Year: 2026

1-maj

Međunarodni praznik rada, 1. maj obeležava se više od 100 godina i to u znak sećanja na događaj iz 1886. godine, koji se desio u Čikagu. Posvećen proslavi radničkih prava i solidarnosti.

Praznik je ustanovljen u znak sećanja na štrajk stotina hiljada američkih radnika koji su 1. maja 1886. godine tražili osmočasovno radno vreme,  na borbe iz prošlosti protiv brojnih kršenja radničkih prava, uključujući duge radne dane i nedelje, loše uslove i dečiji rad. Demonstracije su rezultirale sukobima sa policijom, a potom i smrtnim kaznama za radničke vođe, što je pokret pretvorilo u simbol borbe za radnička prava.

Na kongresu Druge internacionale u Parizu 1889. godine, odlučeno je da se 1. maj svake godine proslavlja kao dan demonstracija za radnička prava. Prvi maj u Srbiji je prvi put obeležen je 1893. godine protestnim skupovima u Beogradu.

U našoj zemlji najčešće se obeležava izletima u prirodi, uz takozvani ,,prvomajski uranak”. Ovaj dan je prilika za podsećanje na značaj radničkih prava i solidarnosti u radničkom pokretu.

na-maturu-bez-automobila-(5)

Agencija za bezbednost saobraćaja i ove godine pokrenula je kampanju pod nazivom „Na maturu bez automobila“. Tribina u okviru akcije organizovana je i u Gradskoj kući, a maturanti kikindskih srednjih škola imali su priliku da čuju priča Milana Srdića, zaposlenog u pomenutoj Agenciji:

-Tokom srednje škole doživeo sam saobraćajnu nezgodu kao vozač motocikla. Tada sam bio ubeđen da ništa loše meni ne može da se desi. Mislio sam da sam nedodirljiv i vozio sam motor bez zaštitne opreme. U saobraćajnoj nezgodi polomio sam kičmu i od tada sam u invalidskim kolicima. I pored svih nedaća uspeo sam da završim Saobraćajni fakultet i posvetio sam se tome da ukažem mladima koliko je važno poštovati sve propise i bezbednost u saobraćaju.

Cilj kampanje je razgovor sa mladima kako bi se bezbedno ponašali u saobraćaju. Brzina, nevezivanje sigurnosnog pojasa, vožnja pod dejstvom alkohola i korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje najčešći su uzroci saobraćajnih nesreća sa fatalnim ishodom. Okupljenima se obratio i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća.

-Matursko veče treba da ostane svima u najlepšoj uspomeni stoga i apelujemo da se na proslavu ide bez automobila i da se alkohol ne konzumira. Želja svih nas je da se ovog važnog trenutka sećate sa osmehom na licu. Završetak srednje škole je veliki i značajan korak u životu i svi treba da budu odgovorni prema sebi i prema drugima – rekao je Farkaš.

U toku 2025. godine, prema preliminarnim podacima, u saobraćaju su smrtno stradale 102 mlade osobe starosti od 15 do 30 godina. Od tog broja 43-oje njih poginulo je u svojstvu vozača putničkog automobila, a 23-oje kao putnik u putničkom automobilu, što predstavlja 65 odsto od ukupnog broja poginulih mladih u Srbiji. Skoro svaka peta osoba  stradala u saobraćaju je mlada.

Kampanja „Na maturu bez automobila“ pokrenuta je 2014. godine u Kragujevcu, kao odgovor na tragičnu nesreću u kojoj su stradali srednjoškolci vraćajući se sa maturske večeri, a uzrok bila je bila vožnja pod dejstvom alkohola. Od tada do danas prerasla je u jednu od najznačajnijih nacionalnih akcija u oblasti prevencije saobraćajnih nezgoda kod mladih.

Mladi u Kikindi su se upoznali sa rizicima nebezbednog ponašanja u saobraćaju i načinima kako da ih izbegnu.

A.Đ.

helena-grujic-2

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, ugostio je danas u svom kabinetu Helenu Grujić, učenicu trećeg razreda prirodno-matematičkog smera Gimnazije „Dušan Vasiljev“, koja je osvojila drugo mesto na Svetskom prvenstvu mladih istraživača održanom u Indiji. Uspeh mlade Kikinđanke odjeknuo je daleko izvan granica našeg grada i zemlje.

