Month: November 2023

polarna svetlost

Polarna svetlost, poznata kao „aurora borealis“, u noći između nedelje i ponedeljka, 5. i 6. novembra, u crveno je obojila nebo. Izuzetno redak fenomen video se i iz Banatskog Velikog Sela, a ovekovečila ga je Dejana Uzelac. Polarna svetlost videla se iz pravca Rumunije odnosno na granici između Huberta i Soltura.

„Aurora borealis“ je pojava karakteristična uglavnom na severnim geografskim širinama, ali je ovoga puta polarnu svetlost bilo moguće posmatrati  u drugim delovima sveta. Ime „severna zora“ je nastalo od utiska koji se stiče pri pojavi aurore, posebno gledano iz Evrope,  na severnom horizontu se ukazuje crvenkasta svetlost kao, na istoku, u zoru, pred izlazak sunca.

Polarna svetlost nastaje u sudaru elektrona sa Sunca i atoma u Zemljinoj atmosferi.

„Sunce, kao izvor života, emituje uobičajeno ogromnu energiju. Povremeno, međutim, dolazi do izuzetnih energetskih erupcija na Suncu, kada se dešava neuobičajeno velika emisija elektromagnetnog zračenja, pa i elektrona. Oni se sudaraju sa atomima atmosferskih gasova iznad Zemlje na oko 100 i više kilometara što dovodi do promene energetskih nivoa elektrona atmosferskih elemenata, najčešće kiseonika, što se manifestuje svetlošću različitih boja”, pojašnjavaju ovaj fenomen meteorolozi.

Polarna svetlost u Srbiji je poslednji put viđena 2003. godine. a prethodno 2000, 1991, i 1958. godine.

„Ovo je lep i opominjući prizor koji nas podseća na to koliko je velika energija u svemiru, a koliko smo mi mali. Crvena boja  je vidljiva kada su oluje sa Sunca veoma jake pošto nastaje u višim slojevima atmosfere “, saglasni su meteorolozi.

Polarna svetlost obasjala je zemlje u regionu, ali i delove Sibira, Urala, južne Rusije i Ukrajine.

 

 

milenko jovanov7

U intervjuu za dnevni list Alo, šef poslaničke grupe SNS u Skupštine Srbije, sugrađanin Milenko Jovanov govorio je o predstojećim izborima 17. decembra i pozvao građane da podrže listu „Aleksandar Vučić- Srbija ne sme da stane”. 

Najpre je upitan da li je ironičan kada kaže da nisu favoriti na izborima.

– Opozicija zaista priča kako 18. decembra počinju ozbiljne promene, kako će svetlost da pobedi tamu i slične gluposti. Na poslednjoj sednici parlamenta sam pozivao poslanike koji su to govorili da svojom karijerom garantuju taj rezultat, nijedan od njih to nije hteo. Nisam ironičan, neka bude da ne ulazimo u kampanju sa pozicije favorita. U svakom slučaju želimo da razgovaramo sa građanima i da predstavimo sve što smo uradili i što želimo da napravimo u budućnosti.

Jedna od tvrdnji opozicije jeste da sigurno dobijaju izbore u Beogradu.

– U trilogiji Roberta Herisa koja za glavnog junaka ima Cicerona i bavi poslednjim periodom Rimske republike, postoji rečenica koja kaže otprilike: „Ako želite da prepoznate budalu u društvu, to je onaj koji za sebe tvrdi da unapred zna rezultate izbora“. Mnogo stvari je urađeno u Beogradu i ja mislim da Beograđani to vide. Ako, pak, žele povratak u prošlost i vraćanje u situaciju kada je za Dragana Đilasa i njegove firme bilo 619 miliona evra, ali za građane Beograda malo šta, to je njihova volja i mi ćemo to poštovati. Na nama je da se borimo i da pokažemo šta smo sve uradili u Beogradu i šta planiramo da uradimo. Građani neka biraju.

