фебруар 3, 2026

Dan: 29. februar 2024.

KC-koncert-(6)

Veliki godišnji koncert muzikc, čkih ansambala Kulturnog centra napunio je večeras salu Narodnog pozorišta. U programu pod nazivom „Mi smo svet“ nastupila su čak tri ansambla: hor i orkestar „Attendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“ sa 120 učesnika.

– Okupili smo se sa istom misijom – da kroz muziku stvaramo sreću. Sala Pozorišta je ponovo suviše mala za nas i za one koji su došli. Želimo da odavde izađu srećniji i da će moći, u nekim težim danima, da se sete kako su večeras imali jedan svetao i lep trenutak, trenutak sreće – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Koncertu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji se obratio publici i učesnicima.

– Poneseni smo emocijama večeras jer u Kulturnom centru želimo da napravimo još kvalitetnije mesto za okupljanje. Marko Markovljev ponovo je podigao lestvicu kvaliteta i pokazao mojim saradnicima i meni da treba da napravimo još veće mesto za koncerte. Ponosni smo što imamo Marka vizionara i maštara. Želimo da budemo prestonica kulture a to znači i novu koncertnu salu u gradu – rekao je gradonačelnik.

Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, napomenula je da je ovaj događaj naš grad ponovo učinio sedištem kulturne scene kada je reč o horskoj muzici.

– Posebno mi je drago što je, upravo u našem gradu, nastala ideja o organizaciji Međunarodnog festivala horske muzike, „Melodianuma“, koji je održan već četiri puta. Kulturnom centru želim da bude što više ovakvih programa za našu publiku – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Sjajno pripremljenim ansamblima dirigovala je prof. dr Biljana Jeremić. Koncert je, instrumentalom „Svilen konac“, otvorio orkestar pod dirigentskom palicom Tibora Maše, a usledio je zajednički nastup tri ansambla sa solistima u pesmi „Milion godina“.

– Za mene kao dirigenta i za sve članove ansambala ovo je veoma emotivno veče jer je program urađen tako da će svi biti srećni i zadovoljni što su bili na ovom koncertu – rekla je prof. dr Jeremić.

Hor „Attendite“ postoji od 2017, a dve godine kasnije oformljen je i orkestar pod istim nazivom. Dečiji hor „Kikindijanci“, kojim diriguje Isidora Dakić postoji duže od dve godine. Koncert majstor programa bila je Larisa Kopić, a aranžmane je uradio Rajan Borozan. Specijalna gošća koncerta bila je Agota Vitkai Kučera.

Šesti godišnji gala koncert doneo je i kompozicije stranih autora koje se izvode uz pokret, blokove makedonskih i srpskih pesama, i završen je pesmama za publiku zbog koje i za koju se u KC ovako predano i kvalitetno neguje muzička kultura grada.

S. V. O.

Zrenjanin-city-hall

Titula „Prestonica kulture Srbije“ predstaviće Zrenjanin kao relevantni nacionalni centar razvoja kulture, a grad će ulaganjem u infrastrukturu i kreativnim radom na polju izgradnje i unapređenja kulture, kao i novim idejama dodatno nadograditi već bogat kulturni život svih građana. Grad Zrenjanin će takođe biti postavljen na kulturnu mapu ovog dela Evrope.

Radna grupa Ministarstva za kulturu, za pripremu i sprovođenje programa “Prestonica kulture Srbije”, donela je predlog odluku da Zrenjanin bude Nacionalna prestonica kulture 2025. godine.

Na osnovu pristiglih prijava, Radna grupa je ocenila da je prijava Grada Zrenjanina dobro smišljena te da pokazuje koherentnost umetničke i dizajnerske vizije projekta utemeljenog na lokalnoj specifičnosti. U obrazloženju se navodi da Zrenjanin svojom kandidaturom, predstavljenom pod umetničkim konceptom “Meandri grada – tokovi kulture” sa idejom prožimanja grada, stvaralaca i publike – ima i detaljno objašnjene strategije, programe i kapacitete grada.