Tom prilikom, gradonačelnik je Heleni uručio simboličnu zlatnu medalju, ističući da je ona „naša zlatna devojčica“ i ponos Kikinde i Srbije. Kako je naveo, ovaj rezultat predstavlja izuzetan podstrek za sve mlade koji se bave naukom i dokaz da se rad i posvećenost isplate.

Kao znak zahvalnosti za postignut rezultat, Grad Kikinda je Helenu nagradio i vrednim poklonom – Mekbuk Neo, koji će joj, kako je istaknuto, biti podrška u daljem obrazovanju i naučnom radu.

Helena Grujić je u svom obraćanju podelila utiske sa takmičenja, ističući da je put do uspeha bio zahtevan. Odmah po dolasku u Indiju, nakon dugog puta i svega nekoliko sati sna, usledile su prezentacije pred strogom međunarodnom komisijom koju su činili doktori nauka iz više zemalja.

– Konkurencija je bila izuzetno jaka, učesnici su došli iz celog sveta. Prezentovala sam na engleskom jeziku, što je dodatni izazov, ali sam uspela da prevaziđem sve prepreke. Kada su prozvali moje ime, bila sam u šoku i preplavljena emocijama – rekla je Helena.

Ona je dodala da je jedan od najlepših trenutaka bio kada je razvila zastavu Srbije pred učesnicima iz celog sveta, ističući da joj najveću snagu daje podrška ljudi koji veruju u nju.

Ovaj uspeh potvrđuje da Kikinda ima mlade ljude koji su spremni da znanjem i talentom stanu rame uz rame sa vršnjacima iz celog sveta, a Helena Grujić već sada najavljuje nove izazove i buduća međunarodna takmičenja i medalje.

T. D.

prodavnica-1

Sleduje dva dana praznika, te će i radno vreme prodavnica i javnih službi biti prilagođeno prazniku rada.

Maloprodajni objekti imaju različita radna vremena.  Prodavnice „Univereksporta“ 1. maja rade od 7 do 14 časova,  „Ideje“ od 7 do 21.30 sati, „Maksija“, u ulicama Svetosavskoj i Mihajla Pupina, biće otvoreni od 8 do 20 sati, dok „Lidl“ neće raditi, sutra, 1. maja. Subota, 2. maj je redovan radni dani.

Od petka, 1. maja do ponedeljka, 4. maja dežurna je Druga zdravstvena ambulanta koja će raditi od 7 do 19 časova, dok će lekari u Hitnoj službi dežurati 24 sata. Od petka, zaključno sa ponedeljkom u Dečijem i Školskom dispanzeru radno vreme biće od 9 do 17 sati.

U Javnom prevozu „Autoprevoz“ u petak, subotu i nedelju autobusi će prevoziti putnike po prazničnom redu vožnje.

I u JP “Kikinda” za vreme praznika radiće se po izmenjenom rasporedu.  Parkiranje u zoniranim delovima grada neće se naplaćivati u petak i subotu, 1. i 2. maja .

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika 24 sata, a za sve informacije ili eventualne kvarove na usluzi je broj Pozivnog centra 062/88-44-888.

Gradska pijaca u Kikindi radiće  uobičajeno. Na  centralnom, Mokrinskom groblju prvog dana praznika neće biti sahranjivanja

Radne jedinice „Pošte“ na teritoriji grada neće raditi u petak, dok će u subotu, od 8 do 14 sati, biti otvorena glavna Pošta.

 

 

dance-n-soul

Plesna škola Dance n soul nastavila je da niže uspehe – njeni članovi su u nedelju, 26. maja, istovremeno nastupili na dva takmičenja, u Zrenjaninu i Vršcu, odakle su se vratili sa brojnim nagradama, potvrđujući kvalitet rada i talenat svojih plesača.

