Month: March 2023

o grahovcu

Mnogo dragocenih sećanja i emocija pobudilo je večerašnje predstavljanje dve knjige posvećene prof. dr Spasoju Grahovcu (1936-2019), jednom od najvećih kulturnih i prosvetnih radnika u našem gradu. U amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača predstavljen je „Spomenik prijateljstva“, knjiga koju je priredio prof. dr Jovica Trkulja i „Spasoje Grahovac- život i delo“, autora prof. dr Jovice Trkulje i mr Gordane Đilas.

-Trudim se da odužim dug prema učiteljima i profesorima koji su nam bili duhovni roditelji. Profesor Grahovac je bio moj profesor u Gimnaziji, ostavio je dubok trag u nizu generacija. Ja sam pre nekoliko godina osetio potrebu da uzvratim svoj dug njemu i to sam uspeo tako što smo pripremili ove dve knjige. U knjizi „Spasoje Grahovac –život i delo“, Gordana Đilas je prikazala sve što je on napisao i objavio, to je bibliografija, a ja sam pokušao da prikažem njegov časni životni pedagoški put. Ovo je prilika da se podsetimo njegovog časnog životnog puta, vrlo značajnog dela i barem donekle odužimo dug koji imamo prema jednom od velikana Kikinde- istakao je prof. dr Jovica Trkulja.

Sa izuzetnim poštovanjem i neskrivenim emocijama prema svom profesoru, govorila je Stanislava Hrnjak, jedna od autora knjige i pokrajinska poslanica.

-Profesor Spasoje Grahovac je obeležio moj život od detinjstva pa do studentskih dana, prvi put sa njim sam se srela kao devojčica u četvrtom razredu osnovne škole, a kasnije i u studentskim danima. Spajao je kulturu i obrazovanje, pratio nas i u ADZNM „Gusle“, gde sam sticajem životnih okolnosti provela 15 godina. Znao je da nam pristupi ljudski i profesionalno, kao profesor i kao naš sugrađanin. On je i jedan od najvećih zavičajnih pisaca u našoj sredini. To je naše bogatstvo, ljudi poput njega su primer kako se živi, a kroz dubok trag koji nam je ostavio u amanet sa tim nasleđem treba da upoznajemo mlade naraštaje- rekla je Stanislava Hrnjak.

Profesor Grahovac je govorio da je izveo na put više od 5.000 studenata i učenika, ali je njegov uticaj bio mnogo veći, napomenula je članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Njegova dobrota, profesionalnost kao i akademsko znanje dali su veliki doprinos našem gradu i ponosni smo na to. Naša je obaveza da nastavimo njegovu misiju negovanja vrednosti kao što su dobrota, rodoljublje, poštenje, posvećenost obrazovanju i kulturi- istakla je Mickovski.

Ovo je značajna promocija za Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i za grad, i ujedno najava proslave Dana škole 4. aprila, ukazala je dr Angela Mesaroš, direktorica ove obrazovne ustanove.

-Promocija je upriličena zahvaljujući profesoru Trkulji i porodici Grahovac, Branki i Mirku. Profesor Spasoje Grahovac je dao veliki doprinos u oblasti obrazovanja, kulture, sporta. Predavao je srpski jezik i književnost, dugo godina je gradio ovu školu na čemu smo mu zahvalni. Naš je profesor, bio je direktor Pedagoške akademije i zaslužni je građanin. Škola je bila saizdavač obe knjige- istakla je Mesaroš Živkov.

O delu profesora Grahovca govorili su i Marija Tanackov, književnica, književna kritičarka i njegova učenica, Milana Bajkin, bibliotekarka Zavičajnog odeljenja kikindske biblioteke „Jovan Popović“ i Slavoljub Gvozdenović iz Saveza Srba u Rumuniji.

