Year: 2026

penzioneri-oooopsta

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata julskih penzija počeće 4. avgusta i to za korisnike iz kategorije samostalnih delatnosti, bez obzira za koji način isplate su se opredelili.

Dan kasnije, 5. avgusta, primanja će početi da pristižu vojnim i poljoprivrednim penzionerima, kako onima koji primanja dobijaju preko tekućih računa tako i onima kojima poštari penzije donose na kućne adrese ili ih primaju na poštanskim šalterima.

Kao i obično, primanja će poslednji dobiti penzioneri iz najbrojnije grupacije, odnosno iz kategorije zaposlenih i to 10. avgusta oni koji su se opredelili za isplatu na kućnim adresama ili poštanskim šalterima a ostali 11. avgusta.

Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom isplate za jun.

ofk-kikinda-polet-nakovo
Gledalaca: 100. Sudija: Gajin (Kikinda). Strelci: Kresoja 33, Beloš 56. za OFK Kikindu, Draganov 70. za Polet.
OFK KIKINDA: Ševo, Stepančev, Cvijanović, Vojnović, Barbul, Pajtin, Čubrilo, Kresoja, Čudan, Molnar, Pašić. Igrali su još: Stojanov, Lekaj, Beloš, Knežević, Radivojša, Putnik, Kockar, Jankov, Smani, Vlanikolin.  
POLET: Adamović, Francuski, Babić, Jankov, Reljić, Bucalo, Budai, Radlović, Radivojac, Draganov, Zorić. Igrali su još: Rodić, Cvijan, Zubić, Šćepanović, Petrović, Ivetić, Ribakov, Radić, Vukobrat.
U prvoj proveri, vojvođanski ligaš poveo je protiv Nakovčana, nakon pola sata. Pajtin je ukrao loptu gostima i iskosa ubacio u kazneni prostor, a Kresoja naciljao suprotan ugao. U nastavku, centrirao je Vlanikolin, Stojanov pokušao glavom, golman Poleta intervenisao, ali je Beloš odbitak lepo poslao u mrežu. Na suprotnoj strani konačan ishod postavio je kapiten područnog ligaša Draganov, glavom je okrznuo loptu upućenu nakon prekida.
D. P./FOTO: Jelena Pantelić (OFK Kikinda)
strongmen-1

Po 24. put Novi Kozarci bili su domaćin takmičenja u strongmenu, drugu godinu zaredom bio je to Kup „Lige šampiona”, a odbranivši prošlogodišnji naslov, trijumfovao je Matjaž Belšak iz Slovenije, drugi je bio Robert Marjan Toprićanu (Rumunija), a treći Vojteh Kučera (Češka). Takmičila su se petorica iz svetske Lige šampiona, a ukupno devetorica snagatora, osim pomenutih država, još i iz: Bosne i Hercegovine, Austrije, Nemačke, Slovačke, Mađarske i Srbije.
Publika je uživala u disciplinama: vučenju kamiona od 15 tona, nošenju na 40 metara dvaju kofera od po 130 kilograma, dizanju tereta od 130 kilograma iznad glave s ponavljanjem, Herkulesovom hvatu (drže se dva automobila u raspeću, a teže po 1.500 kilograma), a peta disciplina bila je nošenje četiriju devojaka na 20 metara u što kraćem vremenu. Pobednik je nakon nadmetanja rekao:
– U Nove Kozarce rado dolazim, bilo je to moje prvo nadmetanje, još kada sam imao 19 godina, bio je tada neprikosnoven Ervin Katona, a nisam više 100 posto u strongmenu radim i druge stvari. Drago mi je da je ovde uvek mnogo gledalaca, daju dodatni adrenalin, Dragan i svi ljudi oko njega mnogo se trude, a bitno je da svake godine dodaju nove stvari i da ovaj sport kod vas raste.
Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde, istakao je:
– Iduće godine imaćemo 25 godina strongmena i trudićemo se s Mesnom zajednicom da tada bude sve još bogatije, iako smo i sada imali vrhunsko takmičenje i spektakl. Belšak je opravdao ulogu favorita, a čestitke idu i svima ostalima, kao i organizatorima, sve je bilo fenomenalno i tu delu godine kada se najviše ljudi okuplja u Novim Kozarcima i njima je ovo najvažniji događaj. Zato smo im pružili maksimalnu podršku, drago mi je i da smo videli ovde preko hiljadu ljudi i na nama je da i u narednom periodu pružimo podršku.
Predsednik BBK Sloboda i glavni organizator Dragan Bogojević zaključio je:
– Bilo je teško organizovati ovakvu manifestaciju koja je na svetkom nivou, a na kraju sam zadovoljan. Prošle godine smo imali sedmoricu vrhunskih takmičara, a ove devetoricu, a čak petorica su učesnici svetske Lige šampiona. Odlučivale su nijanse, jedan takmičar, predstavnik Srbije, bio je nezadovoljan suđenjem. Odlučivalo je to o drugom i trećem mestu, a meni je to dalo novi zadatak za sledeću godinu, da postavimo veliki ekran i da sve bude vidljivo i da se može proveriti. U svakom slučaju, zahvaljujem na podršci gradu Kikindi, mesnoj zajednici i svojim sponzorima, što smo i 24. put upriličili ovu manifestaciju i što je svet bio u Novim Kozarcima.