Ako opozicija tvrdi da dobija izbore u Beogradu, SPS poručuje da je Ivica Dačić premijer, šta ostaje vašoj listi?

– Za nas sa liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ je bitno šta kaže narod. Drago mi je zbog njih što su sami sebe proglasili premijerima, gradonačelnicima, ministrima, ali konačnu reč o tome daje narod.

Da li Vas je iznenadio slogan SPS-a?

– Nije, to im je bio slogan i na prošlim izborima. Kako će narod na to da reaguje, videćemo. A drugo, ne znam koliko je pametno ići sa tim, pa osvojiti desetak odsto, jer to onda znači da je više od 90% građana protiv te ideje.

Kako komentarišete optužbe opozicije da ste uzeli slogan Zorana Đinđića?

– To nije tačno. On je rekao: „Ako sada Srbija stane“ i nastavio: „ma koliko sporo neko procenjuje da ide…“. Na tom primeru možete videti kakvim se lažima služe. Postoji i video-snimak, i svi znamo šta je rekao. Oni su promenili njegovu rečenicu kao što su menjali sve živo što se tog čoveka tiče, menjali su i njegove političke stavove da bi ga prilagodili sebi i da bi se o njega mrtvog okoristili. Sad su promenili rečenicu koju je izgovorio, opet iz istog razloga. I to rade oni kojima za života nije dao ni da mu se približe. Uostalom, ako im je toliko stalo do Đinđićevih reči i ako zaista veruju da je rekao da Srbija ne sme da stane, zašto su za svoj slogan izabrali „Srbija mora da stane!“? Je l’ to njihov odnos prema Đinđiću? Da se zalažu za suprotno od onoga za šta se on zalagao?

Koliko je teško imati kampanju u trenutku kada je svet na ivici globalnog sukoba?

– Izuzetno teško. Nalazimo se u situaciji kada se više priča o tome da će da izbije treći svetski rat nego o novim tehnologijama koje su se pojavile, putovanju u svemir, veštačkoj inteligenciji… Turbulentno je vreme u kome živimo, ali mislim da baš zato građani treba da izaberu stabilnost koja će Srbiji omogućiti da, kolokvijalno kažem, leti ispod radara. Mi smo u dva svetska rata učestvovali, u trećem ne treba da učestvujemo. Ovo nije vreme za igranje i avanture, ovo je vreme da izaberemo one koji su pokazali da umeju Srbiju da sačuvaju od virova. Predsednik Vučić je dokazao da to ume i ta politika garantuje mir i razvoj, a ne stradanja i rat.

Po čemu je Srpska napredna stranka bolja od opozicije?

– Po mnogo čemu, ali je za narod najvažnije da se od njih razlikujemo po rezultatima. Da li imamo ovakvu ili onakvu organizaciju, logo ili slogan, to narod ne zanima. Narod zanima put, bolnica, da ima veće plate i penzije. Mi smo to postigli, oni nisu. Imali smo priliku i jedni i drugi. Kada poredimo rezultate, to njih najviše nervira. A šta da poredimo? Da li neko ima lepšu kravatu, košulju ili odelo? Šta narod briga za to… Narod interesuje šta on ima kao posledicu naše i njihove vlasti. Kao posledicu naše vlasti imamo rast plata, penzija, BDP-a, izgradnju novih bolnica i rekonstrukciju postojećih, izgradnju auto-puteva, nove saobraćajnice, brze pruge… Posledica njihove vlasti su zatvorene fabrike, narod bez posla i bogati tajkuni – političari. To nas razlikuje. Zato očekujem da građani glasaju za rezultate postignute za njih.

Da li postoji mogućnost da se sve stranke udruže protiv SNS?

