Year: 2025

dobri-samaricanin

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Milostivog, poznatog po radu za siromašne i po stavu „ko tebe kamenom, ti njega hlebom“.

Rođen na Kipru u kneževskoj porodici, Jovan je rano ostao bez žene i dece, što ga je usmerilo ka životu milosrđa i služenja bližnjima. Kao patrijarh Aleksandrijski, predan je bio ideji da se neprijatelju ne treba svetiti, već mu treba uzvratiti dobrotom, u skladu sa novozavetnim učenjem.

Narodni običaj koji prate ovaj dan naglašavaju oproštaj, pomoć onima u nevolji i činjenje dobrih dela. Vernici veruju da će ko pronađe milosrđe u srcu, primiti blagostanje i unutrašnji mir.

Na današnji dan – manje slavljen u zvaničnim ceremonijama, a više u duhu ličnog obraćanja – poziv je jasan: ako neko traži pomoć, budite spremni da je pružite. U vremenu kada brzi život često gubi humanost, Sveti Jovan Milostivi podseća da i jedno dobro delo može biti prekretnica.

1024px-Velika-narodna-skupstina-1918

U Novom Sadu, 25. novembra 1918. godine, pred okupljenih 757 poslanika iz 211 opština Bačke, Banata i Baranje – među kojima su bili Srbi, Bunjevci, Slovaci, Rusini, Hrvati i Nemci – usvojena je istorijska odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Ovaj datum označio je kraj višedecenijske uprave Austrougarske u regionu i istovremeno je omogućio stanovništvu Vojvodine da, koristeći pravo na samoopredeljenje, izrazi svoju volju za životom u zajednici sa Srbijom. Važnost te odluke ogleda se ne samo u promeni političkog statusa regiona već i u jačanju dugovečnih kulturnih i nacionalnih veza koje Vojvodinu povezuju sa Srbijom.

Posebno zanimljiva je komponenta tog skupa – pravo glasa su tog dana imale i žene: njih sedam iz različitih opština učestvovalo je u odlučivanju, što je u to vreme bilo retkost u Evropi. Na taj način Velika narodno-skupštinska odluka nije bila samo politički čin već i simbolički korak ka većoj inkluzivnosti.

Danas, prisajedinjenje se pamti kao kamen-temeljac za formiranje južnoslovenske države – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena – i kao ključni trenutak u stabilizaciji severnih granica  Srbije.

polizei-3772469-1280

Prema godišnjem izveštaju Savezne policije Nemačke, 2024. godine zabeleženo je 2.967 napada na službenike – više od osam dnevno. Reč je o incidentima od gurkanja i pretnji do teškog fizičkog nasilja.

Napadi su najčešće podrazumevali pesnice, udarce nogom, pljuvanje, ugrize, udarce glavom i naguravanje. U svakoj osmoj situaciji korišćeni su predmeti poput flaša, kamenja ili drugog improvizovanog oružja, što dodatno povećava rizik po policajce na već napetim i prometnim lokacijama.

Statistika pokazuje da prosečan počinilac ima 33 godine, da su u skoro 80 odsto slučajeva počinioci muškarci i da više od polovine nema nemačko državljanstvo. Zvanični podaci, međutim, beleže samo državljanstvo, a ne i „migracionu pozadinu“, pa ostaje nejasno da li je reč o novije pristiglim migrantima ili generacijama koje su odrasle u nemačkom društvu. U širim bezbednosnim statistikama primećuje se i rast nasilnih dela među maloletnicima, ali oni ne čine većinu napadača.

Kriminalistička statistika beleži porast krivičnih dela usmerenih protiv pripadnika policije, dok pokrajine upozoravaju da su napadi, pretnje i uvrede dostigli nivo koji utiče na svakodnevni rad službi i interes za ovaj poziv. Sindikati govore o „razvezanosti nasilja“ i traže bolju opremu i brže sudske postupke, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje dodatne programe obuke i zaštite.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Brojke o napadima na policiju pokazuju ono što politički govor često prikriva toleriše se spoj slabe integracione politike, potcenjivanja uloge policije i relativizacije nasilja, sve dok statistika ne postane glasna da bi se ignorisala. Iako podaci pokazuju da većinu napada počine odrasli muškarci i da je više od polovine napadača bez nemačkog državljanstva, država ne nudi jasnu sliku da li je reč o novim migrantima ili generacijama koje su stasavale u postojećem sistemu. Umesto rasprave zašto se uniforma više ne poštuje kao nekada, javnost dobija suprotstavljene parole. U takvoj klimi nasilje postaje deo svakodnevice, a poverenje u institucije i osećaj bezbednosti građana nestaje.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

Kolundzija

Kulturni centar organizuje jedinstven muzički događaj koji će ljubiteljima klasične muzike pružiti retku priliku da uživo čuju jednog od najznačajnijih srpskih violinista – maestra Jovana Kolundžiju. Poklon koncert biće održan u subotu, 6. decembra, sa početkom u 19 časova, u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Kolundžija, priznat kao jedan od najvećih virtuoza violine u zemlji i regionu, nastupiće uz klavirsku pratnju Nade Kolundžije, što ovom koncertu daje posebnu umetničku vrednost. Organizatori ističu da je ulaz besplatan, te pozivaju sve sugrađane da iskoriste priliku da prisustvuju vrhunskom muzičkom događaju.

