Year: 2026

pcelar-pcele-med-1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu po košnici pčela za 2026. godinu.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva, zahtevi se podnose do 15. jula, zaključno, isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na podsticaje mogu da ostvare pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, izvršili su obnovu registracije za tekuću godinu, prijavili gajenje pčelinjih društava i HID broj, obeležili i registrovali košnice u Centralnoj bazi podataka, uredno prijavili stanje i promene podataka o pčelinjacima, kao i da su vlasnici prijavljenih košnica ili da su košnice u vlasništvu člana porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u skladu sa važećim propisima.

Podsticaj se ostvaruje u iznosu od 1.000 dinara po košnici pčela, za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica.

Dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60, 011/260-79-61, 011/30-20-100, 011/30-20-101 i 011/30-20-118, kao i na zvaničnoj internet prezentaciji eAgrar na adresi: https://eagrar.gov.rs.

torontal

Ispred Udruženja građana „Torontal“ i katoličkog groblja u Ruskom Selu u toku je izgradnja novih parking mesta, za šta je iz gradskog budžeta izdvojeno 2,5 miliona dinara.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je reč o nastavku ulaganja u mesne zajednice i podršci sadržajima koji iz godine u godinu privlače sve veći broj posetilaca.

– Biće uređeno ukupno 24 do 25 parking mesta ispred udruženja i kod katoličkog groblja. „Torontal“ se razvija, ima sve više posetilaca i sadržaja, pa je bilo važno da se odgovori na potrebe udruženja i uredi prostor ispred kompleksa – rekao je Bogdan.

On je dodao da su sredstva obezbeđena u okviru programa za uređenje puteva i trotoara u selima, za šta je ukupno izdvojeno oko pet miliona dinara.

Predsednik Udruženja građana „Torontal“ Šandor Talpai naglasio je da je ovaj kompleks postao jedna od prepoznatljivijih turističkih destinacija na teritoriji grada Kikinde.

– Razvoj infrastrukture znači i razvoj sela. Samo ove godine posetilo nas je oko 500 dece na jednodnevnim ekskurzijama. Pored prirodnog ambijenta, nudimo radionice starih zanata, grnčariju, batik i stazu sa preprekama u šumi, što je posebno zanimljivo najmlađima – naveo je Talpai.

Nova parking mesta znatno će olakšati dolazak autobusa i većih grupa posetilaca, jer je do sada saobraćaj bio otežan zbog prolaska poljoprivredne mehanizacije.

U „Torontalu“ očekuju da će biti uređeno tridesetak parking mesta, kako bi čitav prostor ispred kompleksa i katoličkog groblja bio u potpunosti prilagođen potrebama posetilaca.

streljastvo

Strelac Kikinde Duško Petrov u finalu Kupa Streljačkog saveza Srbije, u Novom Sadu, osvojio je prvo mesto u disciplini pištolj središnjeg paljenja i istovremeno postavio novi državni rekord rezultatom od 584 kruga.
– Petrov je tokom celog takmičenja pokazao vrhunsku formu, sigurnost i izuzetnu preciznost, a nastup je krunisao rekordom, kojim je potvrdio status jednog od najboljih strelaca Srbije i predstavlja uspeh i za njega i za klub – ističu u SD Kikinda.
Petrov još dodaje:
– Veoma sam zadovoljan rezultatom i činjenicom da sam uspeo da oborim rekord. Ovo je nagrada za veliki trud, rad i posvećenost tokom cele sezone.
IZVOR/FOTO: SD Kikinda

bazeni-1

Otvoreni bazeni počeće sa radom u subotu, 20. juna, a tokom predstojećeg vikenda ulaz će biti besplatan za sve posetioce u Kikindi i Banatskom Velikom Selu. Radno vreme bazena biće od 10 do 18 časova.

Prema rečima direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Dragana Pecarskog, sve je spremno za početak sezone. Voda je kontrolisana i ispravna, a kvalitet je potvrdio Zavod za javno zdravlje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

– Očekujemo lepo vreme i veliki broj posetilaca. Svi uslovi za bezbedan i prijatan boravak na bazenima su obezbeđeni – istakao je Pecarski.

Treninzi sportskih klubova već su počeli, a bazene koriste plivači i ronioci.

Predstojeći vikend, prema prognozi meteorologa, doneće pravo letnje vreme, što će obradovati sve koji planiraju da osveženje potraže na otvorenim bazenima.