– Vidite da postoji. Oni sada kažu da idu u nekoliko kolona, ali da se to sve posle izbora spaja. Očigledno je da će se svi ujediniti ukoliko budu mogli. Na kraju krajeva, za mene to nije ništa novo, ja sam to gledao u Skupštini. Mi smo vrlo često stajali sami tamo, nije to neka novost. Na građanima je da odluče da li žele stabilnu većinu okupljenu oko politike predsednika Aleksandra Vučića ili ćemo da napravimo papazjaniju na vlasti od trideset stranaka gde će svaki dan da se svađaju, jedni drugima podvaljuju i da se međusobno ucenjuju, a država će da propada. I to govorim na osnovu dokaza, jer su se tako ponašali kada su bili na vlasti. Oni će da se bogate, njihove firme i nevladine organizacije kao što je bila Aleksićeva će da rastu i da se razvijaju, a narod će na ulicu jer će fabrike i gradilišta da se zatvaraju.

Postoje najave da opozicija neće priznati rezultate izbora ako im se ne dopadaju, to jest da će reći da su izbori pokradeni. Da li ste spremni na tu opciju?

– Oni to već rade i to na dva načina. Lažnim istraživanjima javnog mnjenja spuštaju rejting naše koalicije, a podižu svoj da bi građani navikli na te brojeve i tako što već sada stvaraju atmosferu da je izborni proces kompromitovan. Imate stalnu priču o prijavljivanju ljudi u Beogradu i svaki put se ta priča demantuje. Oni su ušli u Skupštinu, uredno verifikovali mandate i primali plate, a pričali da su izbori bili nelegitimni. Mi ćemo volju građana prihvatiti. Ako je volja građana da se vratimo u vreme Đilasovih kompanija i Aleksićevih nevladinih organizacija, kombinacija, mi ćemo to sa žaljenjem prihvatiti. Ali s druge strane, nećete čuti da su oni spremni da poštuju volju građana. Jedni te isti ljudi u Srbiji gube izbore deset godina, niko se nije povukao iz politike, niko nije napravio ozbiljnu reformu svoje stranke. Delili su se do atoma, i sad su se tako posvađani okupili, i u takvoj jednoj situaciji kažu, ako izgubimo izbore, da će to biti namešteno. A zašto? Kada je to DS napravila epohalan rezultat na izborima? A njihova koalicija su patrljci DS-a na jednoj listi.

Ako bude situacija na klackalici, možete li imati poverenja u koalicione partnere iz SPS?

– Iskreno se nadam da neće biti na klackalici, jer neće biti za Srbiju dobro da bude na klackalici. Nama treba stabilan, siguran i uverljiv mandat. Ako bude bilo šta na klackalici, to znači novu nestabilnost koja će da traje četiri godine. Bilo kakva tesna većina bi bila problematična, jer bismo stajali u mestu. Zato pozivam građane da daju što veću podršku za listu „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane!“, i time obezbede svojoj zemlji mir, stabilnost, napredak i razvoj. Ponavljam, živimo u turbulentnim vremenima, nije vreme za eksperimentisanje, jer nas može skupo koštati, već za proverene i dokazane ljude.

Neukusno je pred izbore govoriti o tome

Gde sebe vidite 18. decembra?
– Posle kampanje? Verovatno ću biti u Kikindi, kod kuće sa porodicom.

Da li biste bili razočarani ukoliko biste ostali u parlamentu, da li se, možda, nadate nekoj funkciji u izvršnoj vlasti?

– Neukusno je pred izbore govoriti o tome. Važno je da lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ ubedljivo pobedi i time omogući nastavak razvoja zemlje, a za sve ostalo ima vremena.

Nikola Vasic TOPOLOVACKI

Kulturni centar prirediće veče sećanja na pesnika i slikara Nikolu Vasića Topolovačkog. Na dan Vasićevog rođenja, biće dodeljene i povelje koje nose ime ovog umetnika. Podsetimo, prošle godine prvi laureati ovog priznanja bili su Nemanja Savić, književnik i novinar iz Zrenjanina i Snežana Tomin, pesnikinja iz Kikinde. Savić je bio blizak Vasićev saradnik i recenzirao je nekoliko njegovih knjiga, dok je pesnikinja Snežana Tomin, kao najbliža Vasićeva saradnica u Književnom klubu, bila i prvi predsednik ovog udruženja nakon Vasićeve smrti.

