Day: September 9, 2023

airsoft

Drugi susret ljubitelja airsofta, u organizaciji Dragonfly-a, održan je danas u nekadašnjoj kasarni na rubu Kikinde, a prisustvovao je i Dragan Pecarski, gradski većnik za sport i omladinu.

– Preko 100 učesnika iz cele Srbije danas je ovde u kasarni i zaista radimo i ulažemo mnogo u sportski turizam, a ovo je jedan od vidova toga i zato se i trudimo da podržimo sport kroz turizam koji nam je vrlo bitan, jer Kikinda, kao grad sporta, treba da se razvija i kroz sportski turizam i kroz rekreativni sport. Zahvaljujem se organizatorima ovog događaja na izuzetnom trudu i što su doveli ovoliki broj ljudi da se rekreativno bave svojim zdravim telom i zdravim duhom. Jedan od prioriteta nam je proširenje smeštajnih kapaciteta, jer ih nemamo dovoljno kada su ovakvi događaji u našem gradu – rekao je Pecarski.

Igor Bajnoci, predsednik Dragonfly-a, pojasnio je o čemu je reč kada se govori o airsoftu:

– Radimo simulaciju određenog scenarija, zadatke za oko 100 ljudi ovog puta, a imamo i oko 20 ljudi iz Crvenog krsta sa kojima imamo saradnju da budu učesnici. Ovde će vojska i policija da napadaju mafiju da bi uništile drogu i tema je, generalno da kažemo, borba protiv narkokartela. Koristimo replike koje ne mogu da se preprave i budu pravo oružje. Naše replike koriste gasni i elektropogon. Airsoft postaje sve popularniji, jer ljudi žele da izađu iz svog svakodnevnog okruženja i da se vrate sportu i kretanju u prirodi i ovde smo da se zabavimo. Naše udruženje ima šest aktivnih članova i još dvojicu na proveri da vidimo da li je lice sposobno i odgovorno da se bavi ovim sportom. Ove godine smo konkurisali za pomoć od Grada koju smo dobili.

375520201_2218298965028216_2533322298435153067_n

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju i Grada Zrenjanina, u Perlezu je organizovana manifestacija „Dani porodice u Srbiji”. I ove godine Kikinda je predstavila uspešnu  pronalitetnu politiku  i mere koje se sprovode u okviru socijalne zaštite.

Ministar Vučević, obraćajući se okupljenima, podsetio je na reči vladike Nikolaja Velimirovića koji je govorio da onaj ko je roditelj, ko ima decu, blagosloven je i slavan – blagosloven i slavan i pred Bogom i pred anđelima i pred narodom.

-Verujemo da ljudi koji vole svoje porodice, koji vole svoje roditelje, koji vole svoju decu i tuđu decu, samo ti ljudi mogu da razumeju, vole i poštuju druge ljude. Da ljudi koji ne vole svoju porodicu ili ne vole svoj grad i svoju državu ne mogu da vole ni druge gradove, ni druge države, ni druge narode – saopštio je Vučević.

Ministarka za brigu o deci Darija Kisić na manifestaciji, kojoj su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća, istakla je da je sve što se radi i gradi zbog najvećeg čovekovog blaga – dece.

-Srbija je velika porodica i zemlja je odvažnih, jakih i hrabrih ljudi. Vlada Srbije odlučna je u nameri da učinimo sve da nas bude još više. Na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića započeli smo čitav niz mera i programa kako bi bilo što više dečijih osmeha. Na tom putu odlučno koračamo i  već vidimo prve rezultate. Na nama je da podržimo mlade ljude da zasnuju svoje porodice jer je to najlepše i najviše što mogu u životu da postignu – kazala je Darija Kisić.

Manifestacija neguje prave vrednosti i kult porodice.

