesna Đukanović, za najoriginalniju basnu, i Dragan Pop Dragan, za najoriginalniji aforizam i za najoriginalniju šifru kojom je potpisan rad, a ona je. “Šišaj ovce, peri novce!”.

Ove godine tema je bila “Pranje novca“, a na konkursu su učestvovali satiričari iz: Srbije, BiH, Hrvatske, Severne Makedonije, Crne Gore, Bugarske i Italije.

Vesna Đukanović, po profesiji učiteljica, piše poeziju i prozu. Objavila je dve zbirke kratkih priča: „Radost žute lubenice”, za koju je dobila nagradu „Čučkova knjiga“ Narodne biblioteke iz Han Pijeska, i „Odsjaj svilenih niti “, i knjigu pesama „Možda bezgrešan“. Za svoj književni rad višestruko je nagrađivana. Objavljuje u više književnih časopisa, piše i dijalekatsku poeziju. Za najnovije priznanje kaže da joj je značajno jer se prvi put oprobala u ovom žanru. Pored pisanja, bavi se i oslikavanjem svile.

Dragan Pop Dragan (Dragan Batinić), dobro poznat čitalačkoj publici kao novinar i književnik, objavio je pet knjiga poezije: „Zagubljene adrese“, „Put u ništa“, „Doručak sa Frojdom“, „Utopija entropija dagerotipija“, „Reči o mislima, misli o rečima“, tri knjige haiku stihova – „Duša u kutiji od šibica“, „Mačke“ (dvojezično, srpsko-engleski), „Kuku-riku haiku“, i jednu zbirku kratkih priča – „Moglo je i gore”. Takođe je dobitnik velikog broja književnih priznanja. Poezija mu je prevođena na mađarski, rumunski, bugarski, japanski i engleski jezik.

Na Konkursu humora i satire, na temu „Pranje novca“, Batinić je, između ostalih, poslao i ove aforizme:

-Tajkunska himna: Šišaj ovce, peri novce!

-Kad prođu kroz njegove prljave ruke pare su čiste, oprane.

-Sumnjivo zarađeni novac je oprao, a biografiju ispeglao i sad je ugledni građanin.

-Sveže opran novac okačio je u javnosti da se osuši, ali je ostao bez njega jer su ga oduvali novi politički vetrovi.

-U taj projekat pare su ulazile prljave a izlazile čiste, a ljudi su ulazili čisti a izlazili prljavi.

-Na zemlji su prikrivene: prljave pare, prljave politike, prljave duše… ali sve se to jasno vidi sa čistog Neba.

S. V. O.

Bolnica zgrada - Copy

U skladu sa najnovijim preporukama Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo, Opšta bolnica Kikinda donela je odluku da se od ponedeljka, 1.aprila, ponovo dozvole posete pacijentima koji su na stacionarnom lečenju u našoj Bolnici.

Posete će biti omogućene svakog dana od 15 do 17 sati, osim pacijentima koji se leče na Infektivnom i Dečijem odeljenju, kao i u Jedinici za intenzivno lečenje, gde zabrana i dalje ostaje na snazi. Paketi za bolesnike će se nositi na odeljenje gde leže, u terminu predviđenom za posetu.

Dozvoljeno je da u isto veme kod pacijenta u poseti može biti samo jedna osoba u trajanju od 15 minuta, uz obavezno nošenje zaštitne maske, saopšteno je iz kikindske bolnice.

20240327-201329

Centralna i završna svečanost, posle niza izuzetnih kulturnih programa manifestacije „Dani Dušana Vasiljeva“, održana je večeras u Narodnom pozorištu. Na akademiji su dodeljena književna priznanja i odigran je pozorišni čin „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

Pored dobitnika Gradske književne nagrade „Dušan Vasiljev“ i gimnazijskog međunarodnog literarnog konkursa koji je za temu imao život i delo ovog pisca, svečanosti su prisustvovali gradski čelnici i mnogobrojne zvanice iz drugih gradova.