Ovo priznanje je i ustanovljeno sa željom da se očuva sećanje na lik i delo Nikole Vasića, koji je svom imenu dodao i pridev Topolovački, kao uspomenu na njegov rodni Ravni Topolovac u opštini Žitište u kome je rođen 1956. godine. Kao mladić se doselio u Kikindu i ostao da stvara u našem gradu ceo radni vek. Kriterijum za dodelu povelje je da su dobitnici kulturni poslenici iz Kikinde, Zrenjanina ili opštine Žitište, dakle s područja za koja je ovaj umetnik svojim rođenjem i stvaralaštvom bio najviše vezan.

Vasić je za života objavio devet poetskih knjiga, a proznim radovima oglašavao se u periodici. Uspešno se bavio i slikarstvom i imao je na desetine samostalnih i kolektivnih izložbi. Od slikarskih tehnika najčešće je koristio ulje na platnu i grafiku. Veliki broj njegovih grafika krasi publikacije drugih pesnika.

Osnovao Klub književnika „Duško Trifunović”

Nikola Vasić Topolovački je bio osnivač i prvi predsednik Kluba književnika „Duško Trifunović” koji i danas okuplja na desetine stvaralaca iz Kikinde i okoline. Inicirao je književni maraton u našem gradu, kao i štampanje prigodnog pesničkog zbornika sa te manifestacije.

Njegovo poslednje radno mesto bilo je upravo u Kulturnom centru, pa je  prema rečima Tanje Nožice, zamenice direktora ove ustanove, moralna dužnost da se Vasiću  kao umetniku, ali i kao kolegi i prijatelju, oduže na ovaj način.

Očekuje se prisustvo velikog broja Vasićevih prijatelja i poštovalaca koji će tom prilikom čitati njegovu poeziju ili vlastita dela posvećena ovom stvaraocu, koji nas je pre jedne decenije prerano napustio.

 

 

film-1204935_1280

Prvi kikindski festival autorskog filma „Noći Ludaje“ biće održan u petak, 10. novembra u 19 sati u velikoj sali Pozorišta „Lane“. Kako ističu organizatori, udruženje „Nortvord“ i izdavačka kuća „Crnoslovlje“, želja im je da provere da li u našem gradu postoji interesovanje za malo drugačiji pristup kratkom filmu.

Program se sastoji od autorskih filmova podeljenih u tri segmentai to kikindski filmovi, filmovi iz Srbije koji su postigli uspeh tokom ove godine i izdvojili se kao najbolje iz žanrovskog kratkog filma, kao i specijalna projekcija prvog srpskog „found footage“ horor filma „Naprata“ u okviru obeležavanja desetogodišnjice od izlaska, uz pozdravno obraćanje režisera Mladena Milosavljevića putem video linka.

Pored projekcija, biće izložen i manji deo od preko 80 plakata horor filmova iz doba SFRJ-a, sa nadom  da će sledeće godine biti izloženi svi plakate iz privatne kolekcije novinara i muzičara Norberta Đerija. Namera je da se sledeće godine festival proširi na celodnevno dešavanje, uz radionicu filmske šminke, izložbe, tribine i druge prateće aktivnosti.

Organizatori pozivaju mlade stvaraoce iz Kikinde da već sada, bez obzira na budžet, svoje ideje prenesu na film i pošalju na crnoslovlje@gmail.com.

 

385507144_850062546663823_8657378258541881299_n

Da je interesovanje sugrađana za subvenciju za kupovinu bicikala veliko uverila se jutros naša ekipa. Već od sedam časova sugrađani koji su želeli da konkurišu za 10.000 dinara koje dodeljuje Grad strpljivo su u redu čekali da predaju neophodnu dokumentaciju. Od osam sati počeo je i prijem zahteva, a već do devet časova podeljeno je više od 150 brojeva, prema redosledu kako je ko dolazio da u Uslužni centar podnese zahtev. Kako je i prošle godine interesovanje bilo veliko preduzete su sve mere kako bi sugrađani što brže i efikasnije završili neophodne procedure.