Komisija je ocenila da program koji je planiran da se realizuje u okviru četiri celine: “Banatsko izobilje“, posvećeno multikulturalnosti i tradiciji ovog kraja, “Arhiotipija”, posvećena arhitektonskom nasleđu grada (uključujući i Dragišu Brašovana), “Ambasada kulture”, posvećena međunarodnoj saradnji i edukaciji, i LOKUS, posvećen urbanoj kulturi – nudi više od 50 novih umetničkih projekata, navodi se u saopštenju Ministarstva kulture. Takođe je navedeno da Zrenjanin kandiduje ukupno 10 infrastrukturnih projekata u kulturi, od kojih se izdvajaju: prenamena srpske zadružne banke u Kuću stvaralaštva sa galerijom za savremenu umetnost, obnova Narodnog pozorišta i Amfiteatra na otvorenom, otvaranje studija za kreativne industrije LOKUS, obnova Trga, manje intervencije u javnom prostoru (urbani džepovi), uređenje kuće Slavka Županskog, uređenje kutka za decu i mlade u Muzeju.

Na Javni poziv za učešće u programu “Prestonica kulture Srbije 2025”, koji je bio otvoren od 15. novembra 2023. do 14. januara 2024. godine, pristiglo je osam prijava iz gradova u Srbiji.

Početak realizacije projekta Zrenjanin – Nacionalna prestonica kulture Srbije, planiran je za 21. mart 2025. godine.

Program „Prestonica kulture Srbije“ takođe doprinosi i ostvarenju ciljeva Ministarstva kulture koji se odnose na uspostavljanje konzistentne kulturne politike koja obuhvata savremeno stvaralaštvo, kreativne i kulturne industrije, zaštitu i unapređenje kulturnog nasleđa, inovativno korišćenje javnih prostora, kao i unapređenje regionalne i međunarodne saradnje.

Ideja za organizaciju Nacionalne prestonice kulture potekla je od nekadašnjeg gradonačelnika Novog Sada, Miloša Vučevića koji je predložio da se dobra i pozitivna iskustva dobijena prilikom realizacije evropskog projkta Evropska prestonica kulture u Novom Sadu prenesu i na razvoj kulture u gradovima u Srbiji.

(Izvor: Vojvodina info)

ofk-kikinda

U severnobanatskom srpskoligašu stepenik po stepenik podižu klub u svakom pogledu. Nije reč smo o prvoj ekipi, napominje sportski direktor Marko Vukobrat.

– Ove zime poesebno nas je obradovala činjenica što su u beogradskom  Partizanu baš nas odabrali da budemo rival njihovim omladincima u sklopu generalne probe pred utakmicu juniorske Lige šampiona koju su imali s Bragom. Rad s mlađim kategorijama nam je vrlo bitan, zato smo vratili Vladimira Kitanovića iz Kozare u naš klub da se posveti tom segmentu. Pomoćnik je i šefu struke Šponji, a obavlja i dužnost koordinatora mlađih selekcija – kaže Vukobrat.

I pioniri i kadeti odigrali su prijateljske utakmice s Partizanom, a kadeti su bili i na mini-turneji u Bosanskoj Krajini dok omladincima sledi provera s Grafičarem, filijalom Crvene zvezde.

– Da nije uz nas narodni poslanik Milenko Jovanov, naravno tu je i podrška Grada Kikinde, zaista ne bismo imali ovakve uslove za takmičenje naših selekcija koje ukupno broje gotovo 200 članova.

Takođe, prvotimci su se upoznali s nekim vanfudbalskim novinama.

– Smatramo da zajedništvu i timskom duhu doprinose odlasci na opuštanje u obližnje banje, oraganizovali smo i posetu muzeju, a pre nekoliko večeri bili smo svi zajedno i u pozorištu pa posle odlično odrađenih priprema, spremni, i fizički i na svaki drugi način, dočekujemo nastavak prvenstva.

Došla su šestorica, a toliko je i napustilo Gradski stadion.