-Naš Grad sa više od 200 miliona dinara podržava niz mera socijalne politike. Od te sume 54 miliona dinara opredeljeno je za program podrške deci i porodici sa decom. Kikinda je prepoznata kao grad porodice, a to nam je i potvrđeno prošle godine na ovoj manifestaciji kada smo bili među prve tri lokalne samouprave, u konkurenciji od 40, koje su prepoznate kao zajednica kojoj je briga o porodici prioritet. Za sve nas to je podstrek da budemo još bolji – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

U okviru pomoći, između ostalog,  izdvaja se za parove prilikom odlaska na vantelesnu oplodnju,  za akciju „Bebi klub“ i pakete za novorođenčad, roditeljske dodatke, nezaposlene porodilje, besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenike prvih razreda kojima su obezbeđeni udžbenici kao i školski pribor Grad izdvaja sredstva i za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju, a obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i vrhunskim sportistima, regresiran prevoz i stipendiranje studenata. Kikinda je i deo pokreta „3+“.

U okviru manifestacije predstavljeni su potencijali Grada, kao i predstojeća manifestacija „Dani ludaje”.

kuglanje. Kika 0230

Kuglašice Kike, trećeplasirane iz minule sezone Superlige Srbije, koje će se predstojeće jeseni okušati i na evropskoj sceni, pobedom su startovale u novoj takmičarskoj godini. Kao domaće, u Novom Bečeju, savladale su 7:1 (3.257:3.089) tim Apatina, a narednog vikenda biće gošće novosadskog Radničkog.

Kika 0230: Draganov 523, Francuski 544, Santo 541, Komanov 542, Frenc 556, Šibul 551.  

vojvođanski istok

U lokalnom derbiju u Banatskom Velikom Selu, između Kozare i ruskoselske Crvene zvezde nije bilo pobednika, meč je završen rezultatom 1:1. Pošto je u kaznenom prostoru domaćina, u 34. minutu, oboren Novković, siguran je s penala bio Cvijanović za prednost gostiju. Mogli su Ruskoselci i pre i posle gola, u dve situacije pogoditi, a pet minuta pre kraja, nakon kornera, Misić je izbliza udarcem glavom doneo bod Kozari, koja je do kraja zamalo stigla i do sva tri, ali je stativa spasila goste.

Kozara: Mi. Francuski, Jelača (Misić), Lisica, M. Bunić (Ma. Francuski), Rofa (Latinović), B. Bunić, Jovandić, Petrović, Spahić, Kočiš (Karanović -), Čudanov.

Crvena zvezda: Miškov, Mirkonj, Jankov, Cvijanović (Uzelac), Novković, Vojvodić, Kresoja, Zečević, Čubrilo, Čudanov, P. Bajić (M. Bajić).

Sutra od 16 sati na rasporedu je i drugi lokalni derbi u okviru ovoga petog kola vojvođanskog „Istoka”, ŽAK će na kikindskom Vašarištu dočekati novokozaračku Slobodu.

375237638_332303982525561_2964163531170843057_n

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ večeras je bilo domaćin 7. Međunarodnom susretu horova. Kikindskoj publici predstavilo se sedam horova iz Novog Kneževca, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, dva kikindska hora kulturno-umetničkih društava „Eđšeg“ i „Sunčana jesen“, kao i hor iz Mađarske. Judit Dukai iz grada Šoltvarkerta iz Mađarske ističe da im je uvek drago kada dođu u Kikindu.

-Sa članovima „Eđšega“ negujemo višedecenijsku saradnju. Od samog početka deo smo susreta horova. Imamo citraški orkestar koji broji više od 30 članova, a u Kikindu je došlo njih devet. Hor „Eđšega“ svake godine u avgustu  uzvraća nam posetu kada organizujemo Festival citri – napomenula je Judit Dakai.

Manifestacija je, kao Susret banatskih horova, zaživela pre devet godina međutim kada su se festivalu priključili gosti iz Mađarske prerastao je u Međunarodni festival horova, pojasnila je predsednica KUD-a „Eđšeg“ Ramona Tot.

-Cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde. Ovo je prilika da se upoznamo sa tradicijom sredina koje nas okružuju – istakla je Ramona Tot.