-Pozdravljam ovu akciju i drago mi je što nam naš Grad pomaže do kupimo bicikle. Imam 73 godine i to mi je jedino prevozno sredstvo od kada sam prestala da vozim automobil. Bicikl imam, a došla sam da konkurišem da ga kupim unuci. Ona je odabrala sportski bicikl, a baka je tu da se potrudi da joj kupi poklon – rekla je Eržebet Grbić.

I sugrađanin Gojko Lončina ističe da će mu ova pomoć, ukoliko je dobije, puno značiti.

 

-Sve bicikle koje sam do sada imao su bili stari. Sada je red da kupim novi i nadam se da ću u tome uspeti. Svakodnevno sam na biciklu i verujte mi da sve obavim kao kada bih imao automobil. On mi je sve i nadam se da ću još dugo moći da ga vozim. Narodu treba pomoći, a posebno je značajna ovakva subvencija jer vidite koliko su ljudi zainteresovano za to. Zahvaljujem se našem Gradu i voleo bih kada bi ovakve akcije bile češće i naravno da svi dobiju pomoć  – dodao je Lončina.

Kako je već prvog dana podnošenja zahteva, dokumentaciju priložilo 235 sugrađana konkurs je zatvoren. Kako je objasnio Stevan Iličić, član Gradskog veća i predsednik komisije, sledi pregledanje dokumentacije i objavljivanje preliminarne liste do kraja nedelje. Očekuje se da će konačna lista biti objavljena sedam dana nakon toga, kada će biti organizovano i potpisivanje ugovora.

– U budžetu Grada za 2024. godinu predviđeno 2,5 milona dinara, na ime ove subvencije, to znači da će 250 sugrađana moći da kupi bicikl uz pomoć lokalne samouprave. Novi konkurs će biti raspisan krajem februara – rekao je Iličić.

Ovo je drugi put da lokalna samouprava izdvaja novac za subvencionisanu kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. I ove, kao i prošle godine, planirano je milion dinara za ovu meru odnosno subvencionisanje 100 prvih sugrađana koji predaju potpunu dokumentaciju. Prošle godine lista je proširena i svih 213 sugrađana koji su konkurisali dobili su novac.

Stefan Mitrovica 1

Stefan Ostojić dobio je još jednu nagradu za klovnovsku monodramu „Lala“. Na Festivalu scenskog nastupa i koreodrame Fakulteta umetnosti Univerziteta u Prištini, održanom u Kosovskoj Mitrovici proteklog vikenda, poneo je priznanje publike za najbolju predstavu i, kako je obrazloženo, „pohvalu za izuzetnu glumačku igru, visoki profesionalizam i dilatiranu energiju s publikom“. Na ovogodišnjem festivalu učestvovali su umetnici iz Beograda, Niša i sa Cetinja.

Prvu klovnovsku monodramu u Srbiji, Ostojić je radio s francuskom rediteljkom Li Delong, u produkciji Grada Kikinde, „Grindeksa“, Kompanije „Lark“ iz Pariza i Teatra „Gusani u magli“. Jubilarno, 50. izvođenje „Lale“, zakazano je za 24. novembar u Narodnom pozorištu u Kikindi.

plivanje VK

Najmlađi plivači Velike Kikinde: Aleksandar Sokolai, Uroš Milićević, Luka Bubulj, Filip Đukić, Lena Bikić, Lena Stojanović, Ognjen Terek, Jovana Sabo, Jovana Savić i Aleksandra Protić, na „Mini Gran pri Kupu Zrenjanina” bili su najupešniji, osvojili su ukupno 27 medalja (13-8-6).

fleg fudbal (Large)

U Sremskoj Mitrovici i Subotici odigrani su treći turniri u muškoj i ženskoj kategoriji fleg fudbala.