D. P.

 

lane-3

Kikindski mališani i njihovi roditelji imaće priliku da i ovog leta uživaju u čaroliji pozorišta na otvorenom. Od 27. do 31. jula, dvorište Kulturnog centra Kikinda postaje prava mala pozorišna scena, gde će svake večeri od 19 časova biti izvedene predstave za decu u okviru programa „Pozorište dvorište“.

Pozorište „Lane“ pripremilo je pet omiljenih dečjih predstava, a ulaz na sve programe je besplatan.

Publiku očekuje sledeći repertoar:

  • 27. julUobražena mišica
  • 28. julDeda i repa
  • 29. julCrvenkapa
  • 30. julMedvedova ženidba
  • 31. julŠkola za klovnove

Organizatori pozivaju sve mališane i njihove porodice da letnje večeri provedu uz smeh, igru i pozorišnu magiju u prijatnom ambijentu dvorišta Kulturnog centra.

etno-kamp-2026-(4)

Nematerijalno nasleđe srpskog, rumunskog i mađarskog dela Banata zahvaljujući etno kampu ADZNM „Gusle“ ostaće sačuvano od zaborava. U naučno- istraživačkoj stanica muzičko-tradicionalnog folklora, koja traje 25 godina, ove godine je petnaestak studenata i učenika srednjih muzičkih škola. Pored druženja,  oni istražuju, uče o radu na terenu, stiču iskustva koja će primenjivati u radu i imaju veliki broj radionica.

Među njima je i Tara Matijaš iz Prijedora koja studira etnomuzikologiju u Banja Luci na Akademiji umetnosti:

-Prvi kamp na kom sam učestvovala  bio je 2024. godine i svaki, na kom sam bila, je drugačiji. Prvo učešće promenilo mi je vidike i probudio mi je želju da nastavim da se bavim ovim poslom. U Kikindi sam upoznala studente sa drugih univerziteta sa kojima delim slična interesovanja s obzirom na to da studiramo srodne nauke.

Marijana Kaloper, studentkinja VŠSSOV u Kikindi, smer vaspitač za tradicionalnu igru, dodaje da etno kamp pruža kvalitetno znanje.

-Tu je i terensko iskustvo koje nije često dostupno studentima, ali i prijateljstva koja traju. Tu su i profesori sa drugih fakulteta od kojih sam puno naučila. Učimo nove igre, pesme, upoznajemo se sa tradicijom i kulturom ovog kraja – dodala je Marijana.

– Pored vršnjaka Kamp pruža velike mogućnosti, a u kasnijem školovanju i radu dosta toga mogu da primenim – istakla je Mila.

