Year: 2026

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda i praznika dogodile su se četiri saobraćajne nezgode i to dve sa materijalnom štetom i dve u kojima su tri lica zadobila lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 265.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, neustupanja prvenstva prolaza i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 25 učesnika u saobraćaju i izdato je 225 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 13 vozača, od kojih su 3 lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml alkohola tj. imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 72 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 92 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

penzija
Kako portal Srpski ugao u svom tekstu prenosi : Mit o „švedskom blagostanju“ pod znakom pitanja: Svaki deseti penzioner na ivici siromaštva.

Švedska, koju zapadni mediji ističu kao uzor socijalne zaštite, zapravo skriva tamnu stranu za penzionere, prema Eurostatu, rizik od siromaštva za starije od 65 godina dostigao je 10,9% krajem 2024. sa prosečnom državnom penzijom od samo 16.400 kruna (oko 1.500evra) mesečno pre poreza (manje za žene), dok ,,Pensionsmyndigheten“ (švedska uprava za penzije), beleži da skoro pola miliona penzionera ne prima olakšice, živeći sa ograničenim prihodima koji jedva pokrivaju troškove, a demografski pritisak sa porastom starijih od 80 na 812.000 do 2030. godine samo pogoršava krizu ,dokaz da „švedski model“ nije raj, već precizna zamka za starije generacije.

,,Eurostatovi“ podaci pokazuju da jedan od deset penzionera ima prihod ispod 60% nacionalnog medijana, dok ,,Pensionsmyndigheten“ ističe rodnu nejednakost, žene primaju samo 15.300 kruna, muškarci 17.700 kruna bruto. U poređenju sa prosečnom platom od 37.100 kruna, penzioneri su osuđeni na marginalno postojanje, bez prostora za neočekivane troškove poput lekova ili zahtevnijeg lečenja. Inflacija i troškovi stanovanja dodatno ih guše, dok reforme ne obuhvataju sve, ostavljajući mnoge u bedi, kako upozoravaju organizacije poput ,,Aftonbladeta“ (najveći i najčitaniji dnevni list u Švedskoj).

Razvoj prihoda je sramotan, garantna penzija od 16.620 kruna mesečno jedva je porasla u poslednjoj deceniji, prema ,,Pensionsmyndighetenu“, dok prosečni penzioneri imaju oko 19.500 kruna, dovoljno za preživljavanje, ali ne za dostojanstven život. Ovo nije stabilnost, već marginalna egzistencija, mnogi nemaju privatne ušteđevine, oslanjajući se samo na državu koja ih ostavlja na cedilu. ,,SCB“ (Švedski zavod za statistiku) statistike pokazuju da čak i sa transferima, 10% do 11% starijih tone u relativno siromaštvo, dok demografski bum starijih samo uvećava teret na sistem koji nije spreman.

Kritike sistema su opravdane, dok Švedska likuje svojom razvijenošću, penzioneri se bore sa niskim marginama, inflacijom i troškovima hrane i stanovanja. Reformama se hvale, ali one zaobilaze najranjivije, ostavljajući pola miliona bez benefita, čisto licemerje države koja prioritet daje migrantima i „zelenim“ projektima, a ne starijima. Globalno, ovo demaskira mit o „skandinavskom blagostanju“: umesto jednakosti, sistem perpetuira nejednakost, osuđujući penzionere na tihu bedu.

Švedska otkriva vrhunac zapadne zamaskirane laži, dok se hvali socijalnom pravdom, osuđuje penzionere na siromaštvo sa penzijama koje jedva pokrivaju osnove, dok demografska kriza samo pogoršava haos.

korindjasi-2024-(8)

U duhu najlepših običaja, Gradska kuća i ove godine otvara svoja vrata za najmlađe sugrađane. Na Badnje veče, od 16 do 18 sati, svečana sala biće ispunjena dečjom grajom i pesmom.

Mališani će imati priliku da recituju korinđaške pesmice, donesu prazničnu radost i podele čaroliju ovog posebnog dana. Uz srdačan doček gradonačelnika Mladena Bogdana i članova Gradskog veća, deca će, po starom običaju, biti darivana slatkišima, orasima, voćem.