Motivisao đake da zavole literaturu

-Obožavali smo ga, tražio je od nas da čitamo, da koristimo gradsku i školsku biblioteku, književnu kritiku i istoriju- ispričala je Marija Tanackov, književnica i književna kritičarka. – Na lep način nas je stimulisao da sami govorimo o književnim delima, pa i da se posvađamo oko toga da li je Ana Karenjina u pravu ili nije što je tako završila svoj život. Dao nam je podsticaj da shvatimo ozbiljnost literature i kulture, i možda smo, neki od nas, i završili književnost baš zahvaljujući profesoru Grahovcu.

Stipendista Geteovog instituta

Profesor Spasoje Grahovac je diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu 1962. godine. Bio je stipendista Geteovog univerziteta u Strazburu (1960. godine), a u Rusko Selo se vratio zbog smrti oca. Radio je kao profesor i u Ekonomskoj školi (1962-1970) i Gimnaziji (1971-1978).

Dobitnik je niza priznanja, među kojima je Nagrada opštine Kikinda za životno delo koja mu je dodeljena 2013. godine. Počasni je građanin Čeneja.

Spomen bista

Stanislava Hrnjak, jedna od autora knjige i pokrajinska poslanica, iznela je predlog da bi, u čast profesora Grahovca, ukoliko se porodica sa tim saglasi, u holu VŠSSOV trebalo da bude podignuta njegova bista. Inicijativa je propraćena aplauzom.

Ženska ARKUS liga, tri kola pre kraja. Kikinđanke i matematički ispale

Nekoliko minuta pre početka večerašnje utakmice 20. kola ARKUS lige između Kikinđanki i novosadske Vojvodine, rukometašice Kikinde matematički su izgubile i poslednji promil nade da mogu u ovoj sezoni do opstanka.

Naime, Naisa je u Nišu savladala tim Bora i tri kola pre kraja Kikinđanke su se oprostile od elite, nakon samo sezone provedene u njoj, pa meč protiv Novosađanki nije imao takmičarskog značaja, a tako će, naravno, gledano iz ugla Kikinđanki biti i u preostala dva kola kada će gostovati Radničkom u Kragujevcu te na rastanku od društva superligaša dočekati aranđelovački Bekament.

Kada je reč o večerašnjoj utakmici u gotovo praznom „Jezeru”, pred 60-70 posmatrača, bilo je na odmoru 11:11, a i u nastavku igre, nakon mnogo obostranih pogrešaka i rezultatskih preokreta, opet je odigrano poravnato pa je susret završen podelom bodova – 24:24.

ŽORK Kikinda: Matić, Al. Čubrilo 1, Sivčev 1, Đukičin 1, Radaković 2, Stepanović, Balaban (5 odbrana), Latinović, Stevanović (4 odbrane), Čočaj 12(1), Perović 1, Popadić, Živkov 2, An. Čubrilo 1, Novakov 3.  

Saša Čolak 2

Na početku smo perioda cvetanja voća, pa su Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede i Savez pčelarskih organizacija Srbije zajednički apelovali na poljoprivredne proizvođače, korisnike sredstava za zaštitu bilja i pčelare, kako bi se smanjio rizik od trovanja pčela.

„Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje: usled lošeg oprašivanja, ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova, pa je i manje plodova prve klase u rodu”, navodi se u apelu.

Potpisnici podsećaju da Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče, ni rano ujutru.

Uprava i Savez pčelarskih organizacija apeluju na poljoprivredne proizvođače, da, čak i kada primenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele kod kulture koja nije u cvetu, prvo suzbiju korove u voćnjacima jer, kako navode, korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela.

Posebno skreću pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je, prilikom tretiranja uljane repice i soje insekticidima, zabranjeno primenjivati one koji su otrovni za pčele u toku cvetanja.

Problem je i tretiranje komaraca iz vazduha, upozoravaju, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe i drugih medonosnih biljaka koje pčele intenzivno posećuju.