 

nakovo-staze-(3)

U Mesnoj zajednici Nakovo završena je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela, a kako sada izgleda uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački.  Sredstva za ovu investiciju, 12,4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

 

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, kao i rekreativci – saznajemo od Branislava Čubrila iz Saveta Mesne zajednice.  – Staza je završena za nešto više od mesec da i sve je urađeno kvalitetno. Tu je i dečije igralište, i teren za balote.

Izgrađeno je 2.000 kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno najpre je postojeće zemljište pripremljeno, kao kada se asfaltiraju putevi.  Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana Nakovo je dobilo zelenu oazu koju svi rado koriste – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan. –  Ona nije mesto okupljanja samo Nakovčana nego i Kikinđana, Velikoselci, pa i gosti iz susedne Rumunije. Značajna sredstva su uložena i hvala Pokrajini na izdvojenom novcu, a u narednom periodu predstoji nam da iznađemo sredstva za rasvetu.

Deponija koja je postojala je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznale prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su postali redovni posetioci.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

 

mala-matura-polaganje-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola širom Srbije u ponedeljak i utorak polagali su test iz srpskog odnosno maternjeg jezika, dok je sutra završni ispit iz izbornog predmeta. Na teritoriji grada u 15 osnovnih škola malu maturu polaže  416 učenika.

Drugog dana mature, nakon polaganja matematike, razgovarali smo sa osmacima iz Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Maksim Katai, ističe da mu je teži bio test iz srpskog jezika:

-Lakša mi je bila matematika. Na testu iz srpskog jezika najteža su mi bila poslednja tri pitanja. Trebalo je da analiziramo dati tekst. Sa druge strane test iz matematike podjednako je obuhvatio sve oblasti. Planiram da upišem Tehničku školu, smer tehničar drumskog saobraćaja.

Ivan Kostenko, slaže se sa svojim drugom iz razreda.

-I meni je test iz srpskog jezika bio puno teži u odnosu na matematiku. Od zadataka najteži je bio iz geometrije. Pripremali smo se za završni ispit u školi – kaže Ivan.

I Mihajlo Milanov istog je mišljenja.

-Srpski sam lošije uradio, ali nadam se da ću sa testom iz matematike nadoknaditi bodove. Razumevanje teksta je bilo najteže u srpskom, dok sam iz matematike najviše „muke“ imao sa zadatkom iz geometrije u kojem je trebalo da se odredi prolaz kroz pećinu – otkrio nam je Mihajlo, koji, takođe, planira da upiše Tehničku školu “Mihajlo Pupin”.

Zadaci koji su zadali najviše poteškoća iz srpskog jezika su pitanja iz oblasti književnosti, značenja pojedinih reči i razumevanja pročitanog teksta. Osmaci iz osnovne škole maksimalno mogu da ponesu 60 bodova, dok na završnom ispitu mogu da ostvare najviše 40 bodova.

 

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, konačni 22. juna, dok će lista želja moći da se podnosi 23. i 24. juna. Konačni raspored učenika po školama biće objavljen 29. juna

struja

Zbog radova na električnoj mreži u sredu, 17. juna, od 8.45 do 13 sati bez struje će biti domaćinstva u sledećim ulicama u Kikindi: Save Lipovanov od Miloša Crnjanskog do Kiš Mihalja, Kraljevića Marka od Miloša Crnjanskog do Iđoškog puta, Kumanovskoj od Miloša Crnjanskog do Iđoškog puta, Albertovoj parna strana od Miloša Crnjanskog do Iđoškog
puta, Albertovoj neparna strana od Kiš Mihalja do Iđoškog puta, Žarka Gavranova, Đure Oličkova, Stevana Lakai Gige i Kiš Mihalja

 

guzva-na-putu

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodile su se 93 saobraćajne nezgode, u kojima je poginulo jedno, a povređeno je 49 lica.

Završena je školska godina i počela je letnja turistička sezona koja podrazumeva veći protok saobraćaja, pre svega na glavnim putnim pravcima i ka turističkim centrima i veće prisustvo dece u saobraćaju u svojstvu putnika.

Prošle godine na našim putevima je život izgubilo devetoro dece u svojstvu putnika,
a pretprošle godine 16.

-Poštujte propise, budite obazriviji vozači kada je u vozilu dete, izbegavajte nepotrebna preticanja i velike brzine, jer značajno povećavaju rizik za nastanak saobraćajne nezgode i težinu posledica. Prevozite decu na propisan način, uz upotrebu bezbednosnog sedišta ili
podmetača, u skladu sa visinom deteta, na način kako je predvideo proizvođač vozila – poručuju u MUP-u.

ljubica-vranes-(2)

Povodom Svetskog dana muzike, Kikinđane i goste grada očekuje jedinstveno muzičko veče u bašti Gradske kuće.

