Year: 2026

sveti-stefan-i

Danas je dan Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, jedna od slava koje se najviše praznuju u srpskom narodu. Svuda se svetkuje i kao treći dan Božića

Sveti Stefan ili Stevanjdan pada na treći dan Božića. Prva je krsna slava po Božiću, jedna od najčešćih.

Sveti Stefan prvi je od sedmorice đakona, služitelja, pomagatelja, koje su sveti apostoli rukopoložili, pa se zbog toga i naziva arhiđakon – prvi među đakonima.

Ime Stevan ili Stefan potiče od grčke reči Stefanos i znači onaj koji je krunisan, ovenčan. I danas mnoga muška deca dobijaju njegovo ime.

Kao propovednik u Jerusalimu, odveden je iz grada i kamenovan do smrti, te se zato naziva i Prvomučenik Stefan. U kamenovanju je učestvovao i njegov rođak Savle, kasnije poznat kao apostol Pavle.

Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje – 15. avgusta slavi se Sveti Stefan letnji ili Stevan Vetroviti. Ovom svecu u našoj zemlji posvećeno je više od 40 hramova.

Po običajnom kalendaru, danas se iznosi božićna slama iz kuće. Pažljivo pokupljena, slama se ne baca, jer se veruje u njenu plodotvornu moć.

Stavlja se u raklje voćki u pčelinjak, kokošarnik ili privredne zgrade. Ovim danom završava se praznovanje Božića.

RTS

pexels-mart-production-7231430
Kako navodi portal Srpski ugao, potrošnja kokaina u Austriji dostigla je najviši nivo u istoriji, sa količinom koja je udvostručena u odnosu na 2016. godinu. To pokazuju najnoviji podaci iz analiza i izveštaja o korišćenju psihoaktivnih supstanci. Sve više građana Austrije poseže za ovom drogom povremeno – vikendom ili u stresnim situacijama, dok stručnjaci upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike.

Prema podacima iz godišnjih analiza objavljenih 2025. godine, kokain je i dalje u stalnom porastu širom zemlje, uz izražene regionalne razlike – veću potrošnju na zapadu nego na istoku zemlje. Evropski izveštaj o drogama za 2025. godinu, kako prenosi Srpski ugao, potvrđuje da je kokain postao jedna od najbrže rastućih supstanci u Evropi, sa rekordnim zaplenama od preko 400 tona na nivou Evropske unije. U Austriji je, prema procenama, oko 90 hiljada ljudi bar jednom probalo kokain u poslednjih nekoliko godina, a droga je sve dostupnija, čistija i jeftinija.

Kako navodi Srpski ugao, kokain se sve češće doživljava kao „pomoć“ za bolji fokus na poslu ili za zabavu. Međutim, redovna upotreba dovodi do naglih padova raspoloženja, depresije, povišenog krvnog pritiska i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema, na šta upozoravaju stručnjaci, među kojima je i specijalista za zavisnosti Oliver Šajbenbogen.

Iako vlasti beleže porast zaplena — tokom 2024. godine u Austriji je zaplenjeno više od 259 kilograma kokaina, što predstavlja povećanje od skoro 70 odsto — kritičari, kako ističe portal Srpski ugao, upozoravaju da represivne mere same po sebi nisu dovoljne. Prevencija i lečenje zavisnosti ostaju slaba karika, dok društvo koje glorifikuje produktivnost i „brzi uspeh“ indirektno podstiče ovakve trendove.

Pogled redakcije portala „Srpski ugao“

Kako zaključuje Srpski ugao, država koja strogo kažnjava i najmanje prekršaje i gotovo na nedeljnom nivou propisuje nove, često besmislene zakone, istovremeno zatvara oči pred problemom trgovine drogom — problemom koji sve veći broj ljudi gura u zavisnost i socijalnu propast.

