Year: 2026

ofk-kikinda

Severnobanatski srpskoligaš promovisao je na Gradskom stadionu novog šefa struke Milana Ćuluma, u prvoj polovini minule jeseni trenera surčinskog Jedinstva, a sportski direktor OFK Kikinde Marko Zečević napomenuo je da Ćulum ima bogatu igračku karijeru za sobom, ali i velike ambicije u budućnosti kao trener.
– Smatramo da će energijom i disciplinom koju zahteva, udariti dobre temelje da se na proleće ravnopravno uključimo u borbu za opstanak. Za ponedeljak smo zakazali prvo okupljanje i početak priprema, a izvesno je da značajan deo igrača iz jesenje polusezone neće biti u kombinaciji za nastavak trke, jasno je i zbog čega. Rezultati su takvi kakvi jesu i nema dileme da se kadar mora popuniti i to kvalitetnijim fudbalerima koji će biti istinska pojačanja, a ne samo puki broj. Forsiraćemo istovremeno i mlade igrače iz našeg pogona – rekao je Zečević i zahvalio dosadašnjem treneru Kitanoviću koji je, inače, prohvatio ponudu kluba i biće koordinator rada s mlađim kategorijama, istovremeno i trener kadetske selekcije.
Novi šef struke uz podsećanje čiji je sve dres nosio, napomenuo je da kao trener nije više početnik te da je poslušao savete svojih bivših učitelja i krenuo trenerskim putem od rada s najmlađima, postepeno stigavši do seniorskih timova u trećem rangu, ali i povukao zanimiljivu paralelu.

– Kao igrač u Srbiji, ulazio sam četiri ili pet puta u više rangove, bivao prvak i osvajač Kupa Bosne i Hercegovine, igrao i u kvalifikacijama Lige šampiona, potom i Ligu Evrope, bio i u Hrvatskoj, ali i u više navrata borio se u dresovima nekih klubova za opstanak i nikada nisam ispadao pa neću ni sada! Možda zvuči pretenciozno u situaciji kada moj novi klub ima samo sedam bodova na pauzi sezone, ali došao sam na sever Banata baš s tom mišlju i energijom, da i ovoga puta ne ispadnem. Drago mi je kada mi kažu ovih dana: OFK Kikinda je već ispala, za mene je to dodatni motiv da prionem na rad. I poziv ljudi iz OFK Kikinde i prvi susret s njima, kada sam osetio njihovu energiju i rešenost da se izbori opstanak, veliki mi je podstrek za dalje. Zato ću pokušati da sve te dobre vibracije, i njihove i svoje, prenesem i na igrače – istakao je Ćulum.
Nijedan trener nema čarobni štapić pa tako Ćulum ima razumevanja i za jesenji učinak prethodnika mu na klupi Kikinđana.
– Iako uvek može bolje, znam da je kolega Kitanović učinio sve što je mogao, ali, ruku na srce, bio je i limitiran postojećim igračkim kadrom kojim je jesenas raspolagao. Kako bilo, rekao sam i ljudima iz uprave da očekujem posvećenost celog kluba ambiciji da se opstane, jer niko sam ne može napraviti iskorak ka boljem. U ovom trenutku najbitnije je kako ćemo odraditi prelazni rok. Potrebni su nam kvalitetni iskusniji igrači koji će moći da se nose s ogromnim pritiskom koji stvara borba za opstanak. Naravno, gledaćemo da dovedemo i nekog dobrog mladog igrača, a već u OFK Kikindi imamo nekoliko njih koji obećavaju, ali će nam na proleće, pre svega, trebati iskustvo – jasan je Ćulum.

D. P.

 

TSC PRVI TEST
Za sredu, 28. januara OFK Kikinda ima zakazanu prvu proveru, u Bačkoj Topoli protiv TSC, slede gostovanja OFK Beogradu, OFK Vršcu, potom i test s Vojvodinom iz Perleza i Budućnošću iz Dobanovaca. Na kraju propremnog perioda, što će predstavljati i generalnu probu, uslediće utakmica prvog kola Kupa Fudbalskog saveza područja Zrenjanin.

DANI-VINA-CASA

 

Manifestacija „Dani vina“, u subotu, 14. februara, održaće se 26. put.  Iz  udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ iz Iđoša  napominju da će predaja uzoraka vina, u Domu kulture,  biti organizovana 4. februara od 14 do 20 i 5. februara od 12 do 18 sati.