Mentorka je dr Dragica Panić, šef katedre za etnomuzikologiju iz Banja Luke, dok su komentori Igor Popov, umetnički rukovodilac „Gusala“,  i Katarina Nikolić sa muzikološkog instituta Akademije umetnosti.

-Temelji koje smo postavili pokazali su se odlični i kamp je nadrastao sam sebe. Pored očuvanja tradicije, naš cilj bio je povezivanje studenata i akademija u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje. Pohvalila bih sve zaposlene u „Guslama“ koji već 25 godine predano rade i niko od nas, kada smo počinjali, nije očekivao da će se kamp ovoliko razviti i da će biti uzor sličnim kampovima u regionu. Studentima je značajan jer nauče metodološke osnove terenskog istraživanja. Ovaj predmet ne postoji na fakultetima, iako se o terenu puno priča.

Etno kamp okuplja veliki broj mladih ljudi, ali i umrežava visokoškolske institucije i akademije iz regiona koje se bave tradicionalnom muzikom i igrom.

Studentima je dostupan i bogat arhiv nastao tokom 25 godina, kao i legat dr Zlate Marjanović, a želja je da se prikupe i radovi i zaostavština Olivere Vasić i dr Selene Rakočević koje su bile utemeljivači i predavači na etno kampu.

Sutra (ponedeljak) u 20.30 sati u dvorištu Kurije biće organizovan završni koncert pevačke grupe etno kampa.

A.Đ.

 

viseboj2026-1

Snaga, spretnost, navijanje i duh starih krajiških igara obeležili su „Krajiški višeboj”, tradicionalnu manifestaciju održanu 16. put u Banatskom Velikom Selu. U centru sela, ispred Zavičajne kuće, pet ekipa iz Banatskog Velikog Sela, Kikinde, Novih Kozaraca i Svilajnca odmerilo je veštine u devet disciplina, dok su brojni posetioci bodrili takmičare i uživali u pravom prazniku sporta i tradicije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Posle svečanog otvaranja i revijalnog programa, trke dece u džakovima, usledila su uzbudljiva nadmetanja u skoku u dalj, bacanju kamena s ramena, pretezanju štapa, boju na brvnu, trčanju po brvnu, obaranju ruku, penjanju uz stožinu, skoku u vis iz mesta i nadvlačenju konopca.

Organizator manifestacije, Stojan Dabranin iz Udruženja „Krajiški višeboj“ naglasio je da cilj ovog okupljanja nije samo sportsko nadmetanje, već i očuvanje krajiškog nasleđa.

– Te vrednosti koje mi čuvamo nisu samo tradicionalne, već i univerzalne vrednosti. Ne želimo da se ta baština vremenom izgubi, zato želimo da je sačuvamo i prenesemo na mlađe generacije – poručio je Dabranin.

Manifestaciju je otvorila pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, koja je podsetila da je „Krajiški višeboj“ prerastao u jedan od najprepoznatljivijih događaja u okviru obeležavanja Dana sela u Banatskom Velikom Selu.

– Obeležavanje Dana sela prilika je da se sa ponosom sećamo zavičaja naših predaka. Danas je posebno važno da mladi znaju odakle potiču i da neguju svoje korene – istakla je Jakšić Kiurski.

Da „Krajiški višeboj“ odavno prevazilazi lokalne okvire, potvrđuje i činjenica da pojedini takmičari redovno učestvuju na sličnim manifestacijama u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj. Među najpoznatijima su Dušan Karanović i Jovan Stupar, koji su već godinama prepoznatljiva imena na ovakvim nadmetanjima i dostojno predstavljaju svoje selo i Kikindu.

