Year: 2026

pixel-mixer-crash-test-1620608-1920

Na području Policijske uprave u Kikindi juče (sreda) dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj su povređena četiri osobe. Istog dana na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 103
saobraćajne nezgode, u kojima je poginuo jedan i povređeno 36 učesnika u saobraćaju.

Od početka godine u saobraćajnim nezgodama poginulo je 16 pešaka, što predstavlja ozbiljno upozorenje na bezbednost najranjivijih kategorija učesnika u saobraćaju.

Svakodnevno se dešavaju saobraćajne nezgode sa pešacima, čak i na pešačkim prelazima, iz MUP-a apeluju na vozače da u zonama pešačkih prelaza smanje brzinu vozila kako bi mogli bezbedno da se zaustave i propuste one koji nameravaju da pređu kolovoz.

Apel se odnosi i na pešake da kolovoz prelaze isključivo nakon što se uvere da to mogu uraditi na bezbedan način. Pešaci, naročito noću i u uslovima smanjene vidljivosti i na putevima van naselja, u obavezi su da nose svetloodbojni prsluk ili drugi reflektujući materijal, kako
bi vozači mogli blagovremeno da ih uoče.

ri-ya-chocolate-6935995-1280

Dok se švajcarski gigant čokoladne industrije „Lindt & Sprüngli“, još uvek oporavlja od prošlogodišnjih posrtanja, rat u Iranu zadaje novi udarac, piše portal Srpski ugao.

Kompanija je revidirala prognozu organskog rasta prihoda za 2026. godinu sa 6% na 4%, zbog manjeg broja azijskih turista u Evropi i opreznijih potrošača usled rastućih cena goriva. Akcije su na berzi pale za oko 10%, a kompanija najavljuje novo poskupljenje čokolade, prenosi švajcarski list  „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ) u izveštaju od 10. marta 2026. godine.

Kao što „NZZ“ izveštava, izvršni direktor Adalbert Lehner ističe da su posledice rata u Iranu posebno vidljive u turističkom sektoru. Aerodromi u Dubaiju i Abu Dabiju, ključna čvorišta za međunarodni saobraćaj između Evrope, Azije i Australije, trenutno su zatvoreni, što dovodi do naglog pada broja azijskih turista u Evropi. To direktno pogađa prodaju Lindtovih proizvoda u „duty-free“ prodavnicama na aerodromima, ali i u glavnim buticima u centrima Londona, Pariza i Beča, gde su azijski posetioci bili glavni kupci.

Dalje, prema izveštaju „NZZ“, rat utiče i na opšte raspoloženje potrošača u Evropi. Rast cena benzina čini da ljudi pažljivije troše novac, što je poseban udarac za „Lindt & Sprüngli“, jer su očekivali oporavak ove godine nakon slabe božićne sezone 2025.

Tada je kompanija povećala cene za prosečno 19%, što je dovelo do pada globalnog obima prodaje za preko 6%, kupci su oklevali da plate skoro 30 švajcarskih franaka ili evra za kutiju Lindor tartufa od 500 grama.

„NZZ“ prenosi da će „Lindt & Sprüngli“ ponovo podići cene 2026. godine, uprkos izazovima, jer su investitori fokusirani na budućnost, a revizija prognoze došla je kao iznenađenje i izazvala šok na berzi. Lehner ističe da je ovo znak da rat u Iranu počinje da utiče na proizvođače robe široke potrošnje širom Evrope, što niko nije očekivao u ovom obimu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovaj slučaj pokazuje kako globalni sukobi poput rata u Iranu brzo prelaze granice i utiču na svakodnevni život – od praznih evropskih butika do naših supermarketa gde Lindt čokolade postaju sve skuplje. Redakcija portala Srpski ugao vidi da Srbija, iako deo evropskog tržišta, jača domaću proizvodnju hrane i turizma. Naša država daje podsticaje za domaću privredu, a neutralna politika koju vodi predsednik Aleksandar Vučić nam je omogućila da u ovim teškim vremenima manje osetimo krizu.

Izvor: Srpski ugao

knut-film-(2)

U beogradskoj Ložionici održana promocija dokumentarnog filma „Od Kikinde do Narvika“, ostvarenja koje osvetljava stradanje srpskih logoraša deportovanih u Norvešku tokom Drugog svetskog rata.

 

Događaj je okupio brojne zvanice, među kojima su bili šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov, gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan sa najbližim saradnicima, narodni poslanici  Ljubica Vranješ i Lav Pajkić, kao i predstavnici Ambasade norveške u Srbiji, Ministarstva spoljnih poslova. Autor filma je Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar iz Arendala, mesta pored Narvika, koji je i bivši oficir norveških oružanih snaga,  a cilj mu je bio da očuva kulturu sećanja na žrtve čija se sudbina ne zaboravlja ni decenijama kasnije, daleko od otadžbine.

