Day: October 6, 2023

kuglanje

Kuglašice Kike zauzele su 10. mesto u evropskom, 21. po redu NBC Kupu, koji se ove sedmice održava u hrvatskom gradu Slavonskom Brodu. Nastupilo je 17 ekipa iz 10 država, četiri najbolje nastavile su večeras polufinalne borbe, finale je na rasporedu sutra, a Kikinđanke su nastup na kuglaškoj pozornici Staroga kontinenta završile u prvom krugu nadmetanja. Kapitenka Nada Komanov veli da je više očekivala u rezultatskom smislu.

– Mogle smo zbirno barem za 50 čunjeva bolje. Marijana i Jasmina bile su ispod svog nivoa, a Jelena nas je povukla ka gore, imala je odličan rezultat. Bilo je velike treme kod nas i to se dalo primetiti, neke od naših kuglašica nikada nisu osetile sličnu atmosferu – kaže Komanov.

Od ponedeljka do petka bilo je vremena i za upoznati Slavonski Brod?

– Da, ugodno nam je bilo na svakom koraku. Reka Sava kod Slavonskog Broda  prelepa je, opušta. Ljudi koje smo sretale po gradu, po ugostiteljskim objektima, a hodale smo i u opremi s obeležjima kluba, kao i vlasnici objekta u kojem smo boravile, bili su ljubazni i predusretljivo su nam sve omogućili pa je naša evropska premijera u svakom slučaju veliko i lepo iskustvo za nas – rezimira kapitenka.

Kuglalo je po šest takmičarki iz svih 17 ekipa, a rezultati Kike su: Nada Komanov 538, Jasmina Draganov 523, Jelena Santo 582, Marijana Francuski 515, Snežana Šibul 531, Ljiljana Frenc 534. Ukupno je to 3.223 čunjeva, a u ekipi Kike, pored pomenutih, u protokolu nadmetanja bile su i: Aleksandra Bunghart, Natalija Kresoja i Marija Sedlar, ali bez nastupa.

Poređenja radi, najbolji tim u kvalifikacijama, mađarski Rakošheđi imao je rezultat od 3.367 čunjeva, druga je bila hrvatska Istra (3.361), treći još jedan klub iz zemlje domaćina – KK Zagreb (3.353), a četvrti austrijski Vin (3.350).

387356589_1358210451761627_9220537192033166584_n

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ organizovana je radionica pod nazivom „Zajedno možemo promeniti Svet“. Cilj je da se kod učenika neguju prave životne vrednosti među kojima je fer plej. Stoga je u školi organizovan sportski dan u kojem su učešće uzeli učenici i njihovi roditelji.

-U okviru našeg akcionog plana zacrtano je da saradnja između zaposlenih, učenika i roditelja bude još čvršća i bolja. Kako bismo pokazali deci da zajedno možemo puno toga da radimo i da se pri tom zabavimo organizovali smo sportsko takmičenje. Osam ekipa roditelja i isto toliko ekipa učenika viših razreda, odmerili su svoje snage u šutiranju penala rukom ili nogom. Učenici nižih razreda učili su kako se fer plej navija, tako da smo animirali sve đake u školi – istakla je direktorica Škole Jelena Krvopić.

Ovog poslepodneva najmanje je bilo važno ko je pobedio. Učenici su se potrudili i napravili transparente, a roditelji su se prisetili školskih dana. Na kraju je odigrana utakmica u basketu između roditelja i učenika, a svi su nagrađeni diplomama.

Kako je ova Škola prva u Gradu koja je od ove školske godine  upotpunosti zabranila upotrebu mobilnih telefona u školskoj zgradi, ali i u dvorištu i za vreme odmora upitali smo našu sagovornicu da li su se đaci privikli na ovu novinu.

-Svi su se prilagodili bez problema. Naši đaci za vreme odmora razgovaraju ili se igraju, kao da mobilni telefoni nikada nisu postojali – otkrila nam je Jelena Krvopić.

Untitled

Povodom sramnog čina uništavanja državnih obeležja ispred objekta u kojem se nalaze prostorije Opštinskog odbora Srpske napedne stranke u Senti, SNS se oglasio zvaničnim saopštenjem.
-Povodom nemilog događaja, sramnog uništavanja jednog od najvažnijih državnih simbola-srpske zastave, na objektu u kojem se nalaze prostorije Opštinskog odbora Srpske napedne stranke u Senti, oštro osuđujemo ovakve nasilničke pohode skrnavljenja i uništavanja državnih obeležja, ali i sve druge oblike nasilništva bilo kojim povodom i u bilo koje svrhe.

Uzevši u obzir da je u protekle dve nedelje ovaj huliganski čin realizovan više puta, na više različitih lokacija, uključujući i privatne posede, neminovno se nameće pitanje kojim to državljanima Srbije smeta srpska zastava?