O tome zašto su apeli neophodni i kako se pčelari „nose“ sa ovim problemom, za naš portal govori Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, dugogodišnji predsednik Udruženja pčelara Vojvodine. Čolak se pčelarstvom bavi 37 godina.

– Problem je u tome što se ne kontroliše sprovođenje propisa prilikom tretiranja poljoprivrednih kultura insekticidima – kaže Čolak. – Ranije pesticidi nisu bili, u toj meri, otrovni za pčele, niti je bilo toliko poljoprivredne proizvodnje na velikim površinama, pa je i trovanje pčela bio sporadična pojava i događala se na mikrolokacijama.

Čolak je podsetio na dva velika incidenta na području Kikinde – prvi koji se dogodio 2015. godine, kada je 3.509 košnica izgubilo sve izletnice zbog trovanja, ali su pčelinje zajednice ipak nekako preživele; drugi se dogodio 2019, kada je, kako kaže, bilo stravično trovanje. Tada je potpuno uništeno 1.668 košnica otrovom „fipronil“ koji je, u tom trenutku, bio sedam godina zabranjen za upotrebu na poljoprivrednim kulturama u Srbiji. Sve je prijavljeno Policiji, ali počinioci nikada nisu pronađeni.

– Sa pozicije člana Grupacije za pčelarstvo Privredne komore Vojvodine, još pre nekoliko godina podneo sam zahtev za izmenu Krivičnog zakonika Srbije – da to ne bude samo krivično delo, nego i da se procesuira po službenoj dužnosti. Pčelari ne mogu i ne treba pojedinačno da se bore sa advokatima velikih korporacija. Ove godine predlog je obnovljen i sada je potrebno da lobiramo da se zakon izmeni – kaže Čolak.

Da se problem mora rešavati sistemski jasno je jer, kako kaže Čolak, pčelari svake sezone, od marta do kraja avgusta, brinu da li će pčele zateći žive.

GOSNS donacija Gimnazija

Povodom obeležavanja 165 godina postojanja Gimnazije „Dušan Vasiljev“, danas je ovoj školi stigao vredan poklon. Gradski odbor Srpske napredne stranke donirao je đacima, za školsku biblioteku 200 knjiga.

Poklon je uručila predsednica GO SNS, Stanislava Hrnjak.

– Veliko mi je zadovoljstvo što smo u prilici da, na ovako veliki jubilej, darujemo Gimnaziju čiji sam i ja bila đak. Gimnazijalci su ovih dana, u različitim programima, predstavili svoje znanje, umeće i posvećenost. Zato nam je važno da im omogućimo da dođu do nekih naslova koji im, možda, do sada, nisu bili dostupni. Uverena sam da će i đaci i profesori opravdati važnost ove obrazovne institucije i njen sveukupni značaj za naš grad – rekla je Stanislava Hrnjak.

Gradski odbor SNS kontinuirano sprovodi akcije poklanjanja knjiga građanima.

– Dogovorili smo se da se naša akcija, u toku ovih prazničnih dana, izmesti sa Trga i da knjige sada poklonimo biblioteci u Gimnaziji. U pitanju su naslovi širokog dijapazona – od beletristike, stručnih, naučnih dela, do knjiga izdatih u Kikindi i onih na stranim jezicima. Takođe smo poklonili kompletna dela Stevana Sremca i Ive Andrića. Uvek mislimo na mlade i želimo da ostanu u Kikindi i da nam se vrate posle školovanja – dodao je Srđan Sivčev, predsednik Saveta za nauku i tehnologiju GO SNS.

Mirjana Dražić, direktorica Gimnazije, zahvalila je na poklonima.

– Ovo je divan poklon za završnicu obeležavanja našeg jubileja. Naši učenici rado koriste školsku biblioteku za pripremu za nastavu, ali i za čitanje iz zadovoljstva.

Stanislava Hrnjak istakla je da akcija poklanjanja knjiga traje već godinama.