 

-Projekcija filma podseća nas na jedno od najtežih poglavlja u istoriji Kikinde. Sudbina naših sugrađana koji su 1942. godine internirani u logore kod Narvika opominje nas koliko je važno da čuvamo sećanje na njihovu žrtvu i stradanje. Iz te tragedije nastalo je i iskreno prijateljstvo između Kikinde i Narvika, koje traje decenijama i pokazuje da i iz najtežih vremena može proisteći razumevanje i solidarnost među narodima. Naša je dužnost da pamtimo prošlost, da poštujemo žrtve i da istovremeno gledamo u budućnost, gradeći društvo zasnovano na miru, slobodi i međusobnom poštovanju – istakao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

 

nastojnik

Predstava „Nastojnik” Narodnog pozorišta Kikinda izvedena je sinoć pred domaćom publikom, nastavljajući jedinstven pozorišni put koji traje već skoro četiri decenije. Ovim izvođenjem, kultni komad postao je najigranija predstava u istoriji kikindskog teatra.

Prema rečima glumca Branislava Kneževića, „Nastojnik” je dostigao broj od 154 izvođenja i ostao simbol trajanja, posvećenosti i ljubavi prema pozorištu.

-Ovim izvođenjem „Nastojnik“ postaje najigranija predstava u istoriji našeg Pozorišta. „Nastojnik“ je sigurno i najdugovečnija predstava u državi sa istom glumačkom postavom od premijere 1988. do danas. 38 godina, malo li je – poručio je Knežević.

Predstava je premijerno izvedena 1988. godine i od tada se igra u istoj glumačkoj podeli, što je pravi kuriozitet na domaćoj sceni. Režiju potpisuje Dragan Ostojić, tekst je napisao Harold Pinter, a uz Ostojića i Kneževića, u predstavi igra i Slavoljub Matić.

Tokom godina „Nastojnik” je prerastao okvire repertoarske predstave i postao zaštitni znak kikindskog pozorišta — svedočanstvo umetničke istrajnosti i snage pozorišne igre koja odoleva vremenu.

Sinoćnje izvođenje bilo je još jedan susret publike sa predstavom koja je obeležila generacije glumaca i gledalaca i upisala se u istoriju lokalne kulture.

Foto: Instagram, Narodno pozorište Kikinda

T. D.

havarija-toplovod-(1)

Usled havarije bez daljinskog grejanja  su od 14 sati ostati korisnici u ulici Hajduk Veljkova od broja 30 do broja 38, Hajduk Veljkova 27 i Branka Radičevića od broja 10 do broja 12.

Kako navode u JP „Toplana“ završetak radova i normalizacija grejanja se očekuje u večernjim satima.

struja-2

Zbog planiranih radova na elektromreži, u četvrtak, 13. marta, bez električne energije ostaće deo Kikinde.

Struje neće biti u Ulici Dositejeva, na potezu od Ulice Nikole Pašića do Ulice Jovana Popovića, u periodu od 9 do 10 časova.

U slučaju ranijeg završetka radova, napajanje će biti uključeno pre planiranog termina. Ukoliko dođe do nepovoljnih vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

rak-kancer-1

Mart je mesec posvećen borbi protiv raka, kada se javnost dodatno informiše o rasprostranjenosti malignih bolesti, značaju prevencije i ulozi organizovanih skrininga u ranom otkrivanju bolesti. Stručnjaci podsećaju da je rak, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u više od 90 odsto slučajeva.

-Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, lečenje je kraće i efikasnije, a kvalitet života obolelih i lečenih osoba znatno bolji – ističe dr med. Ana Đurin, specijalista socijalne medicine.

Procene pokazuju da tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboli od raka, dok jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena izgubi život od neke maligne bolesti.

Opterećenje rakom u Severnobanatskom okrugu

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tumori su u 2024. godini bili drugi vodeći uzrok smrti u Severnobanatskom okrugu sa učešćem od 22 odsto, odmah posle bolesti srca i krvnih sudova koje čine oko 52 odsto ukupnog mortaliteta.

Tokom 2024. godine na nivou okruga od malignih tumora obolelo je 1.065 osoba — 540 muškaraca i 525 žena, dok je od raka preminula 461 osoba (245 muškaraca i 216 žena).

Kod muškaraca su najčešći bili rak pluća, debelog i završnog dela creva i prostate. Kod žena maligni procesi najčešće su bili lokalizovani na dojci, debelom i završnom delu creva, plućima i grliću materice.