Kikindski momci iz Mamuta završili su učešće sa po šest pobeda i poraza i treći su u grupi „Sever”, a devojke iz Orange Tribe prvakinje su Srbije sa svih devet pobeda. Za najkorisniju igračicu lige izabrana je Kikinđanka Jelena Fekete.

 

Foto: Tamara Milošević

 

 

 

ETS 4

Ekonomsko-trgovinska škola sprovela je, osmi put, projekat pod nazivom „Fer igrom svi pobeđuju“, koji je obuhvatio 60 učenika sa teritorije Grada, uz podršku velikog broja đaka škole-domaćina.

Ciljevi projekta su upoznavanje, druženje i međusobno poštovanje i uvažavanje, naročito tokom sportskih dešavanja gde je posebno primetno agresivno ponašanje mladih. Ponašanju tokom sportskih susreta deca su se učila na sportskim nadmetanjima i kroz Elektronski sport, igru u kojoj se poštuju pravila fer-pleja i uspešno sankcionišu prestupi.

U Školi je održano i predavanje o pravilima lepog ponašanja i o bezbednosti na internetu. Projekat je, po konkursu, finansirao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice.

photo_2023-11-06_11-35-39

Paradoksalna situacija se dešava na političkom nebu Srbije. Na vlast žele da dođu ljudi koji sopstvene živote decenijama nisu mogli da urede, ali svakodnevno ubeđuju narod da će oni Srbiju i grad Beograd učiniti boljim i lepšim za život.

Na osnovu informacija od javnog značaja utvrđeno je da je kandidat Đilasove pro-Nato opozicije za premijera Srbije, Radomir Lazović iz pokreta Ne davimo Beograd upisao Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu školske 1999/2000 godine. Potencijalni prvi čovek srpske vlade je do danas, za 24 godine, položio svega 8 ispita, sa prosečnom ocenom 7,13.

Postavlja se osnovno pitanje, kako će Radomir Lazović odlučivati o vitalnim interesima Republike Srbije kada nije imao kapaciteta da vodi računa o svojoj porodici i svom obrazovanju. Stan je nasledio od roditelja, prvi radni odnos je zasnovao u Skupštini Republike Srbije 2023.godine, a građane Srbije ubeđuje da će moći da se stara o ekonomiji, životnoj sredini, budžetu, i spoljnoj politici.

Ono što se može primetit, Lazović po svim kriterijumima ispunjava standarde pro-Nato, levo-liberalne političke opcije. Reč je o čoveku koji parazitira već deceniju na raznim projektima NVO, zastupa populističke teme vezane za životnu sredinu iako nema nikakve stručne kompetencije da se bavi tim temama i ono što je najbitnije, zalaže se za nezavisno Kosovo i smatra da je u Srebrenici počinjen genocid i kao takav je idealan za Đilasovog kandidata.

Takođe, još jedan stručnjak se pojavljuje u liku i delu popularnog Aleksandra Jovanovića Ćute.

Ćuta je u jednoj stvari pobedio Lazovića. On je za razliku od Lazovića, studije na Fakultetu dramskih umetnosti upisao 1985. godine na grupi za Organizaciju scenskih i kulturno-umetničkih delatnosti i do danas je položio 12 ispita sa prosečnom ocenom 6,91. Za 38 godina, za Ćutu i više nego dobro.

Ono što je poražavajuće, jeste da se Ćuta lažno predstavlja kao producent, što predstavlja krivično delo.

Ono što je zajedničko za ove političke aktere jeste parazitiranje preko NVO sektora, nesposobnost uređenja sopstvenog života, ali istovremena želja za vlašću i želja da svim građanima uređuju život i nameću sopstvene vrednosti i pravila ponašanja.

nsuzivo.rs