– Sugrađani uvek divno reaguju. U vremenu razvoja tehnologije, smatramo da je to veoma važno. Ljudima nudimo različite naslove, svako može da izabere knjigu koju želi i dobija je besplatno. Nikada ne gubimo iz vida da je pisano štivo neophodno. U ovom brzom tempu života sve manje stižemo da čitamo. Zato se iskreno nadam da će to biti motivacija da, ne samo gimnazijalci, nego i ostali naši sugrađani, pročitaju nešto lepo.

Ona je najavila da će kikindski SNS još jednu akciju darivanja knjiga na Gradskom trgu održati već narednih dana.

Dan škole Vasa Stajić 3

Kreativnim radionicama, izložbama i sportskim aktivnostima, učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu danas su obeležili značajan jubilej – 65 godina postojanja i rada.

Proslavi su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

– Đaci su odlučili da Dan škole bude obojen kreativnošću i ljubavlju. Pipremili su veoma lepe aktivnosti. Mislim da je saradnja lokalne samouprave i Škole na zavidnom noivou. Mi u Gradu brinemo o deci, smatramo da je ulaganje u obrazovanje i investiranje u školsku infrastrukturu veoma važno, kako bi se poboljšali uslovi za održavanje nastave – rekla je Valentina Mickovski čestitajući Dan škole đacima i svim zaposlenima.

Ona je istakla da je, iz budžeta Grada, ove godine, samo za osnovno obrazovanje idvojeno 220 miliona dinara, što je za 40 miliona  više u odnosu na prošlu godinu.

Proslava jubileja Škole biće nastavljena večeras, priredbom u sali Doma kulture, od 19 sati. Za roditelje, prijatelje i goste, nastupiće đaci, članovi KUD „Mokrin“ i polaznici Osnovne muzičke škole “Slobodan Malbaški”.

Zgrada OŠ „Vasa Stajić“ izgrađena je 1963. godine. Ima 12 učionica, osam kabineta, fiskulturnu salu, kuhinju, trpezariju, biblioteku, informatičku i učionicu sa video-bimom, prostoriju za produženi boravak. Najveća je seoska škola na teritoriji Grada.

poljoprivredno zemljište

Oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Gradu Kikindi raspisan je 29. marta.

Postupak javnog nadmetanja sprovodi se elektronskim putem, preko veb-aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja – https://gp.upz.minpolj.gov.rs/InzemBid koja se nalazi na zvaničnoj veb-prezentaciji Uprave za poljoprivredno zemljište.

Rok za prijavljivanje i podnošenje dokumentacije u aplikaciji je do 15 sati, dana 6. aprila 2023. godine, dok je otvaranje ponuda za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta iz Javnog oglasa zakazano 13. aprila. u 12 časova, saopšteno je iz Gradske uprave.

predavanje jp

Mnoštvo korisnih informacija o psima kao kućnim ljubimcima, predškolci iz vrtića „Miki” i „Plavi čuperak” saznali su na današnjem predavanju u Kulturnom centru koje je za njih organizovalo Javno preduzeće „Kikinda”. Posebno oduševljenje dece izazvalo je to što su imali priliku da se druže sa dva umiljata psa iz gradskog prihvatilišta.

Veoma je važno da se od malih nogu razgovara na temu odgovornog vlasništva i da mališani čuju poučne savete o ophođenju prema psima, potrebama ljubimaca i obavezama vlasnika, ukazuje Jelena Pantelić iz JP Kikinda.

-Kroz razgovor, druženje i video prezentaciju deca su naučila nešto novo i korisno i upoznala se i igrala sa psima iz gradskog prihvatilišta. U drugom delu radionice pričali smo o tome kako na svet gleda jedan pas, čitajući njegov dnevnik. U ovome nam je pomogla gošća Ljubica Đurković koja je sa psećeg jezika prevela dnevnik njenog ljubimca Kucija.