– Držim da smo za nijansu jači nego jesenas. Sačuvali smo kostur ekipe, mladi igrači i stručni štab iskusniji su za polusezonu u Srpskoj ligi i to se videlo i tokom priprema koje su mnogo lakše obavljene nego letos. Ne zavaravamo se trećim mestom i saldom od 27 bodova. Realno, prebacili smo sva očekivanja i sada nam je cilj stabilnost i da što pre overimo opstanak pa da što više mlađih igrača dobije šansu – jasan je Vukobrat.

D. P.

CZ-(1)

Međunarodni dan civilne zaštite (CZ), 1. mart, obeležen je danas u prostorijama Okruga sastankom kojem su prisustvovati gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov, načelnik Odeljenja za vanredne situacije Zoran Budiša i predstavnici jedinica Vatrogasne službe i Sektora civilne zaštite.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi podsetio je da je Civilna zaštita organizovani odgovor države na vanredne situacije koje mogu da se dogode na bilo kom delu njene teritorije. Članovi CZ sprovode aktivnosti radi zaštite građana, imovine, materijalnih i kulturnih dobara.

– Svedoci smo da se nesreće mogu dogoditi bilo kada i bilo gde. Pripadnici Civilne zaštite spremni su da sprovode evakuaciju, zbrinjavanje, zaštitu od eksplozivnih ostataka, spasavanje na vodi i pod vodom, asanaciju terena – istakao je Budiša. – Sektor za vanredne situacije izrađuje nacionalnu strategiju – plan zaštite i spasavanja i procenu rizika, na osnovu kojeg se i obrazuju jedinice civilne zaštite.

On je podsetio, takođe, da postoje specijalizovane jedinice, koje obrazuje MUP, i jedinice opšte namene koje su u nadležnosti lokalne samouprave.

Međunarodni dan Civilne zaštite čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Sprovođenjem različitih aktivnosti i zajedničkih projekata sa MUP-om, civilnim jedinicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima povećavamo nivo spremnosti Civilne zaštite. Videli smo u prethodnim godinama koliko nam je nedostajalo organizovanje i bolja opremljenost CZ i da svako od nas zna šta treba da radi. Jasna opredeljenost Grada jeste da učestvuje u unapređenju spremnosti ovog sektora. I dalje ćemo ulagati sredstva iz budžeta i kroz projekte na konkursima na višim nivoima vlasti opremati CZ i oformiti još jedinica, kako bismo bili spremni za sve moguće izazove u budućnosti – rekao je Lukač.

U okviru CZ obrazovana su dva voda specijalnih jedinica za zaštitu od požara, jedan za pružanje prve pomoći i jedno odeljenje za spasavanje na vodi i pod vodom. Gradska jedinica opšte namene ima 21 člana.

S. V. O.

odihr

U vrtlogu političkih tenzija i nasilja NATO opozicije koji su obeležili izborni proces 2023. godine u Srbiji, izlazak izveštaja Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) služi kao jasan pokazatelj da su optužbe na račun izbornog procesa od strane tajkunske opozicije neutemeljene.

Povratak u 2012. godinu, kada su Đilasovci bili na vlasti, otkriva pravu sliku o tome kako su vladali i sprovodili izborni proces, stavljajući njihove aktuelne napade u kontekst istorijskih činjenica.

Izveštaj ODIHR-a iz 2012.: Ogledalo mračne prošlosti NATO opozicije

Izveštaj ODIHR-a iz 2012. godine otkriva skandaloznu sliku izbornog procesa. Prakse poput glasanja fantomskih birača, onemogućavanje uvida u biračke spiskove čak i za međunarodne posmatrače, zastrašivanje birača, zloupotreba državnih resursa i kontrola nad medijima samo su neki od elemenata koji su ugrozili integritet i fer plej izbora.

BIRAČKI SPISAK I FANTOMSKI BIRAČI

ODIHR je 2012. utvrdio postojanje velikog broja glasova od strane lica koja nisu bila registrovana u biračkim spiskovima. Vlasti su, suprotno uputstvima RIK-a, onemogućile pristup biračkim spiskovima svima, uključujući i posmatrače ODIHR-a.

ZASTRAŠIVANJE BIRAČA I ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU

U svom izveštaju, ODIHR je naveo da su tadašnje vlasti tokom izborne kampanje vršile zastrašivanje birača i nepravilno koristile sredstva iz državnog budžeta Srbije. Ove aktivnosti su obuhvatale zloupotrebu novca poreznih obveznika za kampanjske svrhe.