Na severu Banata i dalje se neguje ovaj lep običaj koji se ogleda u tome da deca odlaze na vrata svojih komšija, rodbine, prijatelja i pitaju da li je slobodno da korinđaju. Kada im dozvole, mališani recituju božićne pesmice, a domaćini ih, zauzvrat, daruju slatkišima, voćem, novčićima… Na ovaj način, deca najavljuju dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića.

 

dobrovoljno-davanje-krvi

Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u novoj 2026. godini biće održana u ponedeljak, 5. januara, od 8.30 časova, u prostorijama Crvenog krsta. Organizatori pozivaju građane da se odazovu i na početku godine daju doprinos lečenju i spasavanju života.

– Tokom prethodne godine realizovano je 27 akcija dobrovoljnog davanja krvi, iako je planom bilo predviđeno 26. Prikupljeno je ukupno 1.547 jedinica krvi, dok je 168 potencijalnih davalaca odbijeno iz medicinskih razloga – izjavila je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta.

-U akcijama je učestvovalo 860 aktivnih davalaca, među kojima je bilo 120 onih koji su krv dali prvi put. Udeo davalaca u odnosu na ukupan broj stanovnika iznosio je 3,14 odsto – dodala je Bjeljac.

Iz Crvenog krsta podsećaju da su zalihe krvi neophodne tokom cele godine i da svaka akcija ima značaj, posebno u periodu praznika. Akcija 5. januara predstavlja priliku da se godina započne humanim činom koji može biti od presudne važnosti za pacijente kojima je krv neophodna.

prva-beba

U Kikindi je rođena prva beba u Novoj 2026. godini. Dečak Aleksa, sin Sanje Sekereš iz Banatske Topole, na svet je došao u 8.33 časova u Porodilištu Opšte bolnice, čime je postao prva beba rođena u ovoj godini u gradu.

Prema rečima majke, Aleksa je njeno prvo dete, težak 3.630 grama i dugačak 57 centimetara, a porođaj je protekao u najboljem redu.

-Iskreno, nisam se nadala da će Aleksa biti prva beba u 2026. godini, samo sam želela da sve prođe kako treba. Porođaj je prošao u najboljem redu uz najbolju ekipu, na čelu sa doktorom Markom Đukićem – navela je Sanja, dodajući da joj je termin bio prvog januara.

Direktorka Opšte bolnice, Vesna Tomin, istakla je da je tokom 2025. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi rođeno tek 375 beba.

-To je značajno manje u odnosu na period od pre dve godine, kada je smo imali 480 novorođenčadi. Svakako nam treba više dece. Bolnica je srce ovog grada u kojem se ljudi leče, rađaju. Zdravi ljudi mogu da stiču, grade a to što smo stekli treba nekom i da ostavimo i zato je bitno da se rodi što više dece u jednoj godini i da napredujemo i rastemo kroz njih.

Čestitke majci i novorođenčetu uputio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, koji je Aleksu pozdravio kao prvog Kikinđanina u 2026. godini.

-Grad, po tradiciji, daruje prvu bebu u godini simboličnim, ali značajnim poklonom, kao znak poštovanja roditeljima koji se odlučuju na roditeljstvo. Ove godine taj poklon iznosi 80.000 dinara. Želim da poručim da smo kao grad izdvajali dosta velika novčana sredstva za dečiju zaštitu i populacionu politiku i želimo da nastavimo to i u narednom periodu. Nadamo se da ćemo 2026. imati više beba nego prethodne godine.

U ime Crvenog krsta, članica Gradskog veća Marijana Mirkov uručila je majci poklon-paket sa neophodnim stvarima za prve dane života bebe.

– Sa velikom emocijom smo danas na porođajnom odeljenju. Emocije su još veće jer smo malog Aleksu čekali tri dana Nove godine. Kao i svake godine, Crveni krst Kikinda poklanja prvoj bebi ali i svim bebama koje će se roditi do Božića skromne poklone, ono što je najpotrebnije za prve dana. Ali ovi paketi nose mnogo više: znanje da je Crveni krst uvek tu sa nama i u najlepšim trenucima i u najtežim. Poželela bih Aleksi puno sreće i trenutaka u životu, porodici bih poželela da imaju snage da ga izvedu na najbolji put. Zahvalila bih se i bolnici i porođajnom odeljenju jer svakodnevno, požrtvovano i sa toplinom spasavaju živote. Svim našim sugrađanima od srca želim uspešnu godinu, punu razloga za osmeh.