-Na kraju radionice, zajednički smo naučili i otpevali pesmicu iz „Psećeg dnevnika”, pa je druženje završeno na najlepši i najveseliji način. Verujemo da su ovakve akcije korisne i da su zabavne edukacije važne za uspostavljanje zdravog odnosa prema našim četvoronožnim prijateljima- ističe Jelena Pantelić i dodaje da će JP Kikinda nastaviti da sprovodi ovakve aktivnosti.

Veliko interesovanje mališana izazvala je i knjiga „Pseći dnevnik”.

-Navikli smo na to kako mi gledamo na pse i da im dodeljujemo razne osobine, da procenjujemo šta vole, šta ne vole, da ih šetamo kad mislimo da treba. Pošto ja sa jednim psom živim već 16 godina onda smo nas dvoje počeli da se razumemo i odlučila sam da to pretočim u knjigu, da prezentujem širokim masama šta jedan pas misli. Knjiga je namenjena deci, ali mislim da i odrasli koji žele da imaju ljubimca, dobro bi bilo da je pročitaju kako bi znali šta ih očekuje. Reakcije na knjigu su odlične, pripremamao i drugo izdanje-navodi Ljubica Đurković, autorka „Psećeg dnevnika”.

Javno preduzeće „Kikinda” je pokrenulo akcije u cilju podizanja svesti o značaju odgovornog vlasništva i podsticanja sugrađana da razmisle o udomljavanju kućnog ljubimca kako bi uticali na bolje razumevanje dobrobiti životinja i rešavanje problema napuštenih pasa.

Promocija „Psećeg dnevnika”

Iz Javnog preduzeća Kikinda pozvali su sve zainteresovane, decu i roditelje, ljubitelje pasa i životinja, sadašnje i buduće vlasnike ljubimaca da dođu na promociju zbirke pesama „Pseći dnevnik” Ljubice Đurković.

-Promocija se održati danas u 17 sati u sali Kulturnog centra. Dođite da nastavimo druženje na temu kućnih ljubimaca jer je neophodno što više pričati o njihovom značaju i potrebama, kao i o tome koliko nam ulepšavaju i obogaćuju život- ističe Jelena Pantelić.

Deca vole pse

Filip Mrđa iz vrtića „Plavi čuperak” kaže da mnogo voli životinje.
-Volim pse i mačke, ali nemam ljubimca jer živimo u stanu. Sviđa mi se ova knjiga o psima, voleo bih da je imam.

Pse voli i Vanja Bogojević.
– Nemam psa jer živimo u stanu. Više volim pse nego mačke, Želim da, kad budemo imali kuću, da imamo kucu.

Bibl_kafane 6

Predavanje na temu „Ispod kafanskih krovova“ održano je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović”. Na temu hedonizma, odnosno o kafanama kao središtu uživanja, govorila je Olivera Skoko, viši kustos-istoričar umetnosti. Inspiracija za predavanje potekla je od izložbe koju je priredila pod nazivom „Merak mi je…“ u svojoj matičnoj kući, zrenjaninskom Narodnom muzeju.

– Temu hedonizma obrađujem kroz presek umetničkih dela slikara koji su bili inspirisani kafanskim ambijentom. Prva asocijacija za hedonizam nam je kafana – četvrtasti stolovi, karirani stolnjaci, piksle, instrumenti. Kafana izjednačava sve slojeve, to ne smemo zaboraviti. Stevan Aleksić je naslikao „Vesele Banaćane“ koje ljudi često zamenjuju sa „Veselom braćom“ Uroša Predića, ali i jedan i drugi slikar su predstavili taj specifični banatski način uživanja – kaže Olivera Skoko.

Voditeljka programa bila je Milana Bajkin, bibliotekar Zavičajnog odeljenja Biblioteke. Ona je podsetila na početke kafanskog života na ovim prostorima.

