Day: September 1, 2023

violence-1166556_1280

Miloš R. (30) koji je osumnjičen da je na društvenoj mreži Instagram, sa profila pod imenom “fotomarksizam” pretio smrću gradonačelniku Novog Sada, Milanu Đuriću, pobegao je u Hrvatsku.
Kako saznaje 24sedam, ovaj Đilasov pulen je napustio Srbiju i za njim je raspisana poternica.

Inače, Miloš R. je iz Jagodine, ali neprijavljeno stanuje u Novom Sadu gde već duže vreme pravi brojne prekršaje i krivična dela.

Naime, on se takođe sumnjiči da je čekićem polomio izlog na prostorijama Srpske napredne stranke.

Pored toga, Miloš R. je poznat policiji i zbog vandalskog ponašanja, ugrožavanja bezbednosti građana i promovisanja mržnje i netrpeljivosti prilikom protesta na Šodrošu.

Hrvatska kao utočište

To što je ovaj Đilasov opozicioni jurišnik odlučio da spas od zakona potraži baš Hrvatskoj i nije toliko čudno, ako se zna da je hrvatska propagandana mašinerija punom parom podržavala političke proteste dela opozicije prethodnih nekoliko meseci.

Takođe, brojni hrvatski zvaničnici su otvoreno pružali podršku nasilnom preuzimanju vlasti na ulici u Srbiji, tako da nije iznenađujuće što opozicionari posle kršenja srpskih zakona beže upravo u zemlju koja ih sve vreme, manje ili više otvoreno, podržava.

Podsetimo, sa profila pod imenom “fotomarksizam” na Instagramu je objavljena fotografija Milana Đurića uz poruku: „Džabe je ovaj gradonačelnik kad nema pojma. Da zna nešto – rekao bi nekad nešto pametno. Šta više, kada bi istina dobio metak, lako bi ga zamenili nekim drugim-toliko ne vredi ništa”.

Devic 1

Istoričar Nemanja Dević danas je u Kikindi, u organizaciji Istorijskog arhiva, promovisao svoju knjigu „Za Partiju i Tita: partizanski pokret u Srbiji 1941-1944“ sa kojom je odbranio svoju doktorsku disertaciju.

Govoreći o tome da su istoričari koji se bave kritičkom istoriografijom često suvišni i nepoželjni, Dević napominje da i sam deli tu sudbinu.

– Postoje određeni narativi u društvu koji su se formirali pod uticajem višedecenijske propagande, filmova, književnosti. U našem društvu svakodnevno ima previše prošlosti. Suvišni su istoričari koji se oslanjaju na istorijske izvore, koji ruše i preispituju mitove, koji mitovima postavljaju neugodna pitanja – kaže Dević.

Kao istoričar, dodaje, nastoji da utvrdi tačne podatke u svakom svom istraživanju, ne osvrćući se na ideologiju i propagandu.

– O partizanima se pisalo mnogo, Do 1985. godine, na teritoriji cele tadašnje Jugoslavije bilo je objavljeno između 80 hiljada i 100 hiljada različitih naslova, od novinskih članaka do biografija. To govori o snažnoj propagandi koja je trebalo ne samo da rekonstruiše Drugi svetski rat, nego da ga konstruiše. Ideologija je legitimna, ali mi živimo u postideološkom dobu i, ako se bavimo istorijom, treba stalno da se preispitujemo. Ovom knjigom ja nisam dao konačnu i savršenu, idealno objektivnu verziju istorije, nego sam postavio neka nova pitanja. To je moja težnja, da kritički iščitavam postojeću literaturu, da koristim nove izvore i da otvaram nova pitanja. Nadam se da će nove generacije demantovati nas, kao što mi ponekad demanutujemo stare generacije istoričara, to ću smatrati iskorakom – objašnjava Dević.

U Institutu za savremenu istoriju u kojem je zaposlen, kaže, ne radi se na novim i epohalnim otkrićima, ali se postavljaju nova pitanja, otkrivaju izvori i trude se da period od 1941. do 1945. godine prikažu kao jedan dramatičan i kompleksan period u istoriji srpskog naroda koji treba razmatrati iz više uglova.

– Živimo u vremenu degradacije vrednosti institucija i ljudi od struke, pogotovo usponom društvenih mreža imamo situaciju da smo maltene svi postali eksperti za sve i tu vidim najveći problem i potencijal za dalje urušavanje kredibiliteta i ustanova i stručnih pojedinaca. S druge strane, trudim se da svojoj generaciji poručim da na događaje ne gleda crno-belo. Andre Žid je rekao da je sivo jedina boja istine, i upravo tako, sa mnogo nijansi, treba gledati prema prošlosti.

