April 17, 2026

Day: February 9, 2023

jovan popovic 8

Knjiga „Sabrane priče“ književnika i revolucionara, Kikinđanina Jovana Popovića, predstavljena je u Narodnoj biblioteci koja nosi njegovo ime. „Sabrane priče“ je objavila „Partizanska knjiga“ u ediciji „Stari majstori“, u kojoj su objavljena i sabrana dela Dušana Vasiljeva i Đure Đukanova. Knjiga sadrži tri prozne zbirke: „Reda mora da bude“ iz 1932, „Lica u prolazu“ iz 1941. i „Istinite legende“ iz 1944. godine. Pogovor je pisao izdavač, književnik dr Srđan Srdić, koji je i predstavio knjigu kikindskoj publici.

– Tekstovi Jovana Popovića su u čitankama za srednje škole, ali nije bilo knjige, posebno ne sabranih dela. Shvatili smo da ga nema 40 godina, ni kao književnika, ni kao istorijske ličnosti. Nikada nije bilo organizovanih napora da njegova zaostavština bude sabrana. Preživljavalo je samo ono čega je bilo u školskoj lektiri. Od nečega smo morali da počnemo i najjednostavnije je bilo doći do njegovih priča.

Treća knjiga, „Istinite legende“, posvećena je ljudima koji su bile istorijske ličnosti i od kojih je napravljen mit, ali će ljudi u njoj i prepoznati priče „Pinki je video Tita“ i „Brile“, rekao je Srdić. Priče o životu Popovića u Kikindi, do 1930-e, kada je imao 25 godina, nalaze se u prvoj i drugoj knjizi.

– Ove knjige su izraz njegovog ekspresionizma i čak podsećaju na Dušana Vasiljeva. Iz priča može dosta da se nauči, ne samo o književnosti tog vremena, već i o životu ljudi ovde. To je dosta kompleksan i neveseo prikaz života u Kikindi između Prvog i Drugog svetskog rata, sa svim političkim, staleškim i ostalim raslojavanjima koja su bila prisutna u lokalnom životu i mi neki jasniji trag o tome nemamo, ni u prozi Dušana Vasiljeva koja je preživela, ni u dramama.

Očekivanja izdavača su da će „Sabrane priče“ izazvati novo interesovanje za delo ovog književnika. U „Partizanskoj knjizi“ nameravaju da objave i njegove sabrane pesme.

– Za svoj jedini izbor poezije, objavljen 1951. godine, Jovan Popović sam je napisao pogovor u kojem kaže da čak nije ni u posedu određenih tekstova koje je objavljivao u toku rata, toga nema. I mi sada, sakupljajući materijal za tu knjigu sabranih pesama imamo problem. On nije imao direktne naslednike, a od 1930. godine živeo je u Beogradu.

Srdić ističe da je ovaj književnik bio ličnost od nepojmljivog uticaja: bio je šef delegacije Jugoslavije na osnivanju UNESCO-a u Njujorku, jedini je Kikinđanin koji je sahranjen u Aleji velikana, njegov kovčeg nosio je Ivo Andrić.

Knjiga „Sabrane priče“ već je u knjižarama. Njeno objavljivanje finansijski su podržali Grad Kikinda i Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Gotovo vršnjaci, Popović i Vasiljev, nikada se nisu sreli

Jovan Popović i Dušan Vasiljev, iako obojica rođeni u Kikindi, Popović 1905-e, a Vasiljev pet godina ranije, nikada se nisu sreli jer su pripadali potpuno suprotnim socijalnim staležima – ispričao je Srdić. – Jovan Popović je poticao iz ugledne građanske porodice, Dušan Vasiljev je bio puka sirotinja. Kasnije će se sretati brat Dušana Vasiljeva i Jovan Popović, ali dvojica književnika se nisu nikada videli, niti postoji informacija da je Popović bilo šta znao o Dušanu Vasiljevu.

Vino

Manifestacija po kojoj se Iđoš prepoznaje među ljubiteljima vina biće održana u subotu, 11. februara, 23. put. „Dani vina“ počeće tačno u podne, otvaranjem sale za degustaciju u centru sela.

– Ove godine stiglo je 214 uzoraka iz Vojvodine, Beograda i Makedonije. Pored medalja u svim kategorijama, biće dodeljeni i pehari – Jeleni Stepanov iz Iđoša kao mesnom i pobedniku na teritoriji Grada, i „Taraškim vinogradima“ – najboljima u Vojvodini – kaže Branislav Brojčin, predsednik Upravnog odbora Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“, organizatora takmičenja.