Rođenjem malog Alekse, Nova godina u Kikindi počela je lepim i značajnim događajem, koji je obradovao ne samo njegovu porodicu, već i širu zajednicu.

 

zimska-sluzba
Shodno vremenskim uslovim i snežnim padavinama, zimska služba je na terenu i vrši posipanje soli za održavanje prohodnosti puteva i saobraćajnica i odvijanja bezbedne vožnje. Vozilo sa plugom i posipačem vrši posipanje soli i uklanjanje bljuzgavice. Svi opštinski putevi i gradske saobraćajnice su prohodne- naveli su iz JP Kikinda i najavili da će se situacija pratiti na terenu i u skladu sa njom pristupati daljim aktivnostima, a prema planu i prioritetima rada Zimske službe
JP Kikinda je upravljač puta, a za potrebe zimskog održavanja u zimskoj sezoni 2025/26. kao izvođač angažovana je Kompanija Ekogradnja Zrenjanin.
Takođe, upućen je apel vozačima da prilagode brzinu i način vožnje trenutnim uslovima na putevima, koriste zimsku opremu i poštuju saobraćajne propise. Molimo građane za strpljenje i razumevanje dok se radovi na terenu ne završe u potpunosti- saopštili su iz JP Kikinda.
snge

Danas, po prvi put ove zime, bele pahulje ukrašavaju naš grad – Kikinda se probudila prekrivena prvim snegom, a deca i odrasli sa osmehom su požurili da uhvate prve pahulje i naprave sneška! Dugoočekivana zimska idila stigla je baš na vreme da nas obraduje na početku januara i unese malo čarolije u svakodnevicu.

Meteorolozi su potvrdili da su se uslovi za snežne padavine danas ostvarili usled hladnog fronta koji je zahvatio sever Banata, pa su Kikindu kasno sinoć zahvatile snežne pahulje – i to prvi snežni pokrivač ove sezone.

Šta nas očekuje u narednih dana? Prema najnovijim vremenskim prognozama, sneg neće nestati tako brzo:

Nedelja (04. januar) – moguća jutarnja snežna vejavica i pahulje kasnije tokom dana, uz temperaturu oko 0–1°C.

Ponedeljak (05. januar) –periodi snega i mraza, hladno vreme će zadržati snežni pokrivač.

Utorak i sreda (06–07. januar) – prognoza obećava slab, ali uporan sneg uz niske temperature, što znači da će bele pahulje verovatno nastaviti da krase Kikindu.

Četvrtak i dalje – iako će biti promenljivo, prognoza pokazuje mogućnost kratkih snežnih padavina i dalje tokom sledeće sedmice, uz niske temperature koje održavaju snežni prekrivač.

Zima se, čini se, tek zahuktava – što znači mnogo lepo belih jutara i zimskih prizora u Severnom Banatu!

 

zoran-ivankovic-2

Posna kuhinja ima čvrsto uporište u tradiciji severnog Banata i predstavlja važan deo praznične trpeze, naročito tokom Božićnog posta. Iako se navike i ukusi menjaju, njene osnovne odlike – jednostavnost, dostupne namirnice i oslanjanje na lokalne resurse – ostale su prepoznatljive do danas.

Prema rečima Zorana Ivankovića, kuvara i profesora kuvarske grupe predmeta pri Ekonomsko-trgovinskoj školi, posna ishrana u ovom kraju tradicionalno se pripremala na vodi, za razliku od uobičajene banatske kuhinje koja se inače oslanja na mast.

-U vreme posta, riba je bila osnov – šaran, som, štuka, sve naše rečne ribe koje su bile dostupne u blizini, uz dosta povrća – ističe on.

Ipak, recepti koje danas koristimo znatno se razlikuju od onih koje su pripremale naše bake. Dolaskom ulja i promenom životnih navika, menjali su se i ukusi.

-Svaka generacija unosi svoje izmene. Ni povrće više nije isto kao pre trideset ili šezdeset godina – različite sorte daju i različit ukus. Ali, osnove su ostale iste – kaže Ivanković.