Casni-krst-(5)

Otvoreno je prijavljivanje za tradicionalno plivanje za Časni krst, koje će biti održano na Bogojavljenje, 19. januara. Kao i prethodnih godina, plivanje će biti organizovano na dve lokacije — na Starom jezeru u Kikindi u 12 časova i na jezeru Strelište u Novim Kozarcima u 11 časova.

Svi učesnici su u obavezi da obave lekarski pregled kod izabranog lekara i da dostave izveštaj o pregledu, kao i da potpišu izjavu da u plivanju učestvuju dobrovoljno i na sopstvenu odgovornost. Za maloletne plivače neophodna je i pisana saglasnost roditelja ili staratelja.

Na Starom jezeru u Kikindi, plivanje će početi u 12 časova, a organizator je Ronilački klub „Orka“ uz podršku Srpske pravoslavne crkve, Kulturnog centra i lokalne samouprave. Prijave su otvorene do 17. januara a obavljaju se putem telefona 063/384-792 (Slobodan Bogosavljev).

Plivanje u Novim Kozarcima organizuje Srpska pravoslavna crkvena opština Novi Kozarci pod pokroviteljstvom Mesne zajednice. Učesnici će se okupiti u prostorijama FK „Sloboda“, odakle će, zajedno sa litijom, krenuti ka jezeru Strelište, gde će biti održano plivanje za Časni krst. Prijave su otvorene od 4. do 14. januara, a zainteresovani se mogu prijaviti kod nadležnog paroha, jereja Nikole Momirova, na broj telefona 064/446-37-31. Dokumentacija se predaje u kancelariji Crkvene opštine u Novim Kozarcima, u ulici Kralja Petra Prvog broj 69.

Simbolika plivanja za Časni krst duboko je ukorenjena u hrišćanskoj tradiciji — pliva se u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista u reci Jordanu, a distanca od 33 metra podseća na broj godina koje je Hristos proživeo na zemlji. Za mnoge učesnike, ovo je pre svega duhovni čin i lični izazov, a ne takmičenje, zbog čega se i ove godine očekuje veliki odziv vernika i građana.

Marko-Cavka

Mesna zajednica Novi Kozarci iza sebe ima uspešnu 2025. godinu, obeleženu brojnim aktivnostima, manifestacijama i infrastrukturnim radovima, a u narednu godinu ulazi sa jasno definisanim prioritetima, ističe potpredsednik Saveta MZ Novi Kozarci Marko Čavka dodajući da su rezultati postignuti zahvaljujući zajedničkom angažovanju meštana, udruženja i lokalne samouprave.

– Iza nas je uspešna godina. Mnogi pojedinci i udruženja dali su značajan doprinos da Novi Kozarci budu lepše i uređenije mesto, i kao Mesna zajednica smo im na tome iskreno zahvalni. Zaista ima Novokozarčana koji su spremni da ulože svoj rad, vreme i trud kako bi pomogli zajednici- kaže Čavka.

Tokom 2025. godine realizovan je veliki broj infrastrukturnih i komunalnih radova. Na Trgu su zamenjene dotrajale daske na klupama, prvi put posle više od 25 godina, a spomenik je potpuno rekonstruisan prvi put od podizanja 1988. godine. Uređen je i prostor oko spomenika, postavljene su tri državne zastave i izvedeno dekorativno osvetljenje, čime je centar sela dobio reprezentativan izgled. Takođe, izgrađeno je novo, pokriveno autobusko stajalište na putu ka Ruskom Selu.

Prvi put u istoriji sela, Mesna zajednica je organizovala obeležavanje godišnjice kolonizacije, kada je obeleženo 80 godina od dolaska kolonista, kao i dodelu priznanja pojedincima i udruženjima za doprinos razvoju i promociji Novih Kozaraca.