Posle osveštavanja vina, učesnici i gosti će, fijakerima, otići na simbolično orezivanje vinograda. U holu Doma kulture, u 14 sati, počeće dodela nagrada. Organizatori kažu da, i ove godine, očekuju dolazak nekoliko stotina gostiju.

 

 

 

 

 

roy3

Svojevrsan muzički vremeplov, ali i premijerno izvođenje svoje nove pesme „Shadows in the night” za koju pripremaju spot, rokenrol četvorka zvana „Roj” priprema za subotu 11. februar. Tada će nastupiti u kikindskom klubu „Maks”. Radost pred nastup uoči Dana zaljubljenih i to baš u klubu za koji kažu da je hram dobre muzike, podelili su sa čitaocima Kikindskog portala.

-Mi smo hipi bend koji proslavlja lepotu, žive boje, ljubav, pa će i naš repertoar biti u tom koloritu toplih boja i nota. Posetioci će imati priliku da slušaju pesme od ranih šezdesetih do danas: Led Cepelina, Džimija Hendriksa, Čak Berija, Džeferson Erplejna, Dženis Džoplin, kao i pop i džez numere Polis, Šade, Aha, Majka Oldfilda, Arete Frenklin, Adel i naravno naše autorske pesme-kažu u grupi „Roj”.

Mladi rokeri postali su poznati po osobenom vintidž zvuku, zanimljivom i intrigantnom. Prošla godina bila je „Roj” maraton.

-Bili smo skoro bukvalno vikendom na točkovima.Kad nismo nastupali, radili smo na svojim pesmama,Bila je baš luda godina,a ova izgleda da će biti i već jeste ništa manje od toga. Planovi su veliki, ideja ima,nastupi su bukirani. Idemo, sviramo. Najskoriji nastup je bio u Beogradu, u kultnom klubu „Fest” gde je zaista retka privilegija nastupati. Pobrali smo ovacije pravih beogradskih poklonika rokenrola. Vraćali su nas dva puta na bis što po rečima vlasnika kluba nije uopšte čest slučaj. Divan osećaj- puni su utisaka članovi benda.

Nastavljaju da snimaju nove pesme, pišu tekstove, prave aranžmane. Složni su u stavu da je svaki dan dan ljubavi, ali da je „sjajno podvući bar jedan dan u kalendaru koji će obavezati svet da budemo dragi jedni drugima”.

Rokenrol kao bunt i poruka ljubavi

-Filozofija našeg benda je muzički vremeplov, razvoj rokenrol bunta jedne divne generacije. Da li je muzika bila bolje ili ne, možda…Ali imala je veću ulogu i važnost među ljudima. Poruke ljubavi su bile osnova muzičke poruke što danas nije slučaj, muzika je pozivala svet na proslavu života, a danas….teško da je tako.

Arhiv akcija 2

U Istorijskom arhivu započeli su akciju „Knjiga na dar“ kako bi svoja izdanja učinili dostupnim mladim sugrađanima. Pokloni su prvo uručeni Osnovnoj školi „Jovan Popović“.

– Naša ideja je da se Arhiv predstavi javnosti i da darujemo školske biblioteke, kako bi nastavnici mogli da koriste ove knjige u nastavnom procesu. To su, uglavnom, izdanja sa istoriografskim i sociološko-geografskim sadržajem o Kikindi i Severnom Banatu. Jedan od motiva je da približimo đacima lokalnu istoriju i olakšamo nastavnicima kreiranje nastave. Kao istoričar stalno apelujem na to da se đaci što više upoznaju sa lokalnom istorijom jer od toga sve počinje – rekao je Srđan Sivčev, v. d. direktor Istorijskog arhiva.

Lepu inicijativu iz Arhiva prodržala je i lokalna samouprava.

– Ovo je zaista velikodušna inicijativa poklanjanja knjiga na srpskom i na mađarskom jeziku, što me veoma raduje. Cilj je da se neguje ljubav prema istoriji i književnosti u deci. Drago mi je da je Arhiv započeo ovu saradnju i nadam se da će biti nastavljena – izjavila je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, koja je prisustvovala akciji.

Izdanja Arhiva značajno će doprineti radu jer je mnogo dece zainteresovano za izučavanje istorije grada i okoline, rekla je nastavnica srpskog jezika, Renata Vujadinov, zahvaljujući na poklonu.