Iako je doktorirao sa monografijom o partizanima, napisao je i nekoliko knjiga o Ravnogorskim pokretu i bio u javnosti označen kao revizionista, četnik, što je, kako kaže, sudbina istoričara koji se bave savremenom istorijom, da budu obeleženi po onome što istražuju.

Na današnjoj, dobro posećenoj promociji, publika je imala priliku da sa ovim perpektivnim istoričarem sučeli mišljenja, kao i da kupi dva njegova dela: „Za Partiju i Tita: partizanski pokret u Srbiji 1941-1944““ i „Srpska priča – Sećanja iz rata i revolucije 1941-1945 – Aleksandar M. Milošević“.

prva-knjiga-2023

Tri knjige mladih autora do 35 godina starosti biće objavljene na osnovu konkursa koji tradicionalno raspisuju Grad Kikinda i Banatski kulturni centar, iz Novog Miloševa.

Članovi žirija doneli su odluku da objavljivanjem prve knjige nagrade autore: Ninu Katana za zbirku priča „Beznađe“,  Uroša Pavlova za zbirku poezije „Nebo su razgažene cipele“ i Milivoja Bajšanskog za knjigu „Sve junake po imenu znadem: Atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“.

Jubilarni, 15. konkurs bio je otvoren od 1. maja do 1. avgusta, i u tom periodu mladi autori slali su prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije i proze, eseja i književne kritike, naučnih i istraživačkih radova. Na konkurs je pristigao veliki broj rukopisa, a tročlani žiri je imao zadatak da izabere i nagradi tri rukopisa. To je zahtevalo više čitalačkih krugova, detaljnu analizu i razgovore o knjigama koje su pristigle na konkurs.

Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar; msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka; i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija). Oni su u svom saopštenju istakli da nagrađene knjige pripadaju različitim književnim žanrovima, ali da svaka od njih na originalan način obrađuje temu kojom se autori bave.

Zbirka kratkih priča, simbolično naslovljena rečju „Beznađe”, već na prvo čitanje izdvojila se među proznim rukopisima. Nina Katana je u njoj otrgla od zaborava bolne i emotivne trenutke života, koje – zahvaljujući svojoj spisateljskoj veštini – uspeva da pretvori u sugestivne kratke priče koje, povezane istim naslovom, čine vrednu i kompaktnu književnu celinu.

S druge strane, Uroš Pavlov ispisuje poeziju koja nastaje kao odgovor na različite društvene (i lične) teme. On nam donosi snažne pesničke slike, karakteristične za poeziju koju ispisuju mladi autori u poslednjoj deceniji, ali istovremeno komunicira i sa tradicijom, pokazujući nam da gradi svoje stihove na bogatom čitalačkom iskustvu.

Nasuprot toj modernosti, stoji treća nagrađena knjiga, u kojoj se Milivoj Bajšanski okrenuo tradiciji, istražujući narodnu književnost i atribuciju junaka u pesmama Tešana Podrugovića.

Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra.

radovi skola basaid

U Osnovnoj školi „1. Oktobar“ u Bašaidu u toku leta preduzeti su radovi u svlačionicama i toaletima pored fiskulturne sale.

– Od Pokrajinske vlade po konkursu nam je odobreno 2,6 miliona dinara za ove radove. Zvanična primopredaja biće ovih dana. Sada je, od prioritetnih radova, preostalo da se rekonstruiše deo dvorišta Škole – rekao je direktor, Mirko Vlajkov i naglasio da, do pre nekoliko godina, u ovu ustanovu nije ulagano najmanje četiri decenije.

Prvi radovi posle dužeg vremena bili su rekonstrukcija fiskulturne sale, nova rasveta u Školi i grejanje, istakao je gradonačelnik Nikola Lukač prilikom posete Bašaidu.

– Najnoviji radovi obezbediće još bolje uslove za đake u Bašaidu. Grad je ove godine opredelio 40 miliona dinara za rekonstrukcije, popravke i sanacije u osnovnim školama. Dobra saradnja sa pokrajinskim i republičkim organima rezultirala je odobravanjem projekata našim školama – rekao je Lukač. – Nećemo se zaustaviti, neke školske zgrade su stare i dotrajale, trudimo se da pravimo prioritete.

Samo ove godine, novac za radove od pokrajinske i republičke vlade dobile su i škole „Vuk Karadžić“, „Đura Jakšić“, „Feješ Klara“, „Jovan Popović“, „Petar Kočić“ u Nakovu. Uz dobru saradnju, udruženim snagama, doprinećemo još boljoj opremljenosti svih škola na teritoriji Kikinde, zaključio je gradonačelnik.