Značajna ulaganja realizovana su i u oblasti kulture i obrazovanja. Posle više od 30 godina uređene su prostorije KUD-a i bina Doma kulture, zamenjene su elektro-instalacije, a u Osnovnoj školi su nakon više od 40 godina rekonstruisani sanitarni čvorovi. Nastavljena je i praksa dodele nagrada najuspešnijim učenicima, kao i tradicionalna podela novogodišnjih paketića za najmlađe.

Obnovljena su dva parka, Trg i dve kapele kroz sadnju drveća, obezbeđen je materijal za uređenje kućice na jezeru, a povodom Dana srpskog jedinstva postavljene su državne zastave u glavnoj ulici, čime su Novi Kozarci bili jedinstven primer na teritoriji Grada Kikinde.

Poseban značaj ima i podrška humanitarnim aktivnostima, pa su obezbeđeni novogodišnji paketići za decu na Kosovu i Metohiji. Na inicijativu Mesne zajednice, a uz podršku i finansiranje Grada Kikinde, započeti su i radovi u Motelu, gde su u toku unutrašnji građevinski radovi.
-Prema informacijama izvođača, radovi bi trebalo da budu završeni sredinom februara, a Novi Kozarci će konačno dobiti salu za razne događaje koja je selu dugo nedostajala- ističe Čavka.

Izdvojena su značajna sredstva za organizaciju brojnih manifestacija, po kojima su Novi Kozarci prepoznatljivi, među kojima su Strongmen takmičenje, Pitijada, Plivanje za Časni krst, Kukuruzno proleće, turnir u malom fudbalu po ulicama, Fijakerijada, likovne kolonije, takmičenje u kuvanju riblje čorbe.

Kao prioritete za 2026. godinu, naš sagovornik izdvaja završetak radova na krovu Doma kulture i krovu fiskulturne sale, kao i uređenje parking-prostora na dve lokacije u selu.

-Zadovoljni smo urađenim, ali imamo i velika očekivanja u narednoj godini. Nastavićemo da radimo u interesu svih meštana- poručuje Čavka, uz čestitke svima povodom novogodišnjih i božićnih praznika.

vucic-hala-(6)

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas da se nada da će Rafinerija nafte u Pančevu krenuti da radi za 10 dana.

“U poslednjem kvartalu smo imali velike neprilike oko prestanka rada Rafinerije i tako dalje. To nam je donelo dodatne muke i nadam se da će Rafinerija za 10 dana krenuti da radi”, rekao je Vučić tokom gostovanja na Informeru.

Vučić je ranije izjavio je da se očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara i pozvao Ruse i Mađare da se što pre dogovore oko kupoprodajnog ugovora za NIS.

Ministarstvo finansija SAD izdalo je NIS-u 31. decembra posebnu licencu kojom se kompaniji ponovo omogućava obavljanje operativnih aktivnosti zaključno sa 23. januarom 2026. godine.

Vučić je, u obraćanju posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, pozvao rukovodstva Gasproma, NIS-a i MOL-a da završe ugovor o kupoprodaji što je pre moguće, da bismo mogli da izađemo iz režima sankcija.

– Penzije će značajno rasti i ove godine, ako rešimo problem sa NIS rešićemo sve

Predsednik Srbije izjavio je da će penzije značajno rasti i ove godine i da, ako se reši problem oko NIS-a, ne moraju da brinu i da će onda biti rešeni i svi drugi problemi.

“Penzioneri mogu da budu mirni. A imajući u vidu kakve nam godine rasta dolaze, kakve stope rasta očekujemo, živeće samo bolje. I ne samo nominalno da će da rastu penzije, već će da rastu i realno u značajnoj meri”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje da li penzije mogu da rastu svake godine a sada smo na istorijskom maksimumu.

Dodao je da ne bi da sada govori o brojevima dok ne bude video kako će da nam ide godina i sa Rafinerijom nafte, kad će da krene da radi, pa da možemo da radimo sve druge stvari.

Predsednik je naveo da, ako to sve uspemo da završimo tokom januara, onda je veliki optimista i dodao da se nada ćemo to uspeti.

