valentina mickovski

Valentina-c

U saradnji sa ustanovama kulture, povodom sto godina od smrti pesnika Dušana Vasiljeva, Grad Kikinda prvi put organizuje „Dane Dušana Vasiljeva“.

– Naš cilj je da sačuvamo sećanje na našeg Dušana i da, na dostojanstven način, obeležimo jubilej – rekla je za Kikindski portal Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje. – U programima je angažovano mnogo mladih ljudi jer smatramo da je bitno da razumemo kako oni čitaju poeziju Vasiljeva, kao i da ih animiramo da saznaju nešto više o njegovom životu i delu, u nadi da ta saznanja mogu da ih inspirišu u umetničkom, duhovnom, i u smislu očuvanja pravih vrednosti, kojima su protkani Dušanovi stihovi.

Manifestacija počinje večeras (petak, 22. mart), u 19 sati, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, izložbom „Čitanje Vasiljeva“, koje se sastoji iz tri celine: predstavljanja istorijskog okvira, zatim intervjua na temu kako danas čitamo Vasiljeva, dok treću celinu čini čitaonica u kojoj će posetioci moći da pročitaju novinske članke i dve Dušanove priče koje se čuvaju u Muzeju i nisu objavljivane do sada.

Sledeći događaj zakazan je za ponedeljak, 25. mart, za 18 sati, u Biblioteci, gde će, u saradnji sa Maticom srpskom, biti organizovan Okrugli sto „Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918“. Predavači će govoriti o istorijskim okolnostima Dušanovog veka: o Velikom ratu, nestanku Austrougarske, stvaranju kraljevine SHS, crtanju nove banatske granice i pojavi komunizma u Banatu, najavila je Valentina Mickovski.

Predstava „Oblaci“ koja će se igrati u utorak, od 20 sati, u Pozorištu, dočaraće Dušana na potpuno drukčiji način od prethodna dva događaja i uz veoma jake emocije – kaže Mickovska. – S obzirom na to da je ovaj pesnik bio ekspresionista, i predstava je rađena u tom duhu. Veoma je potresna i prikazuje njegov unutrašnji svet, svet bola, njegove jake emocije i zaista neobično stanje njegove psihe.

Finalni događaj održaće se 27. marta, na dan smrti Vasiljeva i na Dan Gimnazije koja nosi njegovo ime. Od 19 sati, u Narodnom pozorištu, biće održana Svečana akademija „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

U prvom delu biće uručene književne nagrade „Dušan Vasiljev“. Povodom jubileja, Gimnazija je, prvi put, raspisala konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Najbolja tri rada biće prezentovana na Akademiji. Organizator i pokrovitelj ovog programa je Grad Kikinda, a scenario i režiju potpisuje Dragan Ostojić. Ostojić program najavljuje kao priču o životu ispunjenom poezijom i o poeziji o životu. Naš Dušan piše gorke istine i živi težak život, ali nama ostavlja da budemo dobri, miroljubivi i plemeniti. On nesebično daje svoje bolno i životno i poetsko iskustvo. Njegovo život je poetska istina, rekao je Ostojić. Poeziju će govoriti Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Stefan Ostojić.

– Ovaj veliki pesnik, zaslužuje da se njegov život obeleži na dostojanstven način i veoma mi je drago da Grad realizuje „Dane Dušana Vasiljeva“ i to uz podršku ustanova kulture: Kulturnog centra, Narodnog pozorišta, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, kao i uz učešće Gimnazije. I sama organizacija ovih događaja protkana je istinskim ljudskim vrednostima –  zajedništvom, ljubavlju i humanošću, a to su, u stvari, vrednosti kojima nas je Dušan Vasiljev naučio svojim životom i delom – zaključila je Valentina Mickovski.

417253200_1808222559630600_4893664597774197071_n

Danas je počela podela poziva za upis đaka prvaka po teritorijalnoj pripadnosti osnovnim školama, a roditelji će pozive dobijati preko predškolske ustanove. Od 1. do 15. februara moći će da dođu u školu koja je određena prema usvojenoj skupštinskoj odluci, da podnesu sve potrebne podatke za upis i tada će se dogovoriti testiranje i sve ostalo što je potrebno za upis.

