Year: 2025

field-3714380-1280

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške za razvoj preduzetništva žena na selu u 2025. godini.

Cilj programa je da ohrabri i podrži žene koje žive i rade na selu – one koje proizvode hranu, vode mikro biznise, zadruge ili samostalne delatnosti. Podrška se dodeljuje u iznosu od 300.000 do 500.000 dinara, a sredstva su namenjena za kupovinu nove opreme i/ili repromaterijala.

Posebna pogodnost ovog programa je što se finansiranje vrši u potpunosti – 100% vrednosti ulaganja, bez potrebe za kreditima ili kamatama.

Rok za prijavu je 30. jun 2025. godine, a sve zainteresovane žene mogu dobiti stručnu pomoć u pripremi dokumentacije, u saradnji sa regionalnim razvojnim agencijama.

1.-Godisnji-koncert-Baletske-skole,-izdvoijeno-odeljenje-u-Kikindi-2022-12-01-18-51-50-460

Već tri decenije u našem gradu postoji Osnovna baletska škola. U pitanju je jedini ogranak glasovite novosadske baletske škole, koja je osnovana još 1947.

-Na poziv iz tadašnjeg Doma omladine u Kikindi, sada već davne 1994. nastavnica klasičnog baleta iz novosadske Baletske škole, Smilja Ilijić, došla je u naš grad s koleginicom Oliverom Drašković.

Uvidele su tada da u Kikindi vlada interesovanje za baletsku umetnost i ubrzo je formirano prvo vanredno odeljenje za obrazovanje budućih baletskih igrača i balerina-kaže nam današnja korepetitorka i nastavnica solfeđa u kikindskoj školi Danica Mandić. -U početku na balet se upisalo dvanaestoro dece, koja su tada počela da se obrazuju po zvaničnom planu i
programu koje je propisalo Ministarstvo prosvete. U isto vreme u Ruskom Selu je postojala mala grupa baletskog zabavišta koju je vodila nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković.

-Ingrida se obrela u našoj sredini nakon raspada Sovjetskog Saveza, a poznato je da je u toj zemlji balet imao dugu i bogatu tradiciju. Ingrida je bila zainteresovana da stupi u kontakt s nama, kako bi se i deci koja nisu u Novom Sadu pružila mogućnost da se obrazuju
u oblasti klasičnog baleta i tako je sve krenulo-dodaje naša sagovornica.

Ubrzo nakon formiranja Škole, nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković prelazi iz Ruskog sela u Kikindu, na mesto nastavnika klasičnog baleta, a grupu baletskog zabavišta, koju je dotad vodila, preuzima nastavnica Larisa Gajić. Već od naredne 1995. stekli su se svi zakonski i kadrovski uslovi za sveobuhvatno baletsko školovanje mladih Kikinđana. Nastavu su vodile pomenute dve nastavnice klasičnog baleta – Larisa i Ingrid, korepetitor je bila Gordana Rauški, posle nje Olivera Stojkov, a zatim i Dragana Novaković. Potom su u svojstvu nastavnika kikindske Baletske škole predavači bili i Dragana Karanović, Ana Bujić,
Danica Mandić…

-U jednom periodu nastavu su vodile i naše bivše učenice Una Grabić i Jelena Vujičić, koje su radile kao nastavnice savremene igre i klasičnog baleta, potom je kod nas radio i Igor Popov, kao i Jelena Banić koja trenutno radi na mestu nastavnika primenjene gimnastike-dodaje Danica Mandić.