Kada je reč o jelima koja se najčešće nalaze na posnoj prazničnoj trpezi, on navodi posne pite i ribu. Posebno skreće pažnju na čestu grešku kod pripreme ribljih pašteta.

-Ljudi najčešće koriste tunjevinu, koja nije sa našeg područja. Mnogo je bolje uzeti svežu rečnu ribu, recimo šarana, i prilagoditi postojeći recept. Važno je znati da ni svaki šaran nije istog ukusa – divlji je posniji od onog uzgojenog u ribnjaku, koji je masniji – objašnjava sagovornik.

Posna sarma ne mora da podrazumeva soju.

-Može se praviti u listu vinove loze ili kiselom kupusu, a punjenje od pirinča i raznovrsnog povrća – krompira, šargarepe, celera, tikvica, patlidžana – daje pun i bogat ukus – navodi Ivanković.

I kod ribljeg paprikaša, kako kaže, nema velikih tajni u pripremi. Proces je isti kao i kod klasičnog paprikaša, s tim što se riba kuva odvojeno zbog kostiju.

-Jedna mala ljuta papričica može da zaokruži ukus – odaje profesor.

Na zimskoj trpezi neizostavne su i posne salate. Poslednjih godina sve češće se koristi posni majonez za rusku ili francusku salatu, a Ivanković podseća i na razliku između njih.

-Sastojci su skoro isti, ali ruska salata ima meso, dok se u francusku dodaju kisele jabuke. Turšija je, naravno, stalni deo praznične trpeze.

Kada je u pitanju kombinacija povrća, žitarica i začina, sagovornik ističe da je ključ u eksperimentisanju.

-Jedan začin može potpuno da promeni jelo. Anis se, recimo, retko koristi kod nas, a daje veoma zanimljiv ukus – navodi Ivanković.

Posni deserti, po njegovom mišljenju, mogu biti podjednako ukusni kao i mrsni. Prednost daje starinskim receptima.

-Bake su pravile jednostavne, proverene kolače – posni bakin kolač, orahe, oblatne. Današnji recepti su često nepotrebno komplikovani – smatra naš sagovornik.

Pravilno pripremljena posna hrana, dodaje, nutritivno je dovoljna i za decu i za odrasle, iako je nešto manje kalorična. Prilagođavanje savremenom načinu života ne zahteva radikalne mere.

-Za normalan životni tempo nisu neophodni dodaci. Važno je da prelaz na post bude postepen, kao i povratak na mrsnu ishranu. Ključ je u umerenosti.

Za kraj, Ivanković poručuje da odgovore često ne treba tražiti u komplikovanim, modernim receptima.

-Najbolje je pitati bake i deke, starije komšinice. Njihovi recepti su jednostavni, sa jeftinim i dostupnim namirnicama, provereni generacijama. Uz malo mašte, mogu se i lepo dekorisati, a da ukus ostane onaj stari i poznat – zaključuje on.

 

post-5

U modernom hrišćanstvu, post se često vezuje samo za hranu – za odricanje od mesa, slatkiša ili drugih užitaka. Ipak, Sveto Pismo nas uči da pravi post nije samo fizički čin, već unutrašnja promena srca i duha.

Pravi post nije odricanje radi samog odricanja. On je prilika da se oslobodimo sebičnosti, pohlepe, srdžbe i tuge, da srce postane mesto gde Bog može da prebiva. Sveti Oci naglašavaju da je duhovni post – molitva, pokajanje, oproštaj i ljubav prema bližnjem – jednako važan, često i važniji, od telesnog.

Hristos nas podseća: „A kad postite, ne budite žalosni kao licemeri; jer oni načine bleda lica svoja da ih vide ljudi gde poste. Zaista vam kažem da su primili platu svoju.  A ti kad postiš, namaži glavu svoju, i lice svoje umij, da te ne vide ljudi gde postiš, nego Otac tvoj koji je u tajnosti; i Otac tvoj koji vidi tajno, platiće tebi javno“ (Jevanđelje po Mateju, 6, 16-18). U ovim rečima krije se suština: post je unutrašnja molitva i čin predanja Bogu, a ne samo spoljašnja disciplina.