 

strongmen-prijem-1

Večeras, pokraj stadiona „Ilija Pantelić” od 19.30 sati, po 24. put Novi Kozarci biće domaćin takmičenja u strongmenu, a gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan primio je danas učesnike takmičenja.
– Nama je ovo takmičenje, u ovakvom obimu, najvažnije u čitavoj godini i Novi Kozarci su tada centar sveta i tada ugošćujemo takmičare iz raznih zemalja. Organizatori su radili da se obogati ovo takmičenje u odnosu na prošlu godinu, ne verujem da je bilo lako, ali verujem da nas večeras čeka spektakl i da će ovo biti jedno od najboljih naših druženja. Svim takamičarima velika zahvalnost što su došli, neki i iz udaljenih zemalja, a došli su da nam upriliče ovako veliko takmičenje i za nas važno – rekao je Bogdan.
Dragan Bogojević, predsednik Bodibilding kluba Sloboda, istakao je da se svake godine ovo nadmetanje organizuje na višem nivou.
– Došli smo do najvišeg vrha, drugu godinu zaredom pravimo Kup „Lige šampiona”, a krenuli smo državnim prvenstvom pa Kupom jugoistočne Evrope. I ove godine takmičiće se petorica iz svetske Lige šampiona i oni ne samo da se nadmeću već i sakupljaju bodove za sebe. Još da se pohvalimo kao klub, a i ja lično, da jedino mi imamo u Srbiji licencu za sve ovo. Imaćemo pet disciplina, istovetnih disciplinama u svetskoj Ligi šampiona. To su: vučenje kamiona od 15 tona, nošenje na 40 metara dva kofera po 130 kilograma, dizanje tereta 130 kilograma iznad glave s ponavljanjem, Herkulesov hvat držeći dva automobila u raspeću a preko 1.500 kilograma ima svaki od njih i peta disciplina biće nošenje četiriju devojaka na 20 metara u što kraćem vremenu. Pozivam sve naše sugrađane i ostale da dođu u velikom broju i da vide najjače ljude iz svetske Lige šampiona. I pored teške situacije, kada je danas teško naći sponzore, potrudili smo se i uspećemo sve da izguramo. Zato se zahvaljujem gradu Kikindi i Mesnoj zajednici, koji su stali iza nas, kao i mojim ličnim sponzorima – naglasio Bogojević.
Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, dodala je:
– Drago mi je što su organizatori i ove godine uložili veliki trud, uspeli su i ove godine da sve to organizuju, a mi ćemo uvek da podržimo ovu manifestaciju koja treba da traje. Samo da i ovoga puta prođe bez povreda, jer napori takmičara su veliki, a biće to spektakl koji treba da vide naši sugrađani, ali i drugi iz udaljenijih mesta.
D. P.

svinje-(2)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je nove mere za sprečavanje širenja afričke kuge svinja, s posebnim akcentom na kontrolu populacije divljih svinja i jačanje biosigurnosti. Za nepoštovanje propisanih mera predviđene su i novčane kazne za pravna lica koje mogu dostići čak tri miliona dinara.

Prema novim pravilima, svaka uginula divlja svinja mora biti prijavljena nadležnoj službi u roku od dva sata od uočavanja. Istovremeno, lovačka udruženja i nadležne službe u obavezi su da redovno i sistematski pretražuju lovišta kako bi se što pre pronašle uginule životinje i sprečilo dalje širenje zaraze.

Jedna od ključnih mera je i redukcioni odstrel divljih svinja, čiji je cilj smanjenje njihove brojnosti i rizika od prenošenja virusa.

Na područjima koja su zaražena ili se smatraju ugroženim ograničava se pristup lovištima i kretanje ljudi, dok će se istovremeno insistirati na doslednom sprovođenju svih biosigurnosnih mera i blagovremenom obaveštavanju javnosti.

Afrička kuga svinja je veoma zarazna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Iako nije opasna po zdravlje ljudi, izaziva ogromne ekonomske gubitke u stočarstvu, zbog čega nadležne institucije apeluju na lovce, odgajivače i sve građane da se pridržavaju propisanih mera i svaku sumnju na bolest odmah prijave.