Međunarodni susret horova podržala je Fondacija „Betlen Gabor“ koja je obezbedila i novac, 350.000 dinara, za adaptaciju hola društva.

-Dugo godina želimo da hol, kroz koji se ulazi na scenu, preuredimo u salu uspomena i sećanja. Sada to možemo i da ostvarimo. Radovi se počeli i biće završeni do kraja godine, a u holu će se nalaziti predmeti, fotografije, novinski članici koji će predstavljati istorijat našeg društva – kazala je Ramona Tot.

U „Eđšegu“ već narednog meseca pripremaju novo okupljanje kada će na sceni nastupiti „Mlade zvezde“. U novembru je pozorišni festival „Scena kratkih priča“ kada će priliku da se predstave dobiti mladi glumci sa kratkim predstavama.

 

Srpska liga

Fudbaleri OFK Kikinde, u petom kolu Srpske lige „Vojvodina”,  pretrpili su prvi poraz na svom terenu, a drugi u sezoni i to vezani. U ubedljivo najslabijoj partiji ove sezone, očajna OFK Kikinda poražena je od Elemiraca, koji su zaslužili sva tri boda, ali mora se napomenuti da su Kikinđani žestoko oštećeni kada im je poništen čist pogodak za izjednačenje pa je pitanje kako bi se u tim okolnostima utakmica dalje razvijala.

Već od prvog trenutka videlo se da gosti više žele bodove, bili su brži i opasniji nasuprot konfuznim domaćinima i bilo je samo pitanje trenutka kada će Naftagas stići do prednosti. U 27. minutu kapiten „naftaša”  Grbić povukao je loptu sa polovine terena uz desnu aut-liniju i idealno nabacio na petarac u visini druge stative, a Savanović majstorskim udarcem glavom pogodio suprotan ugao golmana Savkova. Sedam minuta kasnije Benke je odlično prošao po levoj strani, stigao gotovo do same gol-aut linije i onda odigrao povratnu u peterac. Ivanović je u trenutku upućivanja lopte bio na petercu, nije bilo govora o ofsajdu, snašao se u gužvi i prosledio loptu u mrežu, ali je drugi pomoćnik Stefan Petrović iz Sremske Mitrovice častio „naftaše” neopravdanim podizanjem zastavice. Pred odmor odlični Miloš Savanović pogodio je na suprotnoj strani prečku Kikinđana.

U nastavku utakmice Elemirci su mudro čuvali prednost, nisu se previše trošili na polovini domaćina, a na svojoj su gospodarili osiguravajući na sve načine prostor pred golom. Samo u 78. minutu, OFK Kikinda bila je blizu izjednačenja, ali je rezervista Popeskov u dobroj šansi promašio okvir gola. Na drugoj strani i Naftagas je mogao duplirati rezultat, nakon kontre golman Savkov ipak je sprečio goste da ga još jedanput savladaju.

OFK Kikinda: Savkov, Lukić (Jarić), Benke, Mirkov, Ivanović (Popeskov), Mojsilović, Kecman, Đukić, Rafael (Šević), Lolić (Molnar), Radovanović (Barbul).

arsenije

U porti hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu, upriličeno je otkrivanje i osvećenje spomenika patrijarhu i vođi velike seobe Srba Arseniju III Čarnojeviću, rad Dušana Belovića, učitelja u penziji iz Ruskog Sela. Svečanost je, pored gradonačelnika Nikole Lukača sa saradnicima, predstavnika Okruga i Mesne zajednice, okupila istaknute zvanice- ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Nikolu Selakovića, narodnog poslanika Milenka Jovanova, generala Milorada Stupara, predstavnike Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, njihovih potomaka i poštovalaca, kao i veliki broj meštana.

Ministar Selaković istakao je značaj izgradnje i negovanja kulture sećanja poručivši da čuvajući narod, čuvamo i budućnost.