Post tako postaje vreme promena – trenutak kada čovek osluškuje svoje misli i želje, priznaje slabosti i okreće se Božjoj milosti. To je vreme kada duša uči poniznosti i zahvalnosti, kada tuga i brige bivaju preobražene molitvom, a srce obogaćeno ljubavlju.

Kod hrišćana, post nije samo pojedinačni čin; on je zajednički, liturgijski i molitveni put. Vernici se podsećaju da se post povezuje sa delima ljubavi: pomaganje potrebitima oproštaj onima koji nas povrede, strpljenje prema bližnjima. „Tvoj post neka bude vidljiv kroz dela tvoje ljubavi, a ne kroz hranu koju jedeš“ – rekao bi nam svaki svetitelj.

Na kraju, post nas uči da pravog mira i snage nema bez duhovnog života. Kada telo pati, a duša se otvara Bogu, čovek pronalazi unutrašnju slobodu i mir koji svet ne može da nam da.

fire-41861-1280

Doček Nove godine u Berlinu pretvorio se u pravi pakao – preko 420 uhapšenih, desetine povređenih policajaca i vatrogasaca, zapaljeni automobili, autobusi i barikade, napadi raketama i petardama na službena lica, pa čak i pet mrtvih širom Nemačke od nesreća sa pirotehnikom, pokazujući da se godišnja „sloboda“ petardiranja pretvorila u noć bezakonja koju vlasti ne mogu ili ne žele da ukrote.

Berlin je ponovo bio epicentar haosa u noći 31. decembra na 1. januar. Policija je prijavila više od 420 privremenih hapšenja, uglavnom zbog opasnog baratanja pirotehnikom i napada na snage reda. Vatrogasci i policajci gađani su raketama, petardama pa čak i kuglastim bombama – sa 30-35 povređenih samo u prestonici. Zapaljeni su autobusi, automobili, barikade, a u kvartovima poput Nojkelna, Krojcberga i Rajnikendorfa ulice su ličile na ratnu zonu. Snimci sa društvenih mreža pokazuju grupe mladića koji ciljano gađaju policijske patrole, dok vatrogasci pokušavaju da ugase požare pod kišom petardi.

Širom Nemačke situacija nije bila ništa bolja, pet osoba poginulo je u nesrećama sa pirotehnikom (dvojica u Bielefeldu od ručno-izradjenih petardi), desetine teško povređenih, uključujući decu koja su izgubila prste ili im je oštećen vid. U Hamburgu, Lajpcigu i drugim gradovima slični izgredi, sa hiljadama intervencija policije. Ukupno hitne službe imale su preko 5.000 intervencija samo u Berlinu.

Vlasti su unapred najavile pojačane mere, hiljade dodatnih policajaca, zabrane u osetljivim zonama, ali rezultat je isti kao godinama unazad, masovni izgredi, posebno u multikulturalnim kvartovima, gde se ilegalna pirotehnika koristi kao oružje. Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Frezer osudila je nasilje i obećala stroge kazne, ali sindikati policije i vatrogasaca već godinama traže potpunu zabranu privatne pirotehnike, ističući da je ovo postalo godišnji ritual nasilja.

Građani su ogorčeni, dok i dalje forsiraju „kulturnu raznolikost“, drugi strepe za bezbednost i imovinu. Socijalne mreže pune su snimaka haosa, sa komentarima da je Berlin postao kao „Kabul za Novu godinu“. Policija izjavljuje da je ilegalna pirotehnika iz inostranstva glavni problem, ali granice ostaju propusne. Činjenica je u stvari da su glavni problem migranti.

Pogled redakcije portala srpski ugao

Novogodišnji berlinski haos jeste „kulturna raznolikost“, koja nema veze sa kulturom, već sa raznolikim nasiljem, to je direktna posledica višegodišnje popustljivosti prema nasilju i nekontrolisanim promenama u društvu. Građani strepe da izađu na ulicu, a hitne službe rizikuju živote, vlasti se zadovoljavaju hapšenjima posle kojih će već sutra pustiti počinioce nazad. Nemci su pred kapitulacijom sopstvene politike, gde se „sloboda“ pretvara u dozvolu za rat na ulicama. Dok se ne uvedu radikalne mere, svaka Nova godina biće samo nastavak iste sramote.

Izvor: Srpski ugao

Foto: Pixabay