ODIHR je u svom izveštaju ukazao na to da su javni servis RTS, privatni mediji, kao i Regulatorno telo za elektronske medije (RRA, danas poznato kao REM), bili pod snažnom kontrolom, što je bilo omogućeno ekonomskim pritiscima koje je vlast vršila na medije.

Izborni proces 2023.: Činjenice govore

Nasuprot tome, izveštaj ODIHR-a za 2023. godinu predstavlja izbore sprovedene transparentno, fer i u skladu sa demokratskim principima.

Implementacija preporuka iz prethodnih izveštaja, tehnički dobro vođeni proces, i širok izbor političkih alternativa koje su bile ponuđene biračima, sve to ukazuje na značajno unapređenje izbornog procesa.

Pored toga, smanjenje broja preporuka za dalje poboljšanje je jasan pokazatelj napretka koji je Srbija ostvarila u jačanju svojih demokratskih institucija i procedura.

Đilasovci u svetlu prošlosti i sadašnjosti

Dok Đilasovci pokušavaju da diskredituju izborni proces 2023. godine, istorijski podaci iz 2012. godine govore sami za sebe.

Ironija je što su upravo oni, kada su bili na vlasti, sprovodili prakse za koje danas lažno optužuju . Ova činjenica dodatno potvrđuje da su njihovi napadi politički motivisani, a ne da su zasnovani na stvarnim problemima ili nedostacima izbornog procesa.

24sedam

livada

Grad Kikinda u martu raspisuje drugi krug javnog oglasa za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini grada prikupljanjem pisanih ponuda. Po okončanju drugog kruga, krajem februara, od 30 ponuđenih parcela sa isto toliko hektara, zakupljeno je deset parcela sa oko 11 hektara, istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Na raspolaganju su površine u gradu i selima koje se nalaze u  građevinskom rejonu. Kao travnate površine parcele su namenjene za košenje prvenstveno stočarima koji su i najviše zainteresvani za njihov zakup – napomenula je Miroslava Narančić.

Zemljište je grupisano u tri kategorije: obradivo zemljište, parcele za košenje trave odnosno pašnjaci i trstici i neobradivo zemljište koje takođe može da se koristi za košenje trave.

-Na formiranje početnih cena uticali su i iznosi koji su važili za izdavanje  u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Tako se one kreću od 6.592 dinara do 43.760  dinara po hektaru, u zavisnosti od same lokacije. Zakupac u posed ulazi 1. aprila i površine može da koristi do 31. decembra tekuće godine. Ukoliko se desi da za jednu parcelu konkuriše više zakupaca sa istom cenom u roku od tri dana ponuđači će dobiti šansu da daju novu, veću, cenu. Ko ponudi najviše tom će parcela biti izdata – pojasnila je naša sagovornica.

Primera radi u gradu su to površine u bivšoj Kasarni, kod hipodruma, u Sutjeskoj, a ima ih i pored puteva, kanala. Na selima najviše je parcela u Sajanu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a ima ih i u Bašaidu i Iđošu. Parcele se izdaju u viđenom stanju.

-Na licitaciji mogu da učestvuju fizička i pravna lica koja imaju registrovano i aktivno poljoprivredno gazdinstvo. Prilikom javljanja na javni oglas zainteresovani podnose ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom za koji javni oglas konkurišu. Ponude se podnose na pisarnici Uslužnog centra, a za sve informacije i obilazak lokacija potencijalni ponuđači mogu se javiti u Sekretarijatu – zaključila je Miroslava Narančić.

Zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj kontrolisaće zakupce da li pravilno održavaju površine izdate u zakup. U slučaju da se parcele koriste u druge svrhe ugovor će biti raskinut.

A.Đ.

 

 

 

 

 

ofk-kikinda

Poslednju proveru pred nastavak Srpske lige, Kikinđani su imali u subotu protiv Vojvodine u Perlezu. Minimalan poraz pretprili su nakon što su se ispromašivali, a gol su primili u samom finišu. Kako god bilo u pripremnom periodu, briše se. Sledi ono najbitnije, na pragu su borbe za bodove pa šef struke Vladimir Šponja rezimira protekli period.