Već tokom prvih nekoliko godina od osnivanja usledili su uspesi na saveznim takmičenjima, a istovremeno, zalaganjem Grada, obezbeđeni su i svi neophodni uslovi za kvalitetno obrazovanje budućih baletskih igrača u Kikindi. Tako je tadašnji Dom omladine u kojem se odvijala nastava ubrzo bio opremljen savremenim baletskim salama, svlačionicama, kancelarijama…

-Od 1994. godine do današnjih dana izdvojeno odeljenje u Kikindi radi u kontinuitetu. Školu su dosad završila 132 đaka u 22 generacije. Dalje baletsko obrazovanje u SBŠ je nastavilo i završilo 11 đaka. Neki od naših đaka su danas aktivni igrači, a neki rade kao baletski pedagozi u baletskim školama-ističu s ponosom Danica i Ingrid.

Po tradiciji dugoj više od dvadeset godina, kikindska Škola svake godine organizuje i javne nastupe svojih đaka na lokalnim manifestacijama: „Dani ludaje“, „Zmajeve dečje igre“, festival dečije pesme „Ta se pesma ljubav zove”, Novogodišnja baletska predstava u kikindskom Narodnom pozorištu, učešće na plesnom festivali „KI DANCE FEST“ u KSC „Jezero“, koncert povodom 8. marta, učešća povodom proslave dana ustanove Kulturnog centra Kikinda (25.5.) kao i na završnom Godišnjem koncertu na kojem učestvuju sva deca iz Škole, a kao koreografi, nastavnici su angažovani i na čuvenom maturskom plesu.

Nastavnice Olivera Drašković i Ingrida Vojvodić Crnomarković su od osnivanja deo nastavničkog kadra u Baletskoj školi. Ingrida podseća da osnovno baletsko obrazovanje traje 4 godine, a tome bi trebalo dodati i pripremnu grupu.

-Deca se u školu upisuju u 4. ili 5. razredu osnovne škole. Trenutno imamo oko 40 polaznika, ako računamo i pripremnu grupu. Radimo po planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za omladinu i sport. Prvi upisni rok je već počeo i trajaće do polovine juna, a planiran je
i drugi upisni rok, kako bismo izašli u susret svim zainteresovanim đacima. Inače, nastavu obavljamo u dve lepo opremnjene baletske sale u Kulturnom centru, a termine prilagođavamo prema nastavi koju đaci imaju u svojim redovnim osnovnim školama.

Pitamo našu sagovornicu da li ima dečaka zainteresovanih za balet?

-Da, ima ih, ali ne tako puno. Našu školu je pohađali Boris Ladičorbić i Danilo Stankić, koji je nastavio da se profesionalno bavi plesom, a prošle godine je završio i Andrija Gligorin. -Da, malo je dečaka – nadovezuje se nastavnica Danica Mandić – a mislim da su tome najviše krive predrasude. Roditelji bi trebalo da shvate da su baletani deficitarni i da dobijaju posao čak i pre nego što maturiraju. Znam za skorašnji primer iz Pančeva gde su muški učenici srednje baletske škole bili angažovani u predstavama i za to dobijali honorare. Baletani su veoma  cenjeni u susedstvu – u Rumuniji i Mađarskoj. Volela bih da se i kod nas razbije stereotip da balet nije za dečake-dodaje Danica, dok Ingrid s
ponosom zaključuje: -Prošle godine smo povodom trideset godina postojanja Škole, dobili nagradu Grada Kikinde i to nam je posebno drago, jer nam podrška lokalne samopuprave baš mnogo znači.

N.S.

prijemni

Završni ispit za učenike osmih razreda pomeren je za nedelju dana. To znači da će ispit iz srpskog odnosno maternjeg jezika biti organizovan 23. juna, dan kasnije je matematika, a 25. juna osmaci će polagati izborni predmet.

Upis u srednje školetakođe se  pomera za nedelju dana, uključujući i sve prateće aktivnosti – objavljivanje rezultata, prigovore, podnošenje liste želja, kao i sam upis učenika, zbog pomeranja završnog ispita za osmake.

Posle završnog ispita  žalbe prvostepenim i drugostepenim komisijama moći će da se podnesu 28. i 29. juna, a 30. juna biće objavljena konačna lista sa ostvarenim poenima na završnom ispitu.