Koncert se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

T. D.

penzioneri-5

Od 1. januara 2026. godine žene u Srbiji suočiće se sa novim uslovima za odlazak u starosnu penziju. Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosni uslov za žene ponovo se pomera naviše. Za odlazak u punu starosnu penziju morati da imaju navršenih 64 godine života i najmanje 15 godina staža.

Ovo je deo postepenog povećanja granice koje će trajati do 2032, kada će uslovi za muškarce i žene biti izjednačeni. Oni koji žele raniji odlazak mogu koristiti prevremenu penziju sa 60 godina života i 40 godina staža, ali uz trajno umanjenje od najviše 20,4%.

Za punu starosnu penziju postoje dve mogućnosti 65 godina života  i 15 godina staža (opšti uslov za sve, važi već sada, ali žene su u prelaznom periodu) i 45 godina staža, bez obzira na godine života, pol ili kategoriju osiguranja.

Pravo na prevremenu penziju imaju svi koji ispune 60 godina života i najmanje 40 godina staža.

turisticka-najbolje-iz-vojvvodine

Turističkoj organizaciji grada  produžen je prestižni sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“, koji je ove godine zaslužilo 18 dobitnika širom pokrajine. Kikinda je prvi put stekla ovo značajno priznanje 2021. godine, a ovogodišnje produžavanje potvrđuje da je grad i dalje prepoznat kao turistički i kulturni brend sa visokim standardima kvaliteta. Sertifikat je prvi put dobila i saračka radnja „Ronto“ iz Kikinde, vlasnika Aleksandra Ronta, za proizvode od kože.

Priznanja su uručili predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević.

Direktorka Turističke organizacije Kikinde, Jasmina Orašanin, naglasila je da produžetak sertifikata predstavlja potvrdu kontinuiranog rada i posvećenosti u razvoju turističke ponude:

-Ova nagrada nam je podstrek da nastavimo da unapređujemo programe i predstavimo Kikindu u najboljem svetlu, kako domaćim, tako i stranim posetiocima.

I gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan izrazio je zadovoljstvo uspehom lokalne turističke organizacije.

 

-Ponosni smo što se Kikinda ponovo svrstala među najbolje u Vojvodini. Ovo priznanje je jasan signal da naš grad ima snažan turistički potencijal i da smo na dobrom putu njegovog daljeg razvoja – precizirao je prvi čovek grada.

Oznaka „Najbolje iz Vojvodine“ dodeljuje se na period od tri godine i namenjena je proizvodima, uslugama, manifestacijama i turističkim programima koji ispunjavaju visoke kriterijume autohtonosti, kvaliteta i prepoznatljivosti. Predstavnici pokrajinskih institucija istakli su da je cilj ove oznake da promoviše najbolje što Vojvodina nudi — u turističkom, gastronomskom, kulturnom i manifestacijskom smislu — te da podstakne lokalne zajednice da još snažnije razvijaju svoje potencijale.

Produžetak sertifikata  donosi i dodatne benefite, uključujući učešće na značajnim pokrajinskim i međunarodnim turističkim manifestacijama, što doprinosi većoj vidljivosti i promociji Kikinde. Ovo priznanje predstavlja važan korak napred za Turističku organizaciju Kikinde i potvrđuje njenu ulogu u unapređenju turizma i kulturne scene grada i regiona.

Dani-TP-2025-(8)

U Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu 22. novembra svečano su otvoreni 26. Dani Teodora Pavlovića, tradicionalna manifestacija posvećena jednom od ključnih obnovitelja i reformatora Matice srpske. Centralni događaj otvaranja bilo je uručenje Nagrade „Teodor Pavlović“ za životno delo i Nagrade za najbolju knjigu ovogodišnjem dvostrukom laureatu, prof. dr. Milivoju Neninu, dopisnom članu SANU.

Otvaranju manifestacije prisustvovali su i govorili dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, i Radovan Vlahović, osnivač manifestacije i direktor Banatskog kulturnog centra, koji su uputili pozdravne reči. O stvaralaštvu i naučnom doprinosu laureata govorile su prof. dr Zorica Hadžić Radović i prof. dr Gorana Raičević, dopisni član SANU, dok je nagrade uručila Senka Vlahović, umetnički direktor Banatskog kulturnog centra.