Ocenjuju se belo, roze, „šiler“ i crveno vino, a uzorci treba da budu u flaši od litre u količini dve litre, za svaku vrstu. Ocenjivaće se mlada i stara vina, dok u konkurenciji za najbolja učestvuju isključivo mlada vina. Uzorci koji se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži.

-I ove godine očekujemo oko 200 uzoraka vina – istakao je za naš portal Branislav Brojčin iz „Šasle“. – Vina će ocenjivati komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Kako je prošla godina pogodovala vinogradima, očekujem vina vrhunskog kvaliteta. Biće ih manje količinski, ali će zato biti znatno bolja u odnosu na ranije godine.

Na sam dan Svetog Trifuna program će  početi u 12 sati, kada će u Domu kulture biti osvećena vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće jedan od vinograda i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture je dodela priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. „Dani vina“ se organizuju pod pokroviteljstvom Grada.

A.Đ.

 

penzioneri-5

Od ponedeljka su počele prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom, a besplatan oporavak u banji moći će da ostvari 22.090 penzionera, što je jednako ukupno prijavljenim raspoloživim kapacitetima banja.

-U Gradskom udruženju penzionera, u ulici Vojvode Putnika 37, prijava je moguća ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova – istakao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja. – U selima najstariji mogu da se prijave u mesnim zajednicama svakog radnog dana.   Velki broj penzionera svake godine odazove se ovom konkursu. Prošle godine mogućnost za besplatno banjsko lečenje iskoristilo je 140 naših članova.

Pravo da se prijave imaju svi penzioneri starosni, invalidski i porodični kojima je prebivalište na teritoriji Republike Srbije, visina penzije je do 56.834 dinara, koji nemaju druga primanja osim penzije i koji nisu koristili banju preko Fonda od avgusta 2020. godine. Ovu pogodnost mogu da iskoriste i najstariji čija inostrana i domaća penzija u zbiru do iznosa 56.834 dinara.

-Svi koji imaju pravo na banju treba da popune obrasce i potpišu izjave u kojoj banji žele da koriste rehabilitaciju i da nemaju druga primanja. Potrebno je da prilože ček od penzije, dokaz o visini inostrane penzije i u zatvorenoj koverti medicinsku dokumentaciju kojom raspolažu, a koja se ne boduje, već je reper da se penzioner ne uputi u banju koja ima kontraindikacije u odnosu na njegovo zdravstveno stanje – rekao je Periz.

Preliminarne rang liste biće objavljene 25 radnih dana od dana kada istekne oglas. Korisnici imaju pravo da ulože prigovor u roku do pet radnih dana od dana objave preliminarne rang liste, a komisija ima rok od pet kalendarskih dana da odluči po žalbi. Nakon toga objavljuju se konačne rang liste.

A.Đ.

 

pexels-strannik-sk-35633617

Snežni pokrivač je odličan za ozime useve, posebno za pšenicu koja je i najrasprostranjenija jesenja kultura. Zahvaljujući snegu biljke sada imaju dobru snežnu izolaciju, što je od ključnog značaja za zaštitu od hladnoće. Ratari zato ističu da je godina dobro počela i da je sneg još jedan preduslov za rodnu godinu kojoj se poljoprivrednici nadaju.

-Pored toga što štiti useve od niskih temperatura tokom zime, sneg će  obezbediti vlagu koja nedostaje zemljištu – ističe savetodavac PSS Zoran Simić. – Ove godine pod hlebnim zrnom je više površina u odnosu na prošlu. Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza.

Prema nekim prognozama očekuje se da će se pšenica u Srbiji ovog leta skidati sa nešto više od 600.000 hektara, od kojih je u Vojvodini više od 52 odsto. Konačni podaci o stvarnim površinama pod žitom još nisu objavljeni, ali pojedini stručnjaci ističu da je posejana za desetak odsto više nego godinu dana ranije na čak približno 700.000 hektara.

Prošle jeseni setva najrasprostranjenije žitarica trajala je do polovine novembra.

-Ono što sledi u narednom periodu je prihrana pšenice. Poljoprivrednici još uvek nisu počeli ovaj posao i ne treba da žure. Kao i svake godine, i ove ćemo raditi N-min metodu kojom se pokazuje sadržaj lako pristupačnog azota u zemljištu. On je i pokazatelj koliko je neophodno mineralnog đubriva biljkama – navodi naš sagovornik.

Pšenica je u najvećem delu atara u fazi mirovanja, međutim usevi koji su kasno sejani ili u lošijim uslovima mogu biti u ranoj fazi razvoja.