Upisivanje želja koje srednje škole žele da upišu je 1. i 2. jula.

preduzetnici-konkurs-(1)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović pozvala je  zainteresovane privrednike i preduzetnike koji žele da unaprede poslovanje i povećaju ukupan obim poslovanja da iskoriste podršku svoje države i da se jave na aktuelne konkurse Ministarstva privrede.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme, adaptaciju ili kupovinu poslovnog prostora, nabavku vozila ili ulaganja u trajna obrtna sredstva.

Mladima, početnicima u poslovanju, uzrasta od 20 do 35 godina na raspolaganju su kreditna sredstva do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kroz program Fonda za razvoj, sa kamatnom stopom od svega 1,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno jedan odsto uz dostavu bankarske garancije sa rokom otplate do 78 meseci, koji podrazumeva čak 18 meseci grejs perioda.

Porodičnim firmama je takođe dostupno do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kreditnih sredstava uz rok otplate do 60 meseci, uz mogućnost grejs perioda do 12 meseci sa kamatnom stopom od svega 2,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno 1,5 odsto uz dostavu bankarske garancije.

Za sve one koji se bave plasmanom meda i drugih pčelinjih proizvoda, predviđena su bespovratna sredstva u iznosu do tri miliona dinara za nabavku opreme za pakovanje, skladištenje meda i dostavnih vozila uz učešće do 50 odsto sopstvenih sredstava.

ofk-kikinda
Kikinda – Gledalaca: 250. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Veselinović 82. minut. Žuti kartoni: Budai, Ivanović (OFK Kikinda), Ignjić, Đurić, Radman, Jakovljević, Bačvanski (Hajduk).
OFK KIKINDA: Tasić, Čutović, Gajić, Molnar (Putnik), Budai, Vasović, Stojanov (Ivanović), Vilovski (Pjošta), Viola, Grković, Pajtin (Kovačević).
HAJDUK: Jakovljević, Vasić, Mandić, Cvijić (Bačvanski), Nađ (Jelić), Veselinović, Ignjić (Radman), Zolnajić (Jević), Malešević (Đurić), Kačarević, Herceg. 
Hajduk, još uvek lider na tabeli, koji to biti neće kada dve dobijene utakmice i zvanično budu registrovane službenim porazima Divošana, ali u svakom slučaju ekipa s najviše osvojenih bodova na terenu, opravdala je ulogu favorita na severu Banata, iako je susret mogao otići u drugom smeru da je, u šestom minutu, nakon slobodnog udarca Viole, lopta završila u mreži umesto što je pogodila prečku gostiju. Dvadesetak minuta kasnije i Budai je bio blizu pogotka, ali je njegova lopta završila na poprečnom okviru.
Nakon toga Divošani su preuzeli inicijativu i prvi put ozbiljno zapretili pet minuta pre odmora, ali je golman Tasić jednom rukom sprečio gol. Bio je to uvod u seriju promašaja Hajduka u nastavku. Kao na traci ređali su se pokušaji gostiju od 50. do 66. minuta, a gotovo svi udarci: Cvijića (dvaput), Đurića, Nađa i Zolnajića završavali su van okvira, a jedanput se istakao i Tasić. Ipak, Divošani su stigli do plena u finišu. Nabačenu loptu, u liniji s drugom stativom, dočekao je i do tada najbolji pojedinac gostiju, veteran Lazar Veselinović (38) i potom poentirao u polupadu (naslovna, izdvojena slika).
D. P. 
DUHOVNA-AKADEMIJA-BVS-(6)

Pre tačno dve decenije u Banatskom Veliko Selu započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Hram Svetog Vasilija Ostroškog je dobio i svoje najvažnije obeležje pre nekoliko godina kada je na kupoli podignut i osveštan časni krst. Čudotvorac Vasilije je zaštitnik ovog mesta, a Velikoselci su dobili dugo očekivanu svetinju. Tim povodom održana je Duhovna akademija pod nazivom „So zemlji“ čiji je cilj da se sakupe sredstva za dalje radove na Hramu.