Na takmičenju „Dance Fusion“, održanom u Kristalnoj dvorani u Zrenjaninu, najmlađi članovi kluba oduševili su publiku i žiri. „Srebrne šljokice“, devojčice uzrasta od 4 do 5 godina, u kategoriji „Commercial Street Dance baby“ osvojile su visoko zlatni sertifikat. U istom sjaju nastavile su i „Ciklama šljokice“, predškolski uzrast, koje su u kategoriji „Street Jazz MTV mini“ ponele zlatni sertifikat, dok su „Zelene šljokice“ u istoj kategoriji osvojile visoko zlatno priznanje.

Ništa manje uspešne nisu bile ni „Ljubičaste šljokice“, koje su u kategoriji „Commercial Street Dance mini“ nagrađene visoko zlatnim sertifikatom, kao ni „Tirkizne šljokice“, koje su u kategoriji „Street Jazz MTV kids“ takođe ocenjene visoko zlatnim priznanjem.

U solo nastupima, mladi plesači su ostvarili zapažene rezultate: Sofija Nikić i Vana Pavanić osvojile su prva mesta u svojim kategorijama, dok su Anđela Vasilev, Ema Rakić i Mia Amanović stigle do drugih pozicija. Manja Injac bila je četvrta, a Helena Jelić peta, što dodatno govori o snažnoj konkurenciji i kvalitetu izvođača.

Istovremeno, starije članice kluba nastupile su u Vršcu na takmičenju „Dance Open Awards“, održanom u sportskoj hali „Milenijum“. I ovde su rezultati bili više nego zapaženi – „Narandžaste“ i „Crvene šljokice“ osvojile su prva mesta u svojim kategorijama, dok su „Plave šljokice“ stigle do druge pozicije.

Posebno su se istakli solisti: Ines Petrović, Dunja Barbul i Milijana Stankov osvojile su prva mesta, dok su Mila Marić i Sara Ješić bile drugoplasirane, a Minja Erdeljan treća. Zapažene nastupe imale su i Mija Marin, Maša Marić i Nevena Vukelić, koja je uz četvrto mesto ponela i titulu „Miss dancer“. Elizabet Molnar takmičenje je završila na osmoj poziciji.

T. D.

4e4d6746-f037-42e5-b56a-8101066216d6-1068x1354.jpeg.pagespeed.ce-.Tr740S8Tn4-808x1024

Danas su građani Novog Sada imali priliku da vide ko blokira raskrsnice, kao i ko se i na koji način obraća svojim sugrađanima.

Umesto da budu primer lepog i kulturnog ponašanja, kao što su profesori u prošlosti bili, danas smo imali priliku da vidimo sunovrat jedne profesije.

Goran Štrbac, redovni profesor sa PMF-a, koji predaje na Katedri za eksperimentalnu fiziku kondenzovane materije se najviše istakao po prostakluku i vređanju.

Ovaj blokader je pokazuvao srednji prst i svoje sugrađane nazivao glupavim majmunima.

Postavlja se pitanje, da li je normalno da se jedan univerzitetski profesor ovako ponaša.

Takođe, na snimku se vidi i Dragana Štrbac , redovni profesor sa FTN, koja se raspravlja sa prisutnim građanima.

Slike i video pogledajte ovde.

Nemački kancelar Fridrih Merc javno se požalio da trpi neviđene napade na društvenim mrežama, tvrdeći da nijedan njegov prethodnik nije imao tako tešku poziciju.

U intervjuu za magazin „Spiegel”, objavljenom 29. aprila, Merc je otvoreno izrazio nezadovoljstvo kritikama i omalovažavanjem koje trpi, uporedivši se sa Gerhardom Šrederom i Olafom Šolcom, prenosi NIUS.de.

Prema Mercovim rečima, Šreder se suočio sa otporom, ali nije bio „napadnut” kao on danas.

„Samo povremeno sam na društvenim mrežama. Ali ako pogledate šta se tamo širi o meni… nijedan kancelar pre mene nije morao da trpi tako nešto”, rekao je aktuelni šef nemačke vlade.

Izvor prenosi da Merc, iako kaže da se „ne žali”, ipak posvećuje značajan deo intervjua upravo ovoj temi, pozicionirajući sebe kao žrtvu nefer tretmana u digitalnoj eri.

U daljem tekstu Merc brani svoje reforme, priznaje da je poresko opterećenje za zaposlene poraslo i pod njim, te kritikuje poslodavce zbog negodovanja zbog povećanja doprinosa za socijalno osiguranje. Takođe je prokomentarisao visoku stopu bolovanja u Nemačkoj, pitajući da li je nacija „toliko bolesna”, ali odbija uvođenje neplaćenog odsustva.