– U godini u kojoj obeležavamo stogodišnjicu njegove smrti, sve je u znaku Dušana Vasiljeva, cele godine ćemo se prisećati šta je sve učinio pesnik koji je voleo svoju otadžbinu i svoj grad i koji nam je uzor jer je ostavio dubok umetnički trag. Ostavio je dela za buduće naraštaje, iz kojih možemo da učimo kako se voli otadžbina – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Svečana akademija održana je prvi put, na dan ranog odlaska pesnika, u 24. godini života. Pre uručenja nagrada, obrazloženi su izbori žirija.

Na književni konkurs Grada stigla su čak 152 dela. Nagrada je pripala dr Milanu Miciću, generalnom sekretaru Matice srpske, za knjigu priča „Čudo u Banatu“.

– Budući da je Micić i istoričar, ovde ima dosta istorijskih podataka, i stvarnih ljudi i događaja, ali budući da je i pripovedač, ima i mašte i nadomdeštanja nepoznanica. Knjiga se može čitati i kao hronika Banata, ali i kao priče bazirane čak na čudu i na fantastici, što je veza sa ekspresionističkom bajkom, čuvenim filmom „Čudo u Milanu,“ – obrazložio je potpredsednik žirija, Nenad Đerić, direktor Srpskog narodnog pozorišta. O nagradi su još odlučivali i književnici Radovan Vlahović i Đorđe Pisarev.

Svaki dan je čudo i svaki život je čudo, dodao je dr Milan Micić.

– Radnja je u  epohi Dušana Vasiljeva, posle Velikog rata, kada su promenjene države, postavljene nove granice na području Banata, i stigle nove ideologije. Banat je moj zavičaj, moja inspiracija, a Kikinda je grad sa slikama mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, književnika i istoričara. Za mene je u Banatu najveća inspiracija najčistije i najdublje nebo. Tragovi i znakovi na zemlji i na banatskoj vodi su najgušći – istakao je.

Profesorica književnosti u Gimnaziji, Dubravka Vojvodić, istakla je da su na konkurs pristigli radovi iz Srbije i Rumunije žanrovski veoma šaroliki.

– Izdvojilo se deset radova i među njima priča učenice prvog razreda, Tise Felbab. Na drugom mestu je divna pesma koju je napisala takođe učenica prvog razreda, Petra Pavlović, iz beogradske Filološke gimnazije, a na trećem je poema Filipa Vlaškovića, učenika užičke gimnazije. Nadam se da je ovaj konkurs samo početak nove tradicije u Gimnaziji – istakla je profesorica Vojvodić.

Prva laureatkinja, Tisa Felbab, rekla je da joj je nagrada veoma značajna.

– Prvi put sam se takmičila na ozbiljnijem literarnom konkursu. Čitala sam dosta Vasiljevih dela, idem u gimnaziju koja nosi njegovo ime i sve je to od velike važnosti za mene – naglasila je Tisa. – Moj rad je inspirisan njegovom pesmom iz koje sam uzela jedan stih. Nije bio jednostavno, ali kada sam počela da pišem, reči su se samo izlile i već tada sam znala kako ću rad završiti.

Nakon ceremonije dodele, publika je imala priliku premijerno da gleda pozorišni prikaz života Vasiljeva. U režiji Dragana Ostojića, igrali su Anđela Kiković, Stefan Ostojić i Vladimir Maksimović.

„Naš Dušan – čovek peva posle rata“ je jedinstveno scensko delo koje, objedinjujući više medija, donosi potresnu, ubedljivu, dramatičnu sagu o porodičnim i društvenim  okolnostima pesnika. Jasna, tačna i snažna emocija humaniste, književnika, čoveka Vasiljeva, sa scene je stigla u izvornom, iskonskom obliku, onom koji  prepoznajemo u svakom vremenu i u bilo kojim okolnostima i koja nas, suštinski, čini ljudima. I to je legat Vasiljeva koji baštine Kikinđani.