– Početkom 19. veka vinogradarstvo je bilo jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana, U Velikoj Kikindi pod vinogradima je bilo 300 katastarskih jutara, u Mokrinu još više, čak 440. Sa razvojem vinogradarstva i naseljavanjem Velike Kikinde, nastajale su i kafane, bifei, gostione i hoteli. Stecište trgovine bila je Železnička stanica i na njoj su bile čak četiri kafane koje su postojale i posle Drugog svetskog rata – kaže Milana Bajkin. –  Poznata je bila i kafana „Kada“ koja se nalazila na uglu sadašnjih ulica Kralja Petra Prvog i Semlačke. Tu je bila najlepša bašta i pekli su se najlepši ćevapi, dok je hotel „Nacional“ bio stecište aristrokatije. Naš grad je, u to vreme, imao buran kafanski život koji se odvijao do sitnih sati. Svaka kafana imala je svoju „bandu“ sa pevačicom i pevale su se sevdalinke. Hotel „Nacional“ je bio opremljen najboljom kuhinjom i pićima, svirao se džez i igrao američki bilijar. Sobe su bile veoma lepo opremljene, hotel je imao svoju garažu i radionicu. Takođe je bila poznata i kafana „Kod belog krsta“ u kojoj je Đura Jakšić napisao pesmu o Mili.

U večerašnjem programu u Biblioteci atmosferu prošlih vremena dočarali su, muzikom na gitari, Vukašin Bajkin i Stefan Bilić, učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

Eđšeg grb

Članovi Dramske scene „Jožef Atila“ KUD „Eđšeg“ pripremili su predstavu „Hiljadita noć“ koju je, po tekstu Đorđa Lebovića, režirao Šandor Kiralj.

– U pitanju je Lebovićeva bajka o dvojici starih prijatelja koji, svakog petka, u povratku kući, pričaju o tome kako da postignu nešto u životu i upišu se u istoriju. U jednom trenutku se dešava čudo, stiže Čarobnjak i stvari se veoma brzo menjaju – kaže reditelj Kiralj.

U predstavi igraju: Anamarija Kiralj kao Pripovedač, Imre Tombac kao Čarobnjak, a dvojicu prijatelja, Hapa i Hepa, tumače Šandor Kiralj i David Čikoš.

Sa predstavom će članovi „Eđšega“ nastupiti na Smotri amaterskih pozorišta vojvođanskih Mađara. Takođe su zakazana igranja u kikindskim selima, Somboru, Tordi, Budimpešti i Galgahevizu u Mađarskoj.

Premijera je zakazana za subotu, 1. april, za 19 sati. Ulaznice se ne naplaćuju, ali je moguće ostaviti dobrovoljni prilog koji se koristi za putovanja članova Dramske scene.

Otvoreno Prvenstvo Vojvodine u boksu. Dragana i Adrian zlatni

Otvoreno pojedinačno Prvenstvo Vojvodine u boksu za seniore i juniore održano je u Novom Sadu odnosno Šidu, a dvoje članova kikindskog Odreda: Dragana Golić (do 57 kg) i Adrian Nema (do 60) pobednici su u svojim težinskim seniorskim kategorijama. Na takmičenju juniora srebro je pripalo Kikinđaninu Stefanu Mihalju dok je do bronze stigao Nikola Šibul. Predsednik Odreda Milan Škapik kaže:

– Zadovoljni smo nastupom dvoje seniora pogotovo što oni boksuju i na međunarodnim revijama u Italiji. Tako su uoči otvorenog vojvođanskog šampionata bili u Trstu odnosno Firenci, a oboje su poraženi na poene od italijanskih boksera. U svakom slučaju, potvrdili su još jedanput da je kikindski boks u vrhu Srbije, a treba dodati da Nema, kao pozajmljen borac, nastupa i za Novi Pazar u Regionalnoj ligi u kojoj su Novopazarci lideri na tabeli. Kada je reč o nastupu juniora, podbacili su. Morali su bolje, izostala su zlata koja su bila i od njih očekivana.