-Pre tačno 34 godine osnovan je Crkveni odbor koji je pokrenuo inicijativu za izgradnju hrama, a pre 20 godina zabodeni su prvi kočići koji su označavali temelje crkve. Tada je posejano zrno vere koje je doprinelo da se izgradi velelepni hram. Objekat se još uvek gradi i do sada su završeni svi veći poslovi poput malterisanja, rasvete, a postavljeni su i gromobrani. U narednom  periodu predstoji nam popravka krova i uređivanje porte – istakao je jerej Nemanja Milinković, paroh u Banatskom Velikom Selu.

Ovom događaju prisustvovala je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Stanovnici su dobili molitveno mesto koje je i mesto mira i Božijeg blagoslova. Poželela bih da sa Hrama još dugo zvone zvona i da okuplja verni narod, da ih upućuje na zajedništvo i mir. Neka Sveti Vasilije Ostroški pomogne Velikoselcima da žive u miru, slozi  i ljubavi. Vera nam je, u ovom teškim i turbulentnim vremenima, preko potrebna – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

U programu su učestvovali hor „Atendite“, Milan Vašalić, multimedijalni umetnik, Sara Glišić, eto umetnik, članovi KUD-a „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić”.

Akademiji su prisustvovali i sveštenici iz Nakova, Novih Kozaraca, Kikinde i okoline.

A.Đ.

 

fizicka-aktivnost-(7)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.

Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ podsetio je na moto manifestacije koji je ove godine „Prihvati izazov, pokreni se“.

-Lokalni moto je „Kreni ka reci, ne apoteci“. Važno je da budemo u prirodi i da prihvatimo izazov i promenimo na stil života. Govorim iz ličnog iskustva s obzirom na to da sam pre tačno godinu dana bio 15 kilograma teži , a do Nove godine dobio sam još pet kilograma. U februaru sam završio u Bolnici sa metaboličkim dijagnozama. Tada mi je endokrinolog saopštio poražavajuću činjenicu, nastavim li tako, ili dijaliza ili insulin. Na početku sedme decenije rešio sam da se menjam uz laganu fizičku aktivnost i kontrolu ishrane jer oni doprinose da se spreče metabolički poremećaji koji nastaju lošim stilom života – otkrio je dr  Hačko.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov.

-Međunarodni dan fizičke aktivnosti je način na koji treba da razmišljamo kako bi, prvenstveno deci, stvorili navike da budu fizički aktivni. Svedoci smo da nas razvoj tehnologije i društvene mreže, na neki način, sprečavaju da budemo fizički aktivni. Podržavamo predlog da se u školama uvede više časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer je to važno za razvoj dece – naveo je Farkaš.

Učestvovali su članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.


Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

A.Đ.

DUDA-MEMORYdef-OK

Veče sećanja na nedavno preminulog Dušana Radaka, pisca i kompozitora,  biće održano večeras (subota) u 20 sati u Narodnom pozorištu.

Radak je rođen u Kikindi, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju, kao i muzičku školu. Radio je u Domu omladine u Kikindi, kao urednik umetničkog programa. Iako je najveći deo života proveo u Novom Sadu, uvek se vraćao svom rodnom gradu. Tako je i njegov poslednji put, po njegovoj želji, bio put za Kikindu, za Banat na koji je bio ponosan, i koji je beskrajno voleo. Dušan Radak je napisao devet knjiga od kojih su najbrojnije knjige poezije (Samsa, Krevet Zmija, Traktat o radosti, Stadijum kašike. Šljunak, i druge).