– Krajem 17. veka srpski narod koji se našao u čeljustima velikih sila i borbi velikih carstava, zadesila je ogromna nevolja pretočena u veliku seobu Srba koja je bila bežanje od sigurne smrti, bola i patnje ka traganju za slobodom. Na čelo tog naroda koji je, između ostalog, svoj dom našao i ovde, na severu Banata, stao je patrijarh Arsenije III Čarnojević. Ovo je bilo jedno od sela kolonizovanih nakon Balkanskih i Prvog svetskog rata, u kojima su srpski ratni dobrovoljci iz severne Dalmacije. Like, Hercegovine, Bosanske Krajine, Korduna, Banije, ali i druge strane okeana odazvavši se pozivu svoje matice, probili Solunski front i kao dobrovoljci, od kralja Petra i kralja Aleksandra dobili ovde svoje posede- podsetio je ministar Selaković i istakao:

– Vredna je lekcija koju smo naučili iz te strašne istorijske epohe, a to je, da je u teškim vremenima, najvažniji cilj svakog od nas ko se nalazi na odgovornoj funkciji, da čuvamo slobodu, nezavisnost, Srbiju, ali i da čuvamo naš narod. Spasavajući Srbe od sigurne turske odmazde, patrijarh Arsenije III Čarnojević je spasavao nadu da ćemo jednog dana obnoviti državu, što smo i učinili. To danas zna i državno rukovodstvo na čelu sa predsednikom Vučićem kada na svaki mogući način se trudimo da sačuvamo srpski narod na Kosovu i Metohiji, jer bez naroda, svaka naša borba je uzaludna- poručio je ministar Selaković.

Kako je ukazao, danas se obeležava i godišnjica najstarijeg boračkog udruženja u Srbiji –Udruženja srpskih ratnih dobrovoljaca od 1912 do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca koje slavi 120 godina od osnivanja.

Sloboda je najskuplja srpska reč, slobodu smo branili i ginuli za nju, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam prisustvovao otkrivanju spomenika jednoj istorijskoj ličnosti čija je hrabrost i odvažnost izuzetno značajna za Srbe i Srbiju. Ruskoselci, Grad, Ministarstva i SPC zajednički smo podigli ovaj velelepni spomenik da nas podseća na tu hrabrost, ali i značaj slobode u našem narodu- kako se ona čuva, bori za nju i da se sećamo svih koji su dali živote da bismo mi danas  uživali  u slobodi. Spomenik nas opominje da čuvamo jedni druge, pravoslavlje, srpstvo i da u se u miru borimo za bolji život- poručio je Lukač.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika banatski Nikanor, koji je zajedno sa prisutnim sveštenstvom osveštao spomenik.

– Ovaj veličanstveni spomenik podseća nas na još veličanstveniju ličnost Arsenija III Čarnojevića, praoca ovog mesta, uz kojeg se danas sećamo i naših velikih i cenjenih vojskovođa i rodoljuba koji su dali svoje živote. Svoj odnos prema Srbiji moramo menjati mi sami. Čuvajmo sebe u Srbiji koja nam garantuje slobodu, sve hoće da učine da unište to što jesmo –istakao je vladika banatski Nikanor.

U porti ruskoselskog Hrama nalazi se grobnica porodice Čarnojević, to su dalji srodnici patrijarha Arsenija, podsetio je protonamesnik Slobodan Divljakov.

– Ovo je vrlo važan dan za nas. Sećanje na velike ljude i vrednosti koje oni nose ne menjaju se, bez obzira na tehnološki napredak. Srpska pravoslavna crkva baštini vrednosti da čovek kroz požrtvovanje i ljubav za druge čini vredna i divna dela– rekao je Divljakov.

U svečanom programu nastupili su hor Sveti Serafim Sarovski iz Zrenjanina i  ADZNM „Gusle”.

 

375616652_2542074825958762_7116760824843251700_n

Stanovnici Mokrina, Banatskog Velikog Sela i Bašaida danas su u prilici da obave besplatne preventivne dermatološke preglede u ambulantama u svojim selima, za koje nisu potrebni knjižica, uput niti zakazivanje.