Afrička kuga svinja trenutno je potvrđena u sedam okruga, 12 opština i 58 naseljenih mesta, na ukupno 703 gazdinstva. Najugroženiji su Sremski i Mačvanski okrug, kao i deo teritorije grada Beograda, dok dodatni rizik predstavljaju područja sa velikim šumskim kompleksima i lovištima.

bazeni-1

Potpisivanjem ugovora između Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu stvoreni su uslovi za izradu projektno-tehničke dokumentacije za dva značajna infrastrukturna projekta – izgradnju novog objekta Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i drugu fazu izgradnje otvorenog bazena u okviru Sportskog centra „Jezero“.

Izrada projektno-tehničke dokumentacije predstavlja prvi i neophodan korak ka realizaciji ovih investicija, koje imaju za cilj unapređenje uslova za obrazovanje, sport i rekreaciju.

Planirani novi objekat vrtića trebalo bi da obezbedi dodatne kapacitete i bolje uslove za boravak najmlađih Kikinđana, dok će nastavak izgradnje otvorenog bazena doprineti razvoju sportske infrastrukture i ponuditi nove sadržaje za decu, mlade i sve građane.

U lokalnoj samoupravi ističu da je kvalitetno pripremljena projektno-tehnička dokumentacija preduslov za obezbeđivanje sredstava i početak radova, zbog čega ovaj korak ima veliki značaj za dalju realizaciju investicija.

Grad Kikinda nastavlja da planski priprema projekte od strateškog značaja, sa ciljem unapređenja javne infrastrukture i poboljšanja kvaliteta života građana. Oba projekta predstavljaju dugoročno ulaganje u budućnost grada i njegov dalji razvoj.

arthur-ribeiro-spacex-7723119-1280

Ilon Mask izjavio je da mediji pogrešno predstavljaju evropsku desnicu kao ekstremistički pokret, ocenjujući da se iza tog političkog spektra nalaze stavovi koje podržava veliki broj građana, piše balkanwatch

Mask je to izjavio u intervjuu za britanski magazin The Economist, u kojem je odbacio tvrdnje da podržava krajnju desnicu u Evropi.

„Ja podržavam normalne ljude. Ono što vi nazivate krajnjom desnicom, to činite pogrešno“, rekao je Mask tokom razgovora sa glavnom urednicom magazina.

„Šta je tu ekstremno?“

Govoreći o politici u Evropi, Mask je rekao da zahtevi poput bezbednih granica, sigurnih gradova i odgovorne javne potrošnje ne predstavljaju ekstremizam.

„Recite mi, šta je od ovoga krajnje desno? Bezbedne granice, bezbedni gradovi i odgovorna javna potrošnja.“

On je potom optužio medije da evropsku desnicu „lažno, obmanjujuće i besmisleno“ predstavljaju kao krajnju desnicu.

Molim vas da ovaj deo ne izbacite iz intervjua“, poručio je Mask tokom rasprave sa urednicom The Economista.

„Danas bi i Obamu nazvali Trampom“

Mask je ocenio da se politički centar tokom poslednjih deset do petnaest godina značajno promenio.

Kao primer naveo je da bi danas mnogi, kada bi im se pročitao govor Baraka Obame ili Hilari Klinton uz tvrdnju da ga je održao Donald Tramp, odmah ocenili da je reč o neprihvatljivim stavovima.

A onda biste im rekli: To je zapravo bio govor Obame. To je bio govor Hilari Klinton.

Prema njegovim rečima, upravo to pokazuje koliko su se promenili kriterijumi u političkoj debati i način na koji se određeni stavovi danas predstavljaju u javnosti.

Oštra rasprava o Britaniji

Tokom intervjua Mask se sukobio sa urednicom i oko situacije u Velikoj Britaniji. Dok je ona tvrdila da London ostaje bezbedniji od većine američkih gradova i da njegove ocene o stanju u zemlji nisu zasnovane na činjenicama, Mask je odgovorio da Britanija ide u pogrešnom pravcu zbog, kako je rekao, sve većeg broja ljudi čije su vrednosti suprotne zapadnim.

On je ponovio da veruje kako će se, ukoliko se taj trend nastavi, u budućnosti pojaviti ozbiljne društvene tenzije.

Izvor: balkanwatch