Nova odluka o rejonizaciji škola doneće više benefita, ukazuje članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

– Odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada Kikinde doneta je prošlog meseca na sednici gradske skupštine radi ravnomernije raspodele đaka. U lokalnoj samoupravi zaključili smo da će to biti pozitivna promena, želeli smo fer pristup što se tiče škola, đaka i lokalne zajednice. Jedan od benefita je to što će neke škole biti rasterećenije, a prvaci ravnomernije raspoređeni po školama- istakla je Mickovski.

Ideja je bila da postavimo fer uslove, dobijemo ujednačen broj đaka po odeljenjima, kvalitetnije uslove za rad nastavnika i sprečimo veštačko stvaranje tehnoloških viškova u školama, ocenjuje Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

– Moram da istaknem da su sve škole u gradu od Ministarstva prosvete ocenjene najvišim ocenama. Formirana je komisija na nivou grada, imenovana od strane gradonačelnika, sastavljena od direktora gradskih osnovnih škola, tu su predstavnici struke, predstavnik interresorne komisije, pedagog, pravnik i predstavnik lokalne samouprave. Imali smo niz sastanaka nakon kojih smo dali predlog skupštini sa rasporedom ulica. Pratićemo situaciju na terenu i prema njoj korigovati odluku. Nastojaćemo da i u narednom periodu učenicima bude što bliže škola i da imamo što ravnomerniji raspored đaka po školama- napominje Farkaš.

U slučaju da se đak upisuje u drugu školu od one koja je određena predmetnom odlukom, roditelj se obraća toj školi do 1. februara. Željenoj školi napisaće molbu koja će biti prosleđena komisiji za upis prvaka.

– Sve opravdane razloge ćemo uvažiti i gledati da roditeljima i učenicima izađemo u susret- dodao je Farkaš.

Gradske osnovne škole u školskoj 2024/25 godini upisaće 322 prvaka što je četrdesetak više nego prošle godine. Raspored područja prema školama možete pogledati ovde.

 

 

gusle

Plodotvorna saradnja ADZNM „Gusle” sa Kulturno-umetničkim društvom „Kolo” iz Arada nastavljena je večerašnjim zajedničkim koncertom u kikindskom Narodnom pozorištu.

-Naš KUD „Kolo” osnovan je pre 13 godina i neguje tradiciju i običaje. Danas na Svetski dan igre, nastupom u Kikindi pokazali smo da saradnja sa „Guslama” ima budućnost. Od naših predstojećih aktivnosti u Aradu, izdvojio bih otvaranje nove srpske kuće, novog sedišta Saveza Srba, pored novog muzeja i biblioteke- rekao je Darko Voštinar, potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji.

Igor Popov, umetnički rukovodilac  „Gusala” nedavno je objavio knjigu o igrama u Pomorišju koju je štampao Savez Srba u Rumuniji, nakon čega je u Aradu i dogovoren današnji koncert.

-Nastavak saradnje sledi na leto, kada će naši profesori i studenti sprovoditi istraživanja u okolini Arada, u okviru Etno-kampa. U septembru, povodom Dana srpske kulture, imaćemo nastup našeg orkestra i pevačke grupe- kaže Popov.

Goste su pozdravili prvi čovek grada Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje Valentina Mickovski.

-„Gusle” su nam u najboljem svetlu prezentovale tradiciju i kulturu našeg naroda kroz pesmu i igru, a uživali smo i u nastupu gostujućeg KUD-a „Kolo” iz Arada. Nadam se da će se ova saradnja i prijateljstvo, na obostrano zadovoljstvo, nastaviti i učvrstiti- istakla je Mickovski.

 

 

V_Mickovski

Kako bi se stekla prava slika o stanju kulture na teritoriji Grada, iz lokalne samouprave inicirana je sistemska analiza rada ustanova, institucija, udruženja, društava, svih koji proizvode i plasiraju kulturne programe. Ovo će biti i tačka od koje započinje izrada Strategije razvoja kulture Grada Kikinde za period od 2023. do 2027. godine.