Stojimo iza stava da ne postoji motiv kojim bi se opravdala ovakva vrsta vandalizma, kao i da svaki oblik nasilništva treba da bude sankcionisan u skladu sa zakonom – istaknuto je u saopštenju Srpske napredne stranke.

(nsuzivo.rs)

385389581_7057664547601767_6768438521268299443_n

Trodnevna manifestacija „Zmajeve dečije igre“ završena je sa najslađim i najmlađim učesnicima, decom iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Peđolino, Tode Nikoletića, Duško Domanović, Bojana Stupar i Goran Novakov.

Najstariju i jubilarnu, 30. manifestaciju, otvorila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je zajedno sa članovima Gradskog veća prisustvovala centralnoj priredbi.

-Ponosni smo što smo domaćini tridesetim „Zmajevim dečijim igrama“. Manifestacija ima svoju vrednost i zato i traje ovoliko. Namenjena je deci uz sećanje na poeziju Jovana Jovanovića Zmaja, bez čijih stihova ne može da se zamisli odrastanje i detinjstvo. On nas uči o ljubavi, prijateljstvu, plemenitosti, dobroti, pravim vrednostima koje treba usaditi deci odmalena – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra napominje da je tri decenije manifestacije obeleženo mnoštvom radionica i sadržaja za decu.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Sa njegovim pesmama  se susreću u najranijoj dobi, pa sve do starosti. Na nama je da održimo tradiciju i da približimo deci  najpoznatijeg pisca – napomenula je Tanja Nožica.

skola idjos

Iđoška OŠ „Milivoj Omorac” proslavila je Dan škole organizovanjem prigodnog programa posvećenog Milivoju Omorcu, i radionica u kojima su učestvovali đaci i roditelji. Ovu obrazovnu ustanovu pohađa 122 učenika.

– Ova godina značajna nam je jer imamo mali porast broja đaka, devet ih je više nego prošle godine, a možemo i da se pohvalimo ulaganjima. Od Grada smo dobili 3,5 miliona za sanaciju podova, 400.000 dinara je uloženo u krečenje učionica i hodnika, stići će i nov nameštaj, očekujemo ga početkom naredne godine. Od resornog pokrajinskog sekretarijata smo dobili 3,5 miliona za sanaciju sanitarnih čvorova. U planu je izrada projekta za sanaciju fasade – rekao je Aleksandar Aćimov, direktor škole.

Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu čestitala je đacima i nastavnom kadru Dan škole.
– Drago mi je da sam danas ovde i da sam prisustvovala divnom programu koji je bio posvećen Milivoju Omorcu. Jedna od vrednosti za koje se borio je multikulturalnost, a ova škola jeste multikulturalna sredina. Drago mi je da su sa nama pokrajinska poslanica Jelena Jovanović i direktorica Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljana Mihajlović- istakla je Mickovska.

U okviru Dečije nedelje, romska deca od drugog do osmog razreda dobijaju na poklon školski pribor.
– Jedini put izlaza iz začaranog kruga siromaštva je obrazovanje. Kikinda je lokalna samouprava sa najviše dece koja uče romski jezik kao izborni predmet sa elementima nacionalne kulture Roma što nam je važno za očuvanje kulture i identiteta – napomenula je Jelena Jovanović, pokrajinska poslanica.

Školski pribor dobiće između 200 i 250 đaka, precizirao je Željko Radu, koordinator za romska pitanja.
– Obrazovanje je najbolji put za integraciju u društvo, I to je uspeh ne samo romske zajednice već i većinskog društva sa kojim romska zajednica deli život. Ovo je deo implementacije Lokalnog akcionog plana usvojenog 2023. godine. Načelnik okruga Miroslav Dučić nam je obezbedio pernice, a Gradska uprava školski pribor. Prvaci su već dobili školski pribor – rekao je Radu.

penjanje

Kikinđanin Bratislav Krstonošić, član iđoškog Sportskopenjačkog kluba Pentraks, na Prvenstvu Srbije u beogradskom Košutnjaku, osvojio je dve zlatne medalje i usto uzeo još i jedno srebro. Zlatom se okitio u konkurenciji juniora u obe discipline: brzinskom odnosno težinskom penjanju, a okušao se i sa seniorima i u toj konkurenciji stigao je do srebra u brzniskom penjanju dok mu je u težinskom izmaklo finale. Uspeh je ovo za momka koji je na takmičenje otišao redovnom autobusnom linijom, s rancem na leđima, bez pratnje trenera Laze Radivojca, koji je opravdano bio sprečen.

– Bratislav je kao šesnaestogodišnjak ostvario veliki uspeh u seniorskoj konkurenciji brzinskog penjanja, a i u težinskom bi verovatno stigao do finala, ali bilo je i stranih takmičara, Grka, Bugara i Severnih Makedonaca. Inače, imamo 10 članova u klubu, a za ovaj sport je potrebna najpre životna inteligencija, jer takmičar najpre mora mozgom da reši određenu situaciju kako će se penjati, a tek nakon toga dolaze do izražaja mišići i tu su napori ogromni – kaže Radivojac.