 

Kikinda-Nova-godina-(3)

Srpska nova godina obeležava se večeras, u noći između 13. i 14. januara i označava početak godine po julijanskom kalendaru, koji koristi Srpska pravoslavna crkva.

Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana i nastala je usled različitog načina računanja prestupnih godina, što je dovelo do toga da se Nova godina po starom kalendaru obeležava 14. januara. U Srbiji se ovaj datum tradicionalno naziva Srpska nova godina i obeležava se više kao običaj nego kao zvaničan praznik i za mnoge ima pre svega porodični i verski značaj.

Zbog aktuelne epidemiološke situacije i povećanog broja respiratornih infekcija, većina građana će praznik obeležiti u užem krugu porodice, bez većih okupljanja i organizovanih proslava na javnim mestima. Isto tako, neće biti organizovanog dočeka na gradskom trgu niti vatrometa.

Praznični dani se nastavljaju sutra, 14. januara, kada se obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, koji mnoge porodice u Srbiji slave kao krsnu slavu.

 

visoka-skola-prijem-studenata-(2)

Fond za mlade talente raspisao je konkurs za stipendiranje do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija za školsku 2025/26. godinu.

Stipendije će biti dodeljene prema naučno-obrazovnom, odnosno umetničko-obrazovnom polju. Broj stipendija po poljima je određen analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na pretposlednju godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na master akademske studije.

Konkurs je otvoren do 26. januara, a prijave se podnose elektronskim putem posredstvom usluge eTalenti, na portalu eUprava. Detaljne informacije o samom konkursu, uslovima i načinu prijave dostupne su na sajtu Fonda za mlade talente: www.fondzamladetalente.gov.rs. Kandidati se mogu informisati  i putem adrese elektronske pošte fond.konkursi@nitra.gov.rs , kao i telefonske linije 011/311-07-85 svakog radnog dana od 10 do 12 časova.

kuglanje

Nakon takmičenja u Novom Sadu, na Pojedinačnom prvenstvu Vojvodine, tri kuglašice kikindske Kike 0230: Marija Čorba (kao šestoplasirana), Ljiljana Frenc (15) i Snežana Šibul (18) izborile su plasman na Pojedinačno prvenstvo Srbije.
Nastupila je i Marijana Čisar, ali nije se plasirala na državno prvenstvo, bila je 26. u poretku, ostavši pet mesta ispod crte. I bez nastupa na vojvođanskom nadmetanju, plasman na državni šampionat ima Nada Komanov, kao osvajačica medalje s prošlogodišnjeg pojedinačnog prvenstva.
D. P.

fabrika-1200x600-blur-gray-1140x570

Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta. Svetski poznati proizvođač pletenog tekstila i trikotaže ,,Mayer & Cie.” iz malog grada Albstadt-Tailfingen definitivno zatvara vrata nakon 120 godina neprekidnog rada. Bez ijednog ozbiljnog investitora koji bi kompaniju izvukao iz stečaja, fabrika prestaje da postoji, ostavljajući 270 visokokvalifikovanih radnika bez posla, zajedno sa njihovim porodicama i čitav region Zollernalb bez jednog od najvažnijih poslodavaca i simbola lokalne tradicije i ponosa.

Kompanija je još u septembru 2025. godine podnela zahtev za stečaj u samoupravi, navodeći već klasičan koktel razloga: drastičan pad globalne tražnje za tekstilnim mašinama, eskalaciju trgovinskih tenzija, eksploziju cena energije i neizdrživu konkurenciju iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja koje nude mašine po daleko nižim cenama. Mesecima su se vodili intenzivni pregovori sa potencijalnim kupcima i investitorima – svi su propali. Stečajni sud je sada formalno otvorio postupak, većina radnika dobija otkaz do početka februara 2026. godine, a poslednje narudžbine dovršava samo mali tim. Posle toga – potpuna tišina i prazne hale.

,,Mayer & Cie.” nije bila obična fabrika. To je bila kompanija četvrte generacije porodičnog vlasništva, globalni lider u svojoj uskoj niši, koja je izvozila gotovo 100% proizvoda širom sveta. Njene kružne pletilice pokretale su tekstilnu industriju od Evrope preko Azije do Amerike. Zatvaranje znači ne samo gubitak mesečnih plata za 270 porodica, znači i nepovratni nestanak specijalizovanog znanja, veština i lanca dobavljača koji su godinama živeli upravo od ove fabrike. Lokalna ekonomija već ulazi u lančanu reakciju: dobavljači sirovina, servisne firme, lokalni restorani, prodavnice, zanatlije – svi će osetiti drastičan pad prometa i prihoda.