Kulturni centar Kikinda organizuje koncert prvaka opere Narodnog pozorišta u Beogradu, Ljubice Vraneš i Dragoljuba Bajića, dugogodišnjih prijatelja našeg grada, koji će nastupiti u nedelju, 21. juna, sa početkom u 20 časova.

Posetioci će imati priliku da uživaju u vrhunskim interpretacijama u ambijentu jednog od najlepših gradskih prostora, a ulazak na koncert je besplatan.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da im se pridruže i zajedno obeleže Svetski dan muzike uz nastup istaknutih umetnika srpske operske scene.

dob-davaoci-2026-(4)

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi svečano je obeležen u  prostorijama Crvenog krsta. Priznanja su uručena najhumanijim sugrađanima, dobrovoljnim davaocima krvi. Plaketu za 50 puta datu krv dobilo je sedmoro davalaca, dok je njih desetoro dragocenu tečnost darovalo 35 puta.

Miro Nedić, medicinski je brat je Opštoj bolnici i svakoga dana svedok je koliko je krv neophodna. Već četiri decenije je davalac.

-To je jedina tečnost bez koje ne možemo. Ja sam postao davalac u četvrtom razredu Medicinske škole i od tada nisam prestajao. Već 38 godina radim u zdravstvu i znam koliko su davaoci važni. Nekada smo krv davali na Odeljenju transfuzije, sada u Crvenom krstu. Jednom sam čak platio kaznu pošto sam vozio bicikl pored Gimnazije „Dušan Vasiljev“ jer sam žurio da stignem na vreme da dam krv – otkrio nam je  Nedić.

I sugrađanka Vesna Bojić krv je dala više od 35 puta:

-Dobrovoljni davalac postala sam pre 26 godina. Moj motiv je moje ćerka. Naime, njoj je bila neophodna krv pošto je imala tešku operaciju. Tada su joj pritekli potpuni neznanci u pomoć i darovali joj najdragocenije- deo sebe. Nakon toga rešila sam da postanem davalac i dokle god budem mogla ja ću davati krv.

Dodeljene su i plakete „Široko srce“ za najhumanije sredine u 2023 godini. To su JP „Kikinda“, Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ i Mesna zajednica Mokrin.

-Dati krv je najhumaniji čin. Naše učenike koji su punoletni podstičemo da postanu davaoci i većina njih se rado odaziva akcijama. I deo naših zaposlenih takođe, iz svog primera uče đake humanosti – kazao je direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milorad Karanović.

Okupljenima se obratila predsednica Crvenog krsta Marijana Mirkov koja se zahvalila davaocima na humanosti i istrajnosti.

-Veliko vam hvala jer pokazujete koliko ste humani, a da za to ne tražite ništa. Mi slavimo vašu dobrotu i vašu želju da pomognete onima kojima je pomoć najpotrebnija – dodala je Marijana Mirkov.

Protekle godine krv je dalo 860 davalaca, među kojima je njih 83 koji su to uradili prvi put. Od ukupnog broja davalaca 10 procenata su žene.

-U prethodnoj godini Crveni krst, u saradnji sa Zavodom za transfuzijom krvi, realizovao je 27 akcija dobrovoljnog davalaštva krvi – saznajemo od sekretarke Crvenog krsta Danijele Bjeljac. – Putem akcija obezbeđujemo dovoljne jedinice krvi tako da naši sugrađani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne treba da brinu.  Klub „25“ koji okuplja mlade davaoce krvi realizuje edukacije za srednjoškolce i tako ih motiviše da postanu deo porodice davalaca.

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obeležava se 14. juna, a ove godine slogan je „Jedna kap humanosti spasava živote“. Davanje krvi nije samo medicinski čin, već snažan izraz solidarnosti, saosećanja i zajedničke odgovornosti.

Kako se ističe, iako su napredak medicine, savremena testiranja i bezbednosni sistemi učinili transfuziju sigurnijom nego ikada, dovoljne količine bezbedne krvi i dalje zavise isključivo od ljudi koji redovno i dobrovoljno daju krv.

 

Obeležavanje ovog dana ustanovljeno je u znak sećanja na dan kada je 1868. godine rođen Karl Landštajner, austrijski biolog i lekar koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod ljudi, za šta je dobio Nobelovu nagradu.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!