Preglede, za koje vlada veliko interesovanje, organizovalo je Udruženje dermatovenerologa Srbije, u saradnji sa Domom zdravlja  i Gradskom upravom. Podršku akciji pružila je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

Udruženje želi da skrene pažnju na značaj rane dijagnostike karcinoma kože, bolesti koja je u stalnom porastu poslednjih godina.

– Poljoprivredno i seosko stanivništvo zbog načina života i obaveza više je izloženo UV radijaciji i ta grupa se ubraja u rizičnu, ima veću incidencu pojave kožnih karcinoma. Najvažnija je rana dijagnostika tumora kože jer tada, osim hirurške, dalja onkološka terapija nije potrebna. Raduje me veliki odziv meštana što nam je i cilj. Tu su dermatolozi iz Beograda, Novog Sada i Opšte bolnice Kikinda – rekla je profesor  dr Danica Tiodorović, predsednica Udruženja dermatovenerologa Srbije.

Ona je napomenula da se, prema statistici, na godišnjem nivou otkrije oko 650 melanoma, ali da svakodnevni, ambulantni rad lekara pokazuje da učestalost melanoma i drugih nemelanomskih karcinoma beleži frapantan porast, dok posebno zabrinjava njihovo otkrivanje kod populacije mlađe od 30 godina, pa čak i od 18 godina. Dr Tiodorović je dodala da je potrebna edukacija o pravilnom ponašanju na suncu i opasnostima pregorevanja.

Na značaj ove kampanje Udruženja dermatovenerologa Srbije, kao i veliki odziv sugrađana, ukazala je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

– Udruženje dermatovenerologa Srbije prepoznalo je Grad Kikindu kao mesto gde treba da dođu i urade preventivne preglede. Ovo nije prvi put, ali je veoma značajno. Sa njima smo dogovorili  da se ovoga puta, pregledi organizuju u ova tri mesta. Naše stanovništvo, uglavnom, na listi svojih prioriteta nema ovu vrstu pregleda, a preventiva je ključna da bi čovek bio zdrav. Grad Kikinda je uvek partner ovakvim kampanjama. Danas stanovnicima Mokrina, Bašaida i Velikog Sela nije potrebna knjižica za preglede koje obavljaju eminentni profesori, dermatolozi, a samo njihovo interesovanje pokazuje da su preventivni pregledi potrebni, i da bi bilo dobro da ih organizujemo češće. To sam i rekla u razgovoru sa dr Tiodorović, da Kikindu uvrste i naredni put, i mi ćemo preglede organizovati i u drugim naseljenim mestima kao i u samom gradu- rekla je Stanislava Hrnjak.

Dr Siniša Jolić iz Opšte bolnice Kikinda ukazuje da se u okviru kampanje radi kompletan skrining i da je vrlo važan samopregled, te ako se primeti promena, brzo reaguje obraćanjem lekaru.

– Danas se u sve tri ambulante radi dermoskopija sa ciljem da se otkrije ukoliko postoji promena. U kikindskoj bolnici, otkrijemo mesečno jedan do dva melanoma, dok su bazocelularni i spinocelularni još učestaliji. U Opštoj bolnici je služba dermatovenerologije dobro organizovana i bez velikih peripetija građani mogu doći do nas na preglede– kaže dr Jolić.

U ambulanti u Mokrinu pregledi su od  10 do 12 časova, u Banatskom Velikom Selu  od 12.30 do 14.30, a u ambulanti u Bašaidu su od 12.30 do 14.30 časova. Pored dr Tiodorović i dr Jolića, meštane tri kikindska sela pregledaju i drugi specijalisti među kojima i docent dr Tatjana Roš, primarijus dr Miroslav Dinić i docent dr Tatjana Radević.