Program je upotpunjen muzičkim nastupom vokalne solistkinje Katarine Sočin, uz pratnju Svetozara Odadžića na harmonici, a svečano veče vodila je Nataša Bundalo Mikić.

Prof. dr Milivoj Nenin ovogodišnje priznanje za najbolju knjigu dobio je za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD „Prosvjeta“, Zagreb, 2024), koje je žiri prepoznao kao izuzetno istraživačko, pronicljivo i stilski prepoznatljivo ostvarenje. Nenin (Lok, 1956) je istaknuti književni istoričar, kritičar i esejista autor 26 knjiga i priređivač 43 izdanja. Njegov naučni rad obuhvata širok spektar tema – od proučavanja kanonskih autora poput Miloša Crnjanskog, Ive Andrića i Milorada Pavića, do ponovnog uvođenja u književni opticaj autora koji su decenijama bili zanemareni ili potisnuti, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Poseban doprinos dao je izučavanju književne periodike – „Krfski zabavnik“, „Književni Jug“, „Ideje“ – kao i priređivanju dragocene prepiske srpskih pisaca. Kao kritičar poznat je po preciznosti, jasnoći i argumentovanim polemikama, dok se kao proučavalac moderne i premoderne književnosti izdvojio minucioznim uvidima i sposobnošću da osvetli zapostavljene tokove srpske književne tradicije.

U obrazloženju žirija ističe se da je Neninu zajednički imenitelj svih radova istraživačka strast, neumorno traganje za činjenicama i umeće da ih predstavi čitaocima na pristupačan i privlačan način.

Dani Teodora Pavlovića održavaju se uz podršku Opštine Novi Bečej, u organizaciji BKC-a i Matice srpske. Ovogodišnji program traje tokom novembra i decembra, na dve lokacije: u BKC-u i u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ u Novom Miloševu. Manifestacija je posvećena čuvanju uspomene na Teodora Pavlovića, prvog sekretara Matice srpske, urednika Letopisa i rodonačelnika srpske žurnalistike.

T. D.

 

photo-2025-11-23-18-12-09-696x392.jpg.pagespeed.ce-.wptfW2nEcg.jpg

Na medijskom tržištu Srbije od danas zvanično počinje sa radom Dokumentarna TV, prva specijalizovana digitalna platforma posvećena dokumentarnom, serijskom i filmskom programu koji na autentičan način obrađuje nacionalnu istoriju, globalna pitanja i savremene društvene procese.

Kanal donosi ekskluzivni sadržaj koji kombinuje temeljitu analitičnost, verodostojnu arhivu i vizuelno modernu TV produkciju.

Programska šema oblikovana je oko jasne ideje: znanje koje inspiriše i istina koja traje.

Dokumentarna TV fokusira se na sadržaje koji razumeju identitet, tradiciju i razvoj Srbije, pružajući gledaocima precizno dokumentovane priče. Kroz emisije i serijale o nacionalnoj istoriji, relevantne analize i razgovore bez cenzure, kanal želi da otvori prostor za razumljivo, direktno i argumentovano informisanje.

Posebno mesto zauzima segment putopisnog i kulturnog programa, koji vodi gledaoce kroz skrivena mesta Srbije, inspirativne priče o ljudima, lokalnim zajednicama i prirodnim dragocenostima koje često ostanu neotkrivene.

Pored nacionalnih tema, Dokumentarna TV prati i globalna dešavanja. Gledaoci će imati pristup najvažnijim međunarodnim pričama, uz analitički pristup koji pojašnjava kontekst i posledice događaja, bez senzacionalizma i površnih tumačenja.

Najbolje priče – ekranizovane. Najveći događaji – dokumentovani. Najveće sudbine – ispričane.

Bogata arhiva, originalne domaće produkcije i ekskluzivni strani dokumentarci čine srž programskog koncepta kanala. Svaki format pažljivo je biran da unapredi razumevanje sveta, istorije i društva, ali i da inspiriše nove generacije gledalaca.

Sa modernim dizajnom, jasnom uređivačkom politikom i fokusom na objektivnu dokumentarnu formu, Dokumentarna TV želi da uvede novi standard na domaću scenu – standard u kojem argumenti imaju prednost nad narativima, a činjenice nad manipulacijama.

Pokretanjem ovog kanala počinje novo poglavlje za domaće dokumentarno novinarstvo.

Kao platforma koja veruje u slobodu mišljenja, istraživački pristup i kulturu pamćenja, Dokumentarna TV najavljuje „novo doba“ – doba u kojem se hrabro suprotstavlja nametnutim narativima i otvara prostor za istinu koja traje.

Dokumentarna TV sa ponosom ističe da je deo porodice koju je okupila najveća telekomunikaciona i medijska kampanja Telekom Srbija, a program Dokumentarne TV će gledaoci moći da prate na IRIS platformi na 130 kanalu, kao i na SUPERNOVA platformi na 30 kanalu, premijerno od 16 časova.

 

 

 

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.