P1200856

Prvog školskog dana, najmlađim đacima na teritoriji Kikinde stigli su i pokloni od Grada: udžbenici, i paketi sa delom školskog pribora. Nekima od njih, đacima u tri gradske i dve seoske škole, poklone su jutros, na prvim časovima, uručili gradonačelnik Nikola Lukač, pokrajinska poslanica i predsednica Odbora za obrazovanje i nauku Stanislava Hrnjak, načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Prvog septembra Grad tradicionalno daruje prvake. Iz budžeta smo, ove godine, za udžbenike i poklone sa priborom i opremom, izdvojili oko 4,1 milion dinara. Uverili smo se da su deca željna druženja i sticanja znanja, želimo im da čuvaju jedni druge, da slušaju svoje učitelje i da sa njima savladaju znanja koja su im potrebna, da ovaj period života počnu na najlepši način. Potrudićemo se da u svakoj školi obezbedimo još bolje uslove za đake, kao i za nastavni i nenastavni kadar i, u narednom periodu, nastavićemo da obezbeđujemo sredstva za opremanje škola. Želimo da znaju da će Grad Kikinda uvek biti uz njih i uz sve građane – rekao je Lukač.

Prvi dan u školi veliki je događaj i za đake i za njihove roditelje, kao i za nastavni kadar, rekla je Stanislava Hrnjak, čestitajući prvacima polazak u školu.

– Pokrajinska vlada od 2016. godine intenzivno sarađuje sa Gradom na različitim projektima koje škole podnose na konkursima. Mi se zaista radujemo svemu što je korak napred i iz godine u godinu, kako raste budžet Pokrajine Vojvodine, a sada je bezmalo 123 milijarde, tako raste udeo kapitalnih incvesticija, kao i podrška građanima Kikinde, odnosno najmlađima kroz obrazovne institucije. Stalno radimo na tome da unapredimo sistem kako bismo pomogli deci i roditeljima u svakom smislu, u obrazovnom procesu, u bezbednosti, kroz psihološku podršku i socijalnu politiku u našem gradu koja je proglašena za jednu od najboljih u Srbiji. To je naš zajednički zadatak – naglasila je Stanislava Hrnjak.

Ona je dodala da je Osnovna škola „Feješ Klara“ na početku velike rekonstrukcije za koju je Pokrajinska vlada, samo za prvu fazu radova, već obezbedila 150 miliona dinara.

Direktorica Hermina Čemere rekla je da je upisano 19 prvaka – 12 će učiti na srpskom, a sedmoro na mađarskom jeziku. Ukupno Školu pohađa 210 učenika.

U samom gradu goste su na prvim časovima imali i đaci u Osnovnoj školi „Đura Jakšić, u kojoj su, u prvi razred, upisana 34 učenika. I prvaci u Školi „Jovan Popović” jutros su dočekali goste.

– Ova škola upisala je 34 prvaka u dva odeljenja. Prvi put, od kada sam ja direktor, prvog školskog dana nas je obišao gradonačelnik – rekla je direktorica, Jelena Krvopić.

Ispred svake škole od jutros su i dežurni policajci koji će, i nadalje, svakog dana, biti sa decom u toku nastave.

– Policijska uprava u Kikindi spremno je dočekala prvi dan nastave, imali smo dovoljno vremena da analiziramo i postavljamo nove zadatke, svaki naš policijski službenik na obezbeđenju škole zna tačno šta treba da radi kako bi maksimalno obezbedio učenike u svim školama. Pored toga, ove školske godine, sa svim učenicima realizovaćemo i projekat „Zajedno i bezbedno kroz detinjstvo“ – kazao je načelnik Policijske uprave Kikinda Pavle Rajkov.

U OŠ „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima upisano je 10 prvaka.

– U toku raspusta uređivali smo školu, a prvacima smo danas priredili svečani prijem. Sledeći smernice Ministarstva , nadamo se da će ova školska godina biti godina razvijanja drugarstva i poverenja na opštu dobrobit svih nas – rekla je direktorica Škole, Dragana Radujko.

Željko Vukmirović jedan je od pet dečaka-prvaka u Školi u Novim Kozarcima.

– Sve mi se sviđa u ovde, i učiteljica i učionica. Ovo su već sve moji drugari – kaže Željko.

Tijana je prvak u OŠ „1. Oktobar“ u Bašaidu.

– Najvažnije je učenje, zdravlje, da slušaš svoju učiteljicu i da pomažeš svojim drugarima. Već pišem slova i crtam domaći. Moj najbolji drug Miloš sedi sa mnom u klupi – pohvalila se Tijana.

Škola u Bašaidu upisala je 25 novih učenika, što je sedmoro manje u odnosu na prošlu školsku godinu, pa je formirano jedno umesto dva odeljenja. Ukupno Bašaid ima 250 osnovaca.