– Narednih dana trebalo bi da potpišemo važne ugovore u vezi sa ulaganjem u vojsku

Predsednik Srbije izjavio je  da bi Srbija u roku od tri-četiri dana trebalo da potpiše važne ugovore u vezi sa ulaganjem u Vojsku Srbije.

“Ne moraju ljudi da brinu oko vojske. Ubrzano napredujemo, strahovitom brzinom napredujemo. Moramo u ljudskim kapacitetima to da pratimo i tu imamo problema, ali manje nego što smo očekivali i manje nego što ih je bilo prošle godine”, rekao je Vučić.

On je naveo da će Srbija raditi kombinaciju “Gvozdene kupole” i “Gvozdene pesnice” i dodao da ne može o svemu da govori.

“Po jednom sistemu ćemo biti možda prva ili druga zemlja u Evropi koja će da ga ima. Ne mogu da kažem tačno šta je. Trebalo bi neke ugovore da potpišemo, u roku od tri-četiri dana. Ja mislim da vi možete da naslutite na šta mislim”, rekao je Vučić.

Dodao je da ne može više da govori o tome, ali da se veoma raduje.

“To će biti velika stvar za nas. A jedan smo veliki, veliki, strašno važan posao obavili. Ovo je bilo pre četiri dana ili pet dana kad već potpisali veliki ugovor”, naveo je predsednik Vučić.

Tanjug, RTV

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

crkva-krst

Pravoslavni vernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić, rođenje Isusa Hrista. Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja.Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.

Božić je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.

Božić je uvek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini.

Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.

SPC i vernici Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.

 

korindjanje-9

Večeras je u Gradskoj kući u Kikindi održano tradicionalno korinđanje, koje je i ove godine okupilo najmlađe sugrađane u prazničnoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, osmehe i korinđalke, deca su donela duh Badnjeg dana u centar grada, a vrata Gradske kuće bila su otvorena za sve korinđaše.

Među njima je bila i osmogodišnja Anđela Vasilov, koja je prvi put učestvovala u ovom događaju.

-Prvi put sam ovde i jako mi se dopada. Kad dođem kući, nastaviću da korinđam u komšiluku – rekla je Anđela, recitujući pesmicu koju je pripremila za ovaj nastup.

Sestre Lana Komnenović (10) i Lea Komnenović (7) kažu da im je korinđanje u Gradskoj kući već postalo tradicija.

-I prethodnih godina smo korinđale ovde i baš nam se sviđa. Posle ovoga idemo u kuće i stanove. Najviše volimo kad dobijemo slatkiše – istakle su one.

Dvanaestogodišnja Nevena Mirkov smatra da je korinđanje jedan od najlepših običaja.

-Svake godine idem u korinđanje. Već sam nekoliko puta bila u Gradskoj kući i sada uopšte nemam tremu kada treba da recitujem – izjavila je Nevena.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je ovo šesta godina zaredom kako Gradska kuća otvara vrata korinđašima.

-Tradicionalno se okupljamo 6. januara uveče i otvaramo vrata našim najmlađima i svim korinđašima. Ovde čuvamo tradiciju, istoriju našeg podneblja i kulturu. Deca nam, kao mali anđeli, unose radost i sreću u Gradsku kuću, a sa ovom tradicijom ćemo nastaviti i ubuduće – poručio je Bogdan.

 

fcc-2

Zbog povećanog obima otpada tokom prazničnog perioda, a na osnovu sugestija i potreba građana, kompanija FCC Kikinda će izvršiti privremenu izmenu rasporeda odnošenja otpada po ulicama i mesnim zajednicama i to:

Raspored planiran za 07.01. realizuje se 08.01.

Raspored planiran za 08.01. realizuje se 09.01.

Raspored planiran za 09.01. realizuje se 10.01.

Iz kompanije FCC  zahvaljuju se građanima na razumevanju i saradnji.