S. V. O.

Gimnazija-plakete-(6)

Uz prigodan program u kojem su učestvovali đaci i njihovi gosti iz ADZNM „Gusle“, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja u kojoj je u toku izložba o Dušanu Vasiljevu, danas su uručene plakete najboljim gimnazijalcima, učenicima četvrtog razreda. Đacima i nastavnicima Dan škole čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je i uručio priznanja.

– Čast nam je i zadovoljstvo da pozdravimo najbolje među najboljima. Znameniti Kikinđanin Dušan Vasiljev, čije ime nosi vaša škola, umro je na današnji dan, a njegova borba i život treba da budu primer kako se voli svoj grad i svoja zemlja. Sa tim iskustvima svi možemo da budemo bolji – rekao je Lukač.

Gimnazija u Kikindi postoji 166 godina, a 58 godina nosi ime ovog pesnika i prozaiste. Pre desetak godina uvedena je praksa da se, dodeljivanjem plaketa, Škola odužuje onima koji su je najbolje predstavljali u toku školovanja, rekla je direktorica, Mirjana Dražić.

– Plakete se zaslužuju zalaganjem, učenjem i primernim vladanjem. Učenici podnose biografije, a komisija, u kojoj su predstavnici Saveta roditelja, predsednici aktiva i direktor, u skladu sa pravilnikom, donose odluku o nagrađenima – naglasila je direktorica.

Milica Savković ponos je svoje škole zbog dostignuća u mnogim oblastima.

– Školu sam predstavljala u Americi godinu dana, bila sam i veoma aktivna u Đačkom parlamentu – kaže Milica i poručuje vršnjacima da učestvuju u svim aktivnostima jer tako stiču znanje, samopouzdanje i nove prijatelje. U Parlamentu i radioničarskim aktivnostima isticao se i Filip Babić.

– Učestvovao sam na takmičenjima iz matematike, tri puta sam predstavljao Školu na republičkom takmičenju u plivanju i jednom na učeničkoj olimpijadi Vojvodine, na kojoj sam dobio srebrno odličje – rekao je Filip koji je osmislio i moto, odnosno poruku današnje manifestacije: da se ne ograničavamo ograničenom maštom drugih ljudi.

Ove školske godine u Gimnaziji će maturirati 86, od ukupno 355 učenika.

mala-lila-haljina

U Kulturnom centru u utorak, 2. aprila, biće otvorena trodnevna izložba “Mala lila haljina” koju ova ustanova priređuje u saradnji sa Narodnim Muzejom i Kućom Simića iz Kruševca. Otvaranje i stručno vođenje izložbe haljina iz privatnog vlasništva zakazano je za 19 sati u Galeriji KC.

Kuća Simića spada u najstarije očuvane objekte u Kruševcu i svojom arhitekturom svedoči orijentalni izgled nekadašnje čaršije. Kuću je Knez Miloš poklonio svom kumu, Stojanu Simiću, jednoj od najmarkantnijih ličnosti srpske političke istorije XIX veka. U ovom objektu, na Božić 1834, skovana je Miletina buna, koja je rezultirala donošenjem Sretenjskog ustava 1835, i potonjom kneževom abdikacijom (1839).

U Kući Simića kruševački muzej stalnom postavkom prikazuje deo porodičnog života u kruševačkoj varoši kroz enterijer jednog građanskog doma na prelazu iz 19. u 20. vek.

Nas-Dusan-najava-Valentina

U okviru manifestacije „Dani Dušana Vasiljeva“ koju organizuje Grad, sutra (sreda, 27. mart) će, na dan pesnikove smrti pre tačno sto godina, u 11 sati, biti položeno cveće na njegov grob na Melinom groblju.

Od 17 sati, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja biće uručene plakete najboljim maturantima Gimnazije. Svečana akademija pod nazivom „Naš Dušan – čovek peva posle rata“ biće održana od 19 sati u Narodnom pozorištu.

U toku programa dr Milanu Miciću biće uručena književna nagrada „Dušan Vasiljev“ po konkursu koji raspisuje Grad Kikinda. Takođe će Tisi Felbab biti dodeljena nagrada za najbolji rad, izabran na prvom literarnom konkursu Gimnazije.