O ovom dokumentu, prioritetima, kandidaturi Kikinde za prestonicu kulture, ali i o stanju u ovoj oblasti, za „Kikindski portal“ govori Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

– To je planski i akcioni dokument koji će nam pomoći da iskristališemo programe koji su u ponudi, a takođe i potrebu za ulaganjem u infrastrukturu u ovoj oblasti. Lokalna samouprava nije obavezna da ima ovakav dokument, ali je Strategija najbolji način da se izdvoje dobre stvari i uoči sve što je potrebno poboljšati. Uspostaviće se prioriteti i znaćemo tačno gde su potrebne promene i ulaganja. Iako ustanove kulture funkcionišu odlično, prijavljuju se na konkurse, dobijaju znatna sredstva od ministarstava i sekretarijata, smatramo da je sada dobro vreme da vidimo šta treba unaprediti.

„Kikindski portal“: Za analizu stanja u ovoj oblasti angažovan je Zavod za proučavanje kulturnog razvitka. U proteklim sedmicama stručnjaci ove ustanove obavili su razgovore sa fokus grupama u ustanovama i udruženjima, direktorima institucija kulture. Šta pokazuju prvi rezultati?

Valentina Mickovski: Najveći problem je nedostatak sadržaja za tinejdžere.  Takođe su anketirani građani i, posebno, mladi ljudi u gradu i selima. Mladi su rekli da im je potrebno mesto na kojem bi mogli da stvaraju, takođe su izrazili želju za bioskopom i trudićemo se da im sve to obezbedimo. Planiramo da  ustanovimo mesto za mlade na kojem će moći da ispolje svoju kreativnost u svim oblastima kulture i umetnosti, gde će moći da stvaraju. Još uvek nemamo konkretno rešenje, ali je činjenica da je to mladima potrebno da bi ostvarili svoj potencijal i da bi se osećali korisnima, da bi se povezivali i imali osećaj pripadnosti, da ni ne požele da odu u kladionicu ili kafić. To je nešto što stvarno nedostaje ovom gradu. Prepoznato je i da saradnja između kulturnih ustanova i obrazovnih institucija mora da se formalizuje, da se shvati ozbiljnije. Kulturni programi moraju se prilagoditi deci i školskom programu. Uz to, najave kulturnih aktivnosti moraju da se prilagode komunikaciji mladih, a to je putem društvenih mreža jer smo od njih čuli da često nisu obavešteni o događaju. Sve naše aktivnosti usmerene su ka tome da sugrađani budu zadovoljni kulturnom ponudom Grada, što znači da je program usklađen sa potrebama i ukusom publike. Strategija razvoja kulture Grada biće završena do 31. jula i biće ponuđena Skupštini na usvajanje. Pre toga, građani će imati priliku da učestvuju u javnoj raspravi o ovom dokumentu u Gradskoj upravi.

„Kikindski portal“: Kikinda će konkurisati za Srpsku prestonicu kulture za 2025. godinu. Koji su naši aduti i šta bi nam to donelo?

V. Mickovski: Pomenuta strategija pomoći će nam i prilikom konkurisanja za prestonicu kulture. Mislim da imamo čime da se ponosimo kada je kultura u pitanju jer svaka od ustanova ima odličnu reputaciju, kako u AP Vojvodini tako i u Ministarstvu. Imamo „Teru“, internacionalno izvrsno pozicioniranu unikatnu ustanovu. Narodni muzej ima projekat za rekonstrukciju u jedan atraktivan i moderan prostor, kakav ne postoji na širem području, što bi moglo da zainteresuje žiri. Takođe, Kulturni centar nudi novi infrastrukturni projekat. Programi koje ćemo ponuditi biće atraktivniji od postojećih. Verujemo da nam ova titula ne bi donela samo oživljavanje kulturnog života grada i podizanje kulture na viši nivo, već bi se kultura povezala i sa ostalim sferama društva. Imaćemo bolju vidljivost, marketing će biti mnogo lakši, verujem da bi turizam procvetao, a takođe i sektor usluga, ugostiteljstvo, ekonomija i investicije. Nije nevažno i da prestonica kulture dobija znatna sredstva od ministarstva. Čak i ako ne uspemo u tome, imaćemo osnov da se prijavljujemo na konkurse u državi i Evropi.