– Mogao bih reći da sam zadovoljan da se na kraju nisu dogodile neke povrede. Verujem ipak da će biti sanirane i da ćemo kompletni u Nove Banovce, Omladincu. Kroz kontrolne utakmice uočljivo je bilo da nismo delovali čvrsto i disciplinovano u odbrani kao u jesenjem delu prvenstvene trke i zato u poslednjoj sedmici pokušavamo da ispravimo, pre svega, te nedostatke.

Nije prvi stručnjak Kikinđana zadovoljan ni realizacijom napadača.

– Dobro je da smo stvarali veći broj šansi nego u prvom delu prvenstva, ali je preciznost na niskom nivou. Nadam se da će ipak sve biti kako treba kada se budemo takmičili za bodove, premda nam je ekipa još mlađa nego jesenas i trebaće i vremena i strpljenja da sve dođe na svoje mesto.

Šponja smatra da su klubovi srpskoligaške „Vojvodine” poprilično ujednačenog kvaliteta.

– Gotovo sve ekipe osvežile su redove i nezahvalno je prognozirati. Mi smo optimisti i želimo da nastavimo gde smo jesenas stali. Favoriti za prvaka su: Sloven, Železničar i Kabel, a naša je želja, iako nastavljamo trku s trećeg mesta, da budemo na „ravnoj nozi” sa svima i da ne uđemo u problem kada je reč o opstanku. Skromno se ponašamo, ali verujemo u svoje mogućnosti i da će nam se mukotrpan rad tokom zimskih priprema isplatiti – jasan je Šponja.

D. P.  

Bazar i sajam cveca (7)

Turistička organizacija Grada organizuje „Martovski bazar“ i Sajam cveća u subotu, 2. marta, od 10 do 16 sati, na gradskom trgu.

Očekuju se izlagači, proizvođači, zanatlije iz grada i okoline, u delu od Gradske kuće do sredine trga, kao i veliki izbor cveća na sajmu između fontane i Crkve.

rodjendan

Svake četvrte godine rođendan slave bebe rođene 29. februara i to ih čini posebnim. „Prestupni slavljenici“ mogu da biraju kada će proslaviti dan svog rođenja, ali i da se igraju sa tim koliko godina imaju po rođendanima, a koliko oduzimanjem godine rođenja.

Olivera Latinović iz Nakova, sugrađanima poznata po tome što je vlasnica farme, takođe je rođena prestupne, 1972. godine, 29. februara. Ove godine proslavlja 52. rođendan, a prema datumu rođenja napunila je tek 13 godina.

– Svake godine slavim rođendan i volim taj dan. Prednost je u tome što mogu da biram da li će to biti 28. februar ili 1. mart. Naravno, kada je godina prestupna trudim se da ga obeležim baš 29. februara s obzirom na to da svake četiri godine imam mogućnost da ga slavim baš na datum kada sam rođena. Kada sam bila mlađa u školi su me zadirkivali kako nemam rođendan. U ovim, ozbiljnim godinama, dan rođenja proslavim sa prijateljima i najužom porodicom – kaže Olivera.

Naša sugrađanka, glumica Marija Ostojić, takođe je rođena ovog posebnog datuma. Kako kaže, slavi ga samo u prestupnim godinama.

– Drukčije mi nema smisla, jer zapravo, u godinama koje nisu prestupne, ja rođendan nemam i bližnji su i navikli da mi ne čestitaju – priča Marija. – Bilo je zanimljivih pokušaja da mi se jave tačno u ponoć između 28. februara i 1. marta, ali je besmisleno jer to i dalje nije datum mog rođenja. Lepo je, i uvek me obraduje što me se, prestupne godine, na taj datum, sete i ljudi koji su odavno otišli iz mog rodnog Mokrina, iz Kikinde i iz Srbije. Pozovu me i čestitaju, ma gde da su i to me čini srećnom. Ranijih godina pravi rođendan proslavljala sam i u krugu prijatelja, izlazili smo na večeru, sada je izlazak rezervisan samo za mog partnera Vinćenca i mene.

