U Kikindi postignuta kolektivna zaštita od malih boginja, ali još uvek postoji opasnost od epidemije

U Severnobanatskom okrugu obuhvat vakcinisanih MMR vakcinom je veoma visok, imunizovano je više od 95 odsto dece, potvrđeno je za Kikindski portal u Zavodu za javno zdravlje. Kikinda je, pored Subotice i Bora, grad sa najvećim obuhvatom vakcinacije. Ovako visok procenat smatra se dovoljnim za stvaranje kolektivne zaštite.

Pošto su troje nevakcinisane dece i jedna odrasla osoba nepoznatog vakcinalnog statusa u Smederevu oboleli od malih boginja (morbila), u ovom gradu proglašena je epidemija. Istovremeno, iz „Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut“ pooštrili su nadzor i naložili reviziju vakcinalnih kartona u čitavoj državi.

– U Kikindi još uvek nema sumnji na male boginje i mi nismo imali problema sa vakcinacijom. Nakon što smo, 12. januara, dan pošto je virus potvrđen u Smederevu, dobili dopis iz „Batut“-a, poslali smo obaveštenje svim zdravstvenim ustanovama o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Podsetili smo ih na način na koji se radi hitno obaveštavanje dežurnog epidemiologa ukoliko postoji sumnja na male boginje. Naložena je i hitna revizija vakcinalne kartoteke, evidencija nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, i sprovođenje njihove vakcinacije. Narednog dana naknadno je vakcinisano još dvoje dece u Kanjiži – kaže doktorka Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda.

Iako je u Okrugu visok obuhvat imunizacijom, ukoliko u Srbiji dođe do epidemije većih razmera, ona bi mogla da se „prelije“ i na naše područje, kaže doktorka Pecarski, što se već dogodilo 2007. i 2015. godine, kada je do širenja bolesti dolazilo upravo zbog nevakcinisanih, nepotpuno vakcinisanih i odraslih koji su bili imunizovani samo jednom dozom, po tadašnjem kalendaru vakcinacije. Deca su nam u visokoj meri zaštićena, čak i ukoliko dođe do „proboja vakcinacije“.

Opasnost od širenja epidemije iz Smedereva povećava i činjenica da je procenat vakcinisanih u Srbiji samo 74,8 odsto. Neslavni rekord drži Novi Sad, u kojem je vakcinisano tek svako četvrto dete ili 26 odsto. Internet i antivakcinalni lobi naneli su ogromnu štetu tvrdeći da MMR vakcina izaziva autizam, što stručnjaci odučno i uporno negiraju. Sve je počelo 1998. godine, kada je poznati naučni časopis „Lenset (impakt faktor 44)“ objavio studiju Endruja Vejkfilda koja povezuje MMR vakcine sa pojavom autizma. Rad je vrlo brzo povučen zbog neadekvatnog uzorka, u časopisu je objavljeno izvinjenje čitaocima, ali šteta je već bila učinjena.

MMR vakcina pruža zaštitu od malih boginja, zauški i rubeola, bolesti koje su bile suzbijene upravo zahvaljujući vakcinaciji. Prva doza daje se detetu sa navršenih 12 meseci, a druga pred polazak u školu, najkasnije mesec dana pre ulaska u kolektiv, kako bi se stvorio dovoljan broj antitela. Dete ne bi trebalo da uđe u kolektiv, a da nije zaštićeno MMR vakcinom, kaže doktorka Pecarski.

Osobe koje nisu vakcinisane ili su primile samo jednu dozu, treba da se vakcinišu do navršenih 18 godina, a moguće je to učiniti i kasnije. Kontakti obolelih koji nemaju stečeni imunitet potrebno je da se vakcinišu MMR vakcinom što pre, a najkasnije 72 sata od kontakta.

Kontraindikacije za ovu vakcinu su stanja smanjenog imuniteta zbog teških bolesti, i trudnoća. Dete koje, iz medicinskih razloga, ne može da primi vakcinu ima više razloga da se plaši malih boginja nego gripa, ističu lekari – gripozno dete može da zarazi dvoje, a dete zaraženo morbilama čak 12 do 18 dece.

Male boginje prenose se kapljičnim putem i undirektno, preko predmeta koji su kontaminirani, a obolele osobe zarazne su dva do četiri dana pre i četiri dana nakon izbijanja ospe. Početak bolesti karakterišu povišena temperatura, malaksalost, crvene i vodnjikave oči, curenje iz nosa i kašalj. Crvena ospa javlja se prvo na licu, a potom se širi na vrat, trup i ekstremitete.

Ova bolest, u 30 odsto slučajeva, može da dovede do komplikacija, čak i do ozbiljne upale mozga i smrtnog ishoda. Teške kliničke slike češće su kod dece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina.

Kada do epidemije dođe, bolest se veoma brzo širi u populaciji bez imuniteta, što se dogodilo pred pandemiju, kada je bilo i 15 smrtnih slučajeva, rečeno je u Udruženju za javno zdravlje Srbije. Lekari upozoravaju da, odbijanjem vakcinacije, roditelji ugrožavaju svoju, ali i tuđu decu koja, zbog zdravstvenog stanja, nisu u mogućnosti da prime vakcinu.

Don`t copy text!