Ovo nije slučajna nesreća niti izolovani incident. To je direktna i predvidljiva posledica politike koja je decenijama sistematski žrtvovala tradicionalnu tešku industriju zarad apstraktnih zelenih ciljeva, nekontrolisane liberalizacije trgovine i bespogovornog otvaranja tržišta jeftinoj azijskoj konkurenciji. Dok Berlin i Brisel forsiraju „strukturnu transformaciju“, „digitalnu budućnost“ i „zelenu tranziciju“, realnost na terenu je brutalna i nemilosrdna, stotine hiljada kvalifikovanih radnika ostaje bez posla, nekadašnja industrijska velesila postepeno se pretvara u muzej sopstvenih promašaja, cene energije su eksplodirale, izvoz pada iz godine u godinu, a političari umesto konkretne industrijske politike nude samo prazne fraze o „novim prilikama“ i „prekvalifikaciji“ koje nikada ne dolaze u obliku realnih rešenja.

Nemačka mašinska industrija tone sve dublje i dublje. Fabrike se zatvaraju jedna za drugom, specijalizovano znanje se nepovratno gubi, a mladi ljudi, oni koji bi trebalo da budu budućnost masovno odlaze u inostranstvo ili biraju potpuno druga zanimanja. Dok elite u Berlinu raspravljaju o klimatskim ciljevima za 2050. godinu, radnici u Albstadtu se pitaju kako će prehraniti decu već u februaru 2026. godine.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Kada 120 godina akumuliranog znanja, majstorske veštine, porodičnog ponosa i mukotrpnog rada jednog malog grada nestane gotovo preko noći zbog globalne konkurencije, političke nebrige i ideoloških eksperimenata, postaje kristalno jasno da današnji zapadni kapitalizam više ne služi svojim ljudima, on ih hladnokrvno žrtvuje zarad profita multinacionalnih korporacija i apstraktnih zelenih agendi. Dok se u Briselu i Berlinu održavaju beskrajne konferencije o „održivoj tranziciji“ i „digitalnoj revoluciji“, stvarni proizvođači, zanatlije, inženjeri i obični radnici ostaju bez ikakve stvarne zaštite, bez strateške industrijske politike i bez ikakvog plana za očuvanje sopstvene tehnološke i ekonomske nezavisnosti.

Ovo nije tranzicija ka boljem sutra. Ovo je sistematsko, plansko uništavanje sopstvene industrijske baze, znanja i srednje klase koja je decenijama bila kičma evropske ekonomije. Svako novo zatvaranje fabrike poput ,,Mayer & Cie.” nije samo lokalna tragedija – to je još jedan korak ka demontaži Evrope kao industrijske sile. Pitanje više nije da li će kontinent preživeti ovu fazu – već ko će uopšte ostati da gradi i održava ono malo što preostane kada se svi ovi ljudi, njihove porodice i njihovo znanje rasprše, odu u penziju ili emigriraju. Vreme praznih obećanja i ideoloških parola je isteklo.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

zimska-sluzba-trg-(4)

U toku je čišćenje Gradskog trga. Pored mehanizacije, u ovaj posao uključeno je i ljudstvo sa lopatama, a pored uklanjanja leda baca se i so. Kako saznajemo od Đorđa Klenanca, rukovodioca Zimske službe iz JP „Kikinda“ ledena kiša koja je pala u petak na subotu i niske temperature stvorile su ledeni sloj.

-Gradski trg biće očišćen od leda onoliko koliko je ovog momenta moguće kako bi bio što prohodniji. Maksimalno se trudimo da saobraćajnice i najprohodniji putevi budu očišćeni i prohodni. Opštinski i putevi prvog prioriteta su suvi i na njima nema leda ni snega. Čistili smo i saobraćajnice koje pripadaju drugom prioritetu, ali na njima nije bacana so. Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda već sutra (utorak) temperature će biti u plusu što će znatno olakšati zaposlenima u Zimskoj službi da intervenišu ukoliko se ukaže potreba – naveo je Klenanc.

Podsetimo i da je posao održavanja saobraćajnica u zimskim uslovima pripao „Eko – gradnja“  koji održavaju oko 200 kilometara puteva na teritoriji grada.