Na ovaj datum rođeni su: Papa Pavle Treći, Ašer, glumci Džos Ekland, Denis Farina i Piter Sanavino. Prema statistikama, na prestupni dan rođeno je oko četiri miliona ljudi.

Prestupna godina nastupa svake godine koja je deljiva sa četiri, osim na onu koja je deljiva sa sto. Tako je ova 2024. prestupna, a pre toga: 2020, 2016, 2012… Međutim, godine koje su deljive sa sto mogu biti prestupne samo ako su deljive i sa 400. Zato su 1600. i 2000. bile prestupne, ali 1700. i 1900. nisu.

Redak gost u kalendaru

Rimski Senat je, 44. godine p.n.e, doneo odluku da mesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8. godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom usvojenom sinu i nasledniku Oktavijanu Avgustu. Mali problem je bio sto je Avgustov mesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rešena tako što je od februara oduzet jedan dan i dodat avgustu.

Prema profesoru astronomije na Hamlin univerzitetu, Benu Goldu, Rimljani ionako nisu previše voleli februar. Zvali su ga mesec ostataka koji su jedva čekali da prođe.

Inače, ovaj dan se dodaje februaru kako bi se uskladila kalendarska sezona sa solarnom. Vreme koje Zemlji treba da obiđe Sunce iznosi 365,25 dana.

– Da nismo dodali jedan dan februaru svake četiri godine, za 750 godina, najhladnije razdoblje imali bismo u junu – ispričao je Daniel Braun iz Škole za nauku i tehnologiju na britanskom Notingem Trent univerzitetu.

Danas žene prose muškarce

Za ovaj dan vezane su i legende i običaji. Prema irskoj legendi, sveta Brigita se nagodila sa svetim Patrikom da žene na prestupni dan mogu da zaprose muškarce, a ne obrnuto, dakle, svake četiri godine. Veruje se da su to uveli kako bi malo izbalansirali tradicionalne uloge muškaraca i žena.

U nekim evropskim zemljama, ako muškarac odbije ženu koja ga je zaprosila na današnji dan, mora da joj kupi 12 pari rukavica. To je simboličan prikaz da žena sakrije sramotu što nema verenički prsten.

Grci smatraju da je loša sreća venčati se u prestupnoj godini, a takvo narodno verovanje postoji i u našoj zemlji, dok u Škotskoj nije dobar znak ako se rodiš 29. februara.

A. Đ. i S. V. O.

 

 

dan-otvorenih-vrata-vssov

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizovan je Dan otvorenih vrata. Cilj je da se zainteresovani, budući studenti, upoznaju sa školom, predmetima, načinom rada, ali i sa budućim kolegama koji su upisali ovu obrazovnu ustanovu. Među maturantkinjama, koje su posetile Visoku školu, bila je Mima Adamov iz Kikinde.

-Nema ambicija da studiram u većim gradovima, tako da se Visoka škola pokazala kao idealno rešenje da nastavim školovanje. Volim decu i verujem da bih bila dobar vaspitač – saznali smo od Mime.

Angela Mesaroš Živkov, direktorica Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača ističe da će i u narednom periodu biti organizovano upoznavanje sa školom i studijama za sve zainteresovane buduće brucoše.

-Otvoreni smo svakog dana i stojimo na raspolaganju svima koji  žele da obiđu školu. Do upisa planiramo još tri puta da organizujemo Dan otvorenih vrata. U školskoj 2024/2025. godinu nudimo osnovne studije na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta po novom, akreditovanom, studijskom programu  koji smo dobili sada i važi sedam godina. Tu su i master studije. U planu su nam i nova dva programa strukovni socijalni radnik i strukovni kriminalista za koje je tek započeta procedura akreditacije i očekujem da ćemo prve studente upisati u školskoj 2025/2026. godini – kaže Mesaroš Živkov.

U narednoj školskoj godini mesta ima za 70 studenata osnovnih i 50 master studija.

A.Đ.

Don`t copy text!