375762687_1312965419318145_5023280054696784214_n

„Mamut fest“ i ove godine, 17. put, okupio je u dvorištu Kurije i Narodnom muzeju veliki broj mališana, ali i gostiju kako bi zajednički bio proslavljen rođendan mamutice Kike. Kao noseća izložba ovogodišnje manifestacije, u Galeriji „Nova“ otvorena je izložba „Leta bez interneta“ Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, a čitav dan bio je u znaku popularne Kike.

– Izložba je izazvala veliko interesovanje i biće dostupna do 9. novembra. Namenjena je deci i interaktivna je, ali koliko vidimo jednakko je interesantna svim generacijama. Sadrži fliper, igru školice, klikere i podseća na vreme koje smo provodili pre dolaska interneta. U okviru Bazara muzeja i ideja ugostili smo muzeje iz naše zemlje. To je pokazetelj da naše kolege iz drugih muzeja podržavaju ovaj festival i prepoznaju ga kao dobar muzejski sadržaj. Sa druge strane značjano je što nam se na manifestaciji pridruži veliki broj dece i njihovih roditelja koji se lepo provode u Muzeju – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

„Mamut fest“ ima višestruki značaj za Grad, jer je mamutica jedan od zaštitnih znakova i velika promoterka Kikinde, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je prisustvovala ovom događaju.

– Slavimo rođendan najstarije Kikinđanke Kike i ovo je prilika da deca i roditelji kvalitetno provedu vreme i saznaju više o jednom od brendova naše sredine. Svake godine posetioce očekuje bogat i dobro osmišljen program uz tematske radionice. Ovo je ujedno i najlakši način da deca kroz igru stiču nova znanja – rekla je Valentina Mickovski.

U toku je radionica Streličarskog kluba „Apolo“, nakon čega sledi “Koncert za bebe”. Lutkarska predstava studija „Teatrilo“  počinje u 18 časova realizuje u saradnji sa našim sugrađaninom  Vladimirom Anušićem. Reč je o čoveku koji je prepoznatljiv po svojoj metodologiji kako deca u najranijem uzrastu mogu da nauče da plivaju. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom studija „Džesi“ za decu.

 

 

 

376349517_301654315785061_3354587417895239608_n

Izložba „Grafike i terakote“ Milana Blanuše otvorena je u Galeriji „Tera“. Umetnik godinama stvara u Ateljeu „Tera“ i kako ističe osetio je potrebu, ali i obavezu da izloži svoje radove u Kikindi. Posetioci imaju priliku da vide skulpture standardnog formata i novije grafike u čijem je fokusu pojedinac.

-Ljudska figura je moj motiv, sivi čovek. Najviše radim grafike i slikam, a skulpture od terakote stvaram tokom leta u „Teri“. Smatram da je atelje nedovoljno iskorišćen, da bi vajari češće trebalo da dolaze. Uslovi za rad su fantastični – rekao je Blanuša.

Tijana Toševski, istoričarka umetnosti prilikom otvaranja izložbe pozvala je sugrađane da dođu i pogledaju izložbu koja će biti otvorena do 28. septembra.

-Milan Blanuša 2013. godine bio je učesnik Internacionalnog simpozijuma u terakoti i višegodišnji je saradnik našeg Centra za likovnu i primenjenu umetnost. Njegovi radovi deo su stalne postavke u Muzeju „Tera“. Izložba je nastavak onoga što umetnik godinama stvara, a ukazuje na problem savremenog čoveka u društvu okrenutom materijalnim vrednostima – napomenula je Tijana Toševski.

Milan Blanuša je u kontinuitetu aktivno prisutan na domaćoj umetničkoj sceni na kojoj decenijama ostaje dosledan autentičnom jeziku medija, paralelno u crtežu, slici, grafici ali i skulpturi insistirajući na pitanjima posvećenim otuđenom čoveku koji preživljava u otuđenom globalnom – korporativno -kapitalističko – konzumersko orijentisanom društvu. Vizuelne poruke na radovima pojačane su citatima, rečima ili rečenicama te tako predstavljaju intimnu belešku umetnika koji nije samo svedok već i zabrinuti učesnik vizuelnih predstava koje stvara.