Prva liga u sedećoj odbojci. Porazi Kikinđana

Odbojkaški klub invalida Feniks, sutra od 10 sati u dvorani „Jezero” organizuje 13. „Kup Kikinde” u sedećoj odbojci. Nadmetaće se šest ekipa: Iskra (Bugojno), Banja Luka, Tatabanja, Smeč (Beograd), reprezentacija Srbije i Feniks, a finale je predviđeno između 15 i 16 sati.

viber_image_2023-09-01_09-34-21-324

Ove godine, oko 450 đaka prvaka na teritoriji Grada Kikinde prvi put selo je u školske klupe. Svima njima, Grad Kikinda obezbedio je besplatne udžbenike i deo školskog pribora i tim potezom olakšao roditeljima. Podsetimo, ova mera pomoći porodicama uvedena je prvi put prošle godine, kada je takođe oko 450 prvaka dobilo besplatne knjige za školu.

Srednjoškolci koji žive u seoskim mesnim zajednicama, imaju obezbeđen besplatan prevoz do škola u Kikindi, kao i ranijih godina.

Za obe mere podrške deci i njihovim porodicama, sredstva su opredeljena gradskim budžetom.

Već po tradiciji, gradonačelnik Nikola Lukač i ovog 1. septembra obilazi škole kako bi đacima i prosvetnim radnicima poželeo uspešnu novu školsku godinu. Gradonačelnik je, sa saradnicima, od jutros u obilasku osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović”, „Đura Jakšić”, „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima i „1. oktobar” u Bašaidu.

Sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem su pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar, kao i načelnik Policijske uprave u Kikindi Pavle Rajkov.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je ranije da škole spremno dočekuju učenike, da će đake i škole obezbeđivati policajci i da će se tokom školovanja posebna pažnja posvećivati negovanju ljudskih vrednosti.

prijava majke deca
BEOGRAD – Za jednokratnu pomoć države od 10.000 dinara do juče u 17 sati stigle su prijave roditelja za 900.000 dece, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija. Prijava je počela 20. avgusta i traje do 20. septembra.

Pravo na pomoć države ima svako dete državljanin Srbije do 16 godina starosti, kao i deca rođena nakon 21. novembra 2006. godine.

Prijava se obavlja elektronski na adresi idp.trezor.gov.rs .

Pravo na uplatu novčane pomoći od 10.000 dinara ima majka deteta, a izuzetno otac, staratelj ili hranitelj pod uslovima propisanim odgovarajućim zakonskim rešenjem, koje je stupilo na snagu 1. avgusta.

Prilikom prijavljivanja dece, samohrani očevi, osim pomenutih podataka koje dostavljaju majke, moraju da podnesu i digitalizovanu kopiju pravosnažne sudske odluke na osnovu koje se vidi da sami obavljaju roditeljsko pravo.

Hranitelji deteta za koje se isplaćuje novčana pomoć, kao i primaoci novčane socijalne pomoći, izuzeti su od prijavljivanja i njima će novčana pomoć biti uplaćena automatski, bez podnošenja prijave.

Ukoliko je otac udovac ili majka ne ispunjava propisane uslove (npr. nije državljanin, nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije) prijavljuje se na isti način kao i majka, te je potrebno da unese samo svoj JMBG i broj lične karte, kao i da izabere banku u kojoj želi da mu bude uplaćen novac, pojašnjavaju iz Ministarstva finansija.

Ukoliko je otac dobio starateljstvo nad detetom, a majka je živa, potrebno je da otac priloži sudsku presudu u PDF formatu.

Dakle, dovoljno je da se sudska presuda fotografiše i pretvori u PDF ili da se skenira i na taj način pretvori u elektronski oblik.

Potrebno je da se prijave najpre pomoću svog JMBG-a i broja lične karte, a zatim će im se, kada budu proveravali status prijave, dati mogućnost da prilože pomenuti dokument.

Ukoliko se prijavljuje staratelj deteta, potrebno je priložiti pravnosnažnu odluku organa starateljstva u PDF formatu.
Dovoljno je da je fotografišu i pretvore u PDF ili da je skeniraju i na taj način pretvore u elektronski oblik.

Potrebno je da se prijave najpre pomoću svog JMBG-a i broja lične karte, a zatim će im se, kada budu proveravali status prijave, dati mogućnost da prilože pomenuti dokument.

Napominjemo i da se hranitelji i primaoci novčane socijalne pomoći ne prijavljuju, već će im novčana pomoć automatski biti isplaćena.

Proces prijavljivanja za ovu jednokratnu pomoć države je vrlo jednostavan i traje minut ili dva, jer podnosioci prijave, odnosno majke treba samo da unesu broj lične karte i svoj matični broj, kao i naziv banke u kojoj žele da im bude uplaćen novac.

Prijavljenima će novac biti uplaćen na račune u periodu od 25. septembra do 1. oktobra.

Kako je ranije kazao potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali, za ove namene u budžetu je izdvojeno oko 12 milijardi dinara.

(RT Vojvodinde)