Maligni tumori pluća i bronha predstavljaju vodeću lokalizaciju u obolevanju i umiranju kod muškaraca, dok su kod žena treći po učestalosti uzrok obolevanja i drugi uzrok smrtnosti od raka. Tokom 2024. godine od raka pluća i bronha obolelo je 137 osoba, a preminulo 114.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u našem okrugu — 120 žena je obolelo, a 46 izgubilo život u toku 2024. godine.

Kolorektalni karcinom je druga po učestalosti lokalizacija raka kod muškaraca i žena — 151 osoba je obolela, dok je 60 preminulo.

Kod muškaraca, rak prostate je treći po učestalosti, sa 84 obolela i 23 preminula pacijenta. Rak grlića materice je četvrti po učestalosti kod žena — dijagnostikovan je kod 30 žena, dok je 12 preminulo.

-Rak je bolest starije populacije — stope obolevanja naglo rastu posle 55. godine, a najviše su posle 75. godine života. Kada je reč o smrtnosti, stope kod oba pola počinju da rastu nakon 60. godine – navodi dr Đurin.

Prevencija — najefikasnija zaštita

Stručnjaci naglašavaju da se na čak dve trećine faktora rizika može uticati.

-Oko 40 odsto malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama — prestankom pušenja, umerenim konzumiranjem alkohola, održavanjem zdrave telesne težine, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, izbegavanjem prekomernog izlaganja suncu i zaštitom od infekcija koje mogu dovesti do raka – objašnjava dr Ana Đurin.

Ona dodaje da vakcinacija ima važnu ulogu u prevenciji.

-Vakcinacija dece protiv hepatitisa B i HPV virusa značajno smanjuje rizik od raka jetre i raka polnih organa.

Skrining spasava živote

Skrining podrazumeva rano otkrivanje raka kod osoba koje još nemaju simptome. U Srbiji se sprovode nacionalni programi skrininga za rak dojke, rak grlića materice i kolorektalni rak.

Na skrining raka dojke pozivaju se žene od 50 do 69 godina na mamografiju svake druge godine. Skrining na rak grlića materice obuhvata žene od 25 do 64 godine koje se pozivaju na ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Testiranje na rak debelog creva namenjeno je građanima oba pola od 50 do 74 godine i obavlja se jednom u dve godine.

 

Na nivou Severnobanatskog okruga, organizovani skrining raka dojke sprovodi se u Senti od 2013. godine, dok je u Adi, Čoki, Novom Kneževcu, Kanjiži i Kikindi započet od septembra 2025.

Tokom 2025. godine u Senti je obavljeno 575 mamografskih pregleda, pri čemu su kod četiri žene otkrivene maligne promene. U ostalim opštinama okruga urađeno je 306 pregleda, a rak dojke je dijagnostikovan kod tri žene.

-Apelujemo na građane da redovno idu na preventivne preglede. Pravovremena dijagnostika znači i pravovremeno lečenje. Pozivamo sve žene da se odazovu pozivu na mamografiju — taj pregled može spasiti život – poručuje dr Ana Đurin.

T. D.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(9)

Prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 91 saobraćajna nezgoda, u kojima je povređeno 50 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave podsećaju da je u toku međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja, koja se organizuje u 34 države članice organizacije ROADPOL, (Evropska mreža saobraćajnih policija) usmerena na otkrivanje prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prevoženja dece u vozilu.

Tokom prva dva dana akcije otkriveno je 1.079 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa od strane vozača, 88 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa od strane suvozača, 109 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa od strane putnika na zadnjem sedištu, 27 prekršaja nepropisnog prevoza dece na prednjem sedištu i 53 prekršaja nepropisnog prevoza dece na zadnjem sedištu.

Sigurnosni pojas predstavlja jednu od najefikasnijih mera zaštite u slučaju saobraćajne nezgode, a nekorišćenje pojasa i dalje odnosi više od 100 života godišnje u Srbiji. IZ MUP-a apeluju na sve vozače i putnike da dosledno koriste sigurnosni pojas na svim sedištima u vozilu, kao i da decu prevoze isključivo u skladu sa propisima, uz upotrebu odgovarajućih dečijih sedišta.

elektricni-1

Agencija za bezbednost saobraćaja apelovala je danas na roditelje, škole i sve učesnike u obrazovnom sistemu da posebnu pažnju posvete bezbednosti dece prilikom korišćenja lakih električnih vozila, tzv. električnih trotineta.

Kako se navodi u saopštenju, električni trotineti su u poslednjih nekoliko godina postali sve prisutniji u saobraćaju, sve češće ih koriste i deca školskog uzrasta, a iako predstavljaju praktično prevozno sredstvo, njihova upotreba nosi određene rizike, naročito ukoliko se ne poštuju saobraćajni propisi i pravila bezbednog ponašanja.