– Naši učenici nisu imali prilike da čitaju ove knjige. Koristićemo ih i na sekcijama i u redovnoj nastavi jer više predmeta ima dodira sa istorijom. Takođe i na časovima srpskog jezika na kojima učimo o književnicima sa naših prostora.

Posle škole „Jovan Popović“, zaposleni u Arhivu poklone su odneli i u Osnovnu školu „Sveti Sava“. Akcija „Knjiga na dar“ nastavlja se narednih dana, kako bi svi osnovci i srednjoškolci na teritoriji Grada dobili vredna i kapitalna izdanja eminentnih istraživača lokalne istorije.

melizmići

U okruženju dostupnog, lakog i prijemčivog u muzici, pa i umetnosti, pravo je osveženje i velika vrednost kada neko potraži dublje značenje, a uz to ima i volju i energiju da nasleđe predstavi, unapredi i preda novim generacijama. Upravo to je misija članica Ženske pevačke grupe „Melizmi“.

– Od zaborava čuvamo banatske i pesme svih naroda, koliko god ih ima u našoj Kikindi i okolini. Trudimo se da pevamo na što više jezika, da se, na taj način,  približimo drugim kulturama. To nam je veoma važno jer naša deca rastu zajedno. Pevamo na 11 jezika i ponosni smo na to. Ovo je naš hobi, mi predstavljamo publici ono što je nama dato, a to je da sačuvamo običaje – kaže Biljana Mandić, osnivačica „Melizmi“ i mentorka mlađoj pevačkoh grupi.

Ova amaterska pevačka grupa već 17 godina opstaje zahvaljujući čistom entuzijazmu. Okupljaju se u prostorijama Kulturnog centra Kikinda, a od pre tri godine imaju i podmladak.

– Svoju decu smo uspavljivale starim pesmama, dovodile smo ih na probe, pevala su uz nas i tako je, postepeno, nastala mlađa grupa, “Melizmići” – kaže Biljana. – Devojčice i dečaci su uzrasta od osam do 13 godina. Već su imali solistički nastup na Kikindskom letu i snimili dva video-spota – „Ivandan“ i „Oče naš“.

Članice pevačke grupe trude se da, na svojim nastupima, predstave i običaje iz svog kraja. Tako je nastalo muzičko-scensko delo „Majka kao bajka“ autorke etnomuzikologa, Gordane Roganović, koje predstavlja život žene i njenu tradicionalnu ulogu u društvu, sve zasnovano na starim običajima iz Banata i drugih delova Srbije.

„Melizmi“ imaju i Sekciju za očuvanje banatskih nošnji, recepata i običaja. Mnogo nastupaju i raduju se svakom susretu sa publikom, a trud je često i nagrađen.

Najnovija priznanja dobile su na Susretu KUD-ova u Vrnjačkoj Banji i na Saboru izvornog narodnog stvaralaštva na Oplencu. Sada se spremaju za nastupe u Beogradu i u novosadskoj Sinagogi.

U traganju za izvornim, za suštinom tradicije i njenim opstankom, ove predane žene neće posustati jer je njihova potreba za smislom veća od svega novokomponovanog. Dok se materijalno umnožava, ali i obezvređuje, „Melizmice“ i “Melizmići” čuvaju duh i zajedništvo. Zahvalni smo im na tome.

pruga

O rekonstrukciji pruga u Srbiji, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić razgovarao je krajem prošlog meseca u Briselu sa evropskim komesarom za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem. Najavljeno je da će za rekonstrukciju brze pruge Beograd-Niš Evropska unija dati grant od 600 miliona evra.

Ministar Vesić je na sastanku izneo i predlog da Evropska unija uđe u projekat rekonstrukcije 588 kilometara regionalnih pruga u Srbiji. On je ukazao na značaj obnove manjih regionalnih pruga, pored izgradnje i rekonstrukcije glavnih železničkih pravaca. Među te manje pruge ubrojao je dve koje spajaju Srbiju i Rumuniju.

-Jedna pruga je od Beograda prema Pančevu i Vršcu, druga je Beograd, Zrenjanin, Kikinda prema Rumuniji. Zatim Vrbas- Sombor, Lapovo-Kraljevo- Lešak i Ruma- Šabac prema granici Bosni i Hercegovini – naglasio je Vesić i istakao očekivanje da se u narednom periodu uđe u taj projekat i nastavi saradnja.