Pisao je i za decu, radeći u Malom Nevenu, a kao plod tog rada, osim čuvenih Superpitalica, nastao je i muzički album  „Hogli vogli rok”, koji je ubrzo, od strane kritike u regionu, proglašen za jedan od najboljih albuma namenjenih deci, ikada. Zastupljen je u najvećem broju antologija poezije, kao istaknuti stvaralac savremenog, samosvojnog, poetskog izraza.

Dobitnik je više književnih nagrada: „Pečata varoši Sremskokarlovačke“ , nagrade za životno delo „Pesničke republike“ , nagrade za multidisciplinarni doprinos stvaralaštvu za decu, nagrade za savremeno stvaralaštvo „Milan Nenadić“ , i drugih. Njegov autentični poetski izraz budio je interesovanje i sjajne kritike van granica naše zemlje. Njegove pesme su prevedene na: engleski, italijanski, ruski, nemački, francuski, mađarski, slovački, rusinski, rumunski, makedonski… Pisao je i filmsku muziku.

turisticka-temisvar

Turistička organizacija Kikinde predstavila je svoju ponudu na promociji turističke privrede u Temišvaru, koja je održana 8. i 9. maja, na poziv Turističke organizacije Srbije. Prvog dana organizovani su susreti sa turističkim agencijama i medijima, dok su se drugog dana učesnici predstavili na gradskom trgu. U okviru programa, nastupili su članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ koji su građanima Temišvara prikazali bogatstvo srpske tradicije kroz pesmu i igru.

-Učestvovale su 22 organizacije iz naše zemlje, a Srbija je predstavila svoju ponudu jer je cilj bio da se skrene pažnja na prirodne lepote – saznajemo od v.d. direktorice Turističke organizacije Kikinde Jasmine Milankov. – Poznata je činjenica da su Rumuni česti gosti u našem gradu, Vršcu, Novom Sadu, tako da je ovoga puta pružena mogućnost i drugim organizacijama da pokažu svoju ponudu Rumunima. Kikinda je akcenat stavila na 40. „Dane ludaje“ kako bi naše drage komšije posetile najstariju manifestaciju i u što većem broju. Podsetiću i da je prošle godine bilo 19.000 posetilaca iz susedne zemlje, čime je izjednačen rekord po broju poseta Rumuna iz 2019. godine za četiri dana manifestacije. Uspostavili smo i kontakt sa turističkim agencijama i predstavnicima organizacija koje se bave promocijom Temišvara. Naša želja je da Rumuni, u što većem broju, dolaze u Kikindu, a da mi pružimo mogućnost da, na organizovan način, i naši sugrađani odlaze u uzvratne posete.

A.Đ.

kol-centar-1

Centar za informisanje o podsticajima u poljoprivredi otvoren je u Upravi za agrarna plaćanja. Brze odgovore i osnovne informacije poljoprivrednici će dobijati putem kol-centra, dok će se složeniji problemi rešavati direktno, uz pomoć službenika Ministarstva poljoprivrede. Cilj Centra da se pomogne proizvođačima koji se nisu snašli u sistemu E-agrar, kao i da se ubrza isplata subvencija i učini proces transparentnijim. Kol centar nalazi se u  ulici Bulevar kralja Aleksandra 84 u Beogradu i otvoren je radnim danima od 07.30 do 15.30 časova.

Ministar Dragan Glamočić poručuje da Centar za pomoć poljoprivrednicima nije klasičan šalter, već mesto za komunikaciju na višem nivou. Dodaje da će službenici koji se bave rešavanjem većih problema svoja zapažanja o čestim preprekama prenositi Ministarstvu.

U kol-centru, u kome trenutno radi deset službenica, biće dostupna brza uputstva i servisne informacije. Od aprila ove godine odgovorile su na više od 22.000 pitanja.

Najčešća pitanja su: kada će biti objavljeni javni pozivi, zašto nisam dobio novac, a komšija koji je konkurisao tri dana posle mene jeste. Nisu svi dovoljno vešti da prate elektronsku upravu, platformu E-agrar i obaveštenja koja stižu na mejl.