Izveštaji sa portala poput ,,Stern.de“ i ,,Welt.de“ pokazuju da je njegova izjava izazvala talas podsmeha u nemačkoj javnosti, gde ga mnogi optužuju za „jadikovanje”, umesto da se fokusira na rešavanje kriza u kojima se zemlja nalazi.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Mercovo javno kukanje deluje kao klasičan primer političke distanciranosti elite od stvarnosti. U vreme kada Nemačka beleži rast poreza, ekonomske teškoće i koalicionu nestabilnost, kancelar se više bavi percepcijom na društvenim mrežama suštinskim problemima građana. Aktuelni lider CDU-a ne može da podnese kritike na društvenim mrežama, teško da je spreman za ozbiljne transformacije koje sam najavljuje. Ovakvo „žrtvovanje” više govori o slabosti i odsustvu vizije nego o stvarnoj težini funkcije.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

simicev-salas-kosenje-(1)

U susret 1. maju, koji se tradicionalno provodi u prirodi, najpopularnija izletišta na teritoriji grada: Simićev salaš, Vodice, Staro jezero, prostor nekadašnje Kvantaške pijace, ali i druge zelene već su uređene i tretirana su dva puta protiv krpelja.

-Apelujem na sve sugrađane, da prilikom boravka u prirodi, ne zaborave da sav otpad sakupe i odlože u kontejnere koji će biti postavljeni na najpopularnijim izletištima – ističe Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. – Takođe, svi koji će praznik provesti u prirodi treba da se ponašaju odgovorno, da ne lome i ne seku grane, već da sa sobom ponesu sve što im je neophodno za potpalu vatre i pripremu hrane. I sav mobilijar treba da čuvamo.

Prema odredbama Zakona o državnim praznicima neradni dani su petak, 1. i subota 2. maj.

A.Đ.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(1)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 101 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo poginulih lica, a povređeno je 53 lica. Na teritoriji Policijske uprave Kikinda nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da tokom predstojećih praznika poštuju propise i ponašaju se odgovorno. U narednim danima očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja na svim važnijim putnim pravcima, kao i veće gužve prema turističkim centrima i izletištima.

U MUP-u napominju da tokom praznika raste broj saobraćajnih nezgoda koje izazivaju vozači pod dejstvom alkohola, zbog čega apelujeu da se ne upravlja vozilom pod dejstvom alkohola, kao i da zbog pojačanog intenziteta saobraćaja, svi pokažu strpljenje, izbegavaju prebrzu vožnju i nepropisna preticanja.

Pripadnici saobraćajne policije sprovodiće tokom praznika mere pojačane kontrole u cilju očuvanja bezbednosti saobraćaja, a fokus će biti na otkrivanju i sankcionisanju prekršaja koji najviše utiču na težinu posledica saobraćajnih nezgoda.

sns-naslovna-2904

Aktivisti Gradskog odbora Srpske napredne stranke danas su proveli ceo dan u neposrednom kontaktu sa građanima, gde je sa više lokacija – od Mikronaselja, preko Gradske pijace, do najprometnijih raskrsnica – stizala jasna poruka: Kikinđani žele nastavak politike razvoja i stabilnosti.

Štandovi su bili puni, razgovori otvoreni, a interesovanje sugrađana veliko. Građani su koristili priliku da iznesu svoje predloge, ali i da se informišu o projektima koji menjaju lice grada.

Kulminacija dana usledila je u večernjim satima na raskrsnici Svetosavske i Ive Lole Ribara, gde se okupilo više od 200 aktivista. Ta slika najbolje govori o snazi organizacije, energiji i podršci. Sugrađani su jasno poručili da prepoznaju rezultate i da očekuju još snažniji nastavak ulaganja i razvoja.

Upravo zato, ovakve akcije nisu samo razgovor – već dokaz da se politika vodi u kontaktu sa narodom.

Akcije na terenu slede i u narednom periodu, sa jasnim ciljem – da Kikinda nastavi putem razvoja, uz podršku svojih građana.