Agencija podseća da su Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima propisana jasna pravila za učešće lakih električnih vozila u saobraćaju, između ostalog, lakim električnim vozilom na javnim putevima ne sme da upravlja lice mlađe od 14 godina, obavezna je upotreba zaštitne biciklističke kacige, a vozači su dužni da se kreću biciklističkim stazama, biciklističkim trakama ili pešačko-biciklističkim stazama gde one postoje.

Takođe, nije dozvoljeno da se prevozi drugo lice na električnom trotinetu.

Pored navedenih, propisima su utvrđena i druga pravila i ograničenja koja se odnose na učešće lakih električnih vozila u saobraćaju, a koja su detaljno navedena i objašnjena u preglednom izveštaju koji je pripremila Agencija za bezbednost saobraćaja.

Agencija dodaje da podaci ukazuju da se deo saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju laka električna vozila odnosi upravo na mlađe učesnike u saobraćaju, što dodatno ukazuje na značaj edukacije i nadzora od strane odraslih.

Zbog svega toga Agencija apeluje na roditelje da razgovaraju sa svojom decom o pravilima bezbednog učešća u saobraćaju, da vode računa o uzrastu deteta i da obezbede upotrebu zaštitne opreme, pre svega biciklističke kacige.

ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST

 

Istovremeno, škole se pozivaju da, u okviru svojih aktivnosti usmerenih na bezbednost učenika, skrenu pažnju učenicima i roditeljima na pravila bezbedne upotrebe električnih trotineta i na značaj poštovanja saobraćajnih propisa.

U cilju informisanja javnosti, Agencija je pripremila pregledni izveštaj “Laka električna vozila”, koji sadrži osnovne informacije o propisima, ograničenjima i preporukama za njihovo bezbedno korišćenje.

“Bezbednost dece u saobraćaju je zajednička odgovornost porodice, škole i društva u celini. Samo zajedničkim delovanjem možemo doprineti tome da deca budu bezbednija u saobraćaju”, zaključila je Agencija.

metal-gate-(2)

Kikindski bend „Metal gejt”, osnovan pre četiri godine, po svemu sudeći, najmlađi je sastav u zemlji koji ima objavljen album. Bend čine Mihajlo Munćan (15), gitara i vokal, Petar Srdić (13) na bas gitari i Nikola Linjački (11) za bubnjevima. Album su snimili prošle godine i tako se upisali u ovdašnju hroniku kurioziteta.

Sve je počelo u studiju za probe koji vodi Dušan Linjački, ovdašnji muzičar i otac  mladog bubnjara. Podsetimo, taj studio u ulici Vojvode Mišića je skoro dve decenije na raspolaganju ovdašnjim muzičarima za probe i demo snimke. Linjački vodi i bubnjarsku sekciju i Malu školu rokenrola, kojom spaja mlade koji sviraju neki instrument kao deo obaveznog muzičkog obrazovanja ili kao hobisti. Tako je došlo i do spontanog okupljanja mladih muzičara u „Metal gejt”. Prepoznali su se, uvideli ubrzo da im sviranje tuđih pesama nije mnogo inspirativno i krenuli u izazov stvaranja autorke muzike. Tekstove pišu gitarista Mihajlo i basista Petar, a muziku svi zajedno.

Nastupali su na Suvača demo festu i drugim festivalima. U Bečeju su tri godine zaredom bili najbolji, a imaju i pojedinačne nagrade kao instrumentalisti. Ove godine biće počasni gosti na Gitarijadi u Velikom Gradištu jer su prošle godine tamo bili među najboljima. Prepoznati su kao interesantni i muzički osobeni.

Svoj pravac karakterišu kao treš metal, dok su tekstovi angažovani i pretežno kritički govore o savremenim preokupacijama njihove generacije, a najviše o preteranoj upotrebi veštačke inteligencije.

Album prvenac ima šest numera i snimljen je u Novom Sadu, u studiju „Piknik”. Vlasniku tog profesionalnog studija, Miroslavu Majkiću, veoma se svideo entuzijazam mladih Kikinđana, pa im je pod izuzetno povoljnim uslovima ponudio studijske usluge. Njihov diskografski prvenac „The lethal injection“ dostupan je za sada na njihovoj fejsbuk i jutjub stranici.

Mlada kikindska trojka s nesmanjenim žarom nastavlja da gradi svoj muzički put. Stvaraju nove pesme i planiraju da i uživo predstave svoje stvaralaštvo. Stilski, najbliži su hevi metalu, ali i hard koru. Generalno, zvuče beskompromisno i uvežbano, a entuzijazam svojstven mladosti im ne manjka.

Ovdašnji metal sastav „Daunstroj” pozvao ih je na zajedničku turneju, gde će „Metal gejt”  novim svirkama zasigurno steći i nove poklonike.

N. S.