Krstonošić dodaje:

– Prezadovoljan sam rezultatima, a prijala mi je atmosfera na takmičenju. Sport je na severu Banata nepoznat, jer kod nas nema prirodnih stena, a inače je vrlo zahtevan i fizički i mentalno. Treniram nakon škole uveče, sat ili dva vremena. Zimi se više trenira, leti idemo na takmičenja, na prirodnu stenu.

384534592_3553478551556505_6090110696625917975_n

U ulici Kraljevića Marka broj 40 otvoren je deveti maloprodajni objekat „Zelenog dragostora“. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski. Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ ističe da prodavnice otvaraju na zahtev građana.

-Zapošljavamo sedamdesetak radnika i cilj nam je da vrlo brzo dođemo do stotinu zaposlenih. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava, a mi smo tu da pomognemo razvoju Grada – rekao je Radovanović.

Gradonačelnik Lukač istakao je da će on i njegov tim uvek podržati lokalna preduzeća i firme.

-Vladimir Radovanović je i društveno odgovoran. Više puta do sada pomogao je pojedince, ali i javne ustanove. Lokalne firme uvek ćemo podržati jer nam je želja da rastu i razvijaju se i upošljavaju što veći broj sugrađana – dodao je Lukač.

rbt

U OŠ „Vuk Karadžić“ caruje drugarstvo!

Empatija i humanost, te dve najviše ljudske vrednosti koje su posle tragičnih događaja u maju ove godine dospele pod lupu javnosti, nisu napustili đačke klupe i srca dece koja pohađaju ovu obrazovno-vaspitnu ustanovu.

U okviru Dečije nedelje, koja pod sloganom „Veliko srce dece Srbije“ traje od 2. do 8. oktobra, danas su predstavnici ove škole uručili Dečijem odeljenju kikindske bolnice prigodne poklone: igračke, odeću, knjige i paket mlevenog „Plazma“ keksa.

rbt

Inicijativa za akciju potekla je od članova Đačkog parlamenta OŠ „Vuk Karadžić“, koji su uz pomoć svojih drugara prikupili sredstva za nabavku i kupovinu darova najmlađim pacijentima koji se leče u bolnici.

U ime te ustanove, na ovom izuzetno humanom gestu i poklonima zahvalile su  specijalista neonatologije dr Biljana Plemić i glavna sestra Dečijeg odeljenja Milica Mitrašinović.Složile su se da igračke uvek dobro dođu, a da je pomoć u vidu hrane i odeće dragocena.

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

Petefi autobus 3

Putujuća izložba o Petefi Šandoru, velikom mađarskom pesniku i jednom od vođa nacionalnog pokreta, proteklog vikenda stigla je u Kikindu.

– Slikama, crtežima i tekstom, kao i slagalicama i mapama, na interaktivan način prikazan je Petefijev životni put iz nove perspektive – njegova ličnost i  stvaralaštvo, sa akcentom na interesantne događaje iz njegovog života, na odnos sa ocem, na primer. Postavka je veoma zanimljiva i upravo interaktivan sadržaj posebno je interesantan đacima koji su, u najvećem broju, i posetili izložbu. Cilj je da se, u godini kada se obeležava 200 godina od rođenja Petefi Šandora, njegovo delo predstavi što većem broju ljudi, posebno u manjim mestima, u kojima nema mnogo prilika za ovakve sadržaje – rekla je Melita Gombar, članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Izložba je besplatna i krenula iz Budimpešte pre godinu dana. Kikinda je bila 220. mesto u kojoj je prikazana. Do sada je imala 60 hiljada posetilaca u Mađarskoj i u pograničnim delovima Rumunije i Srbije. U našem gradu autobus sa izložbom bio je postavljen na gradskom trgu imao je oko 300 posetilaca, uglavnom đaka iz osnovnih škola „Feješ Klara“ i „Mora Karolj“ iz Sajana.

Organizator izložbe u našoj zemlji je Vojvođanski mađarski obrazovni, istraživački i kulturni centar u Subotici.  Pored Melite Gombar, postavku su obišli i predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot, i članica Saveta mađarske nacionalne manjine, Ramona Tot.

Petefi Šandor smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka. Kao vodeći pesnik mađarskog romantizma, najzaslužniji je da je mađarska poezija poznata u svetu. Iako je stradao veoma mlad, ostavio je značajno književno delo. Oduševljen njegovim pisanjem, Jovan Jovanović Zmaj je na srpski jezik preveo i prepevao dvadesetak Petefijevih pesama. Danas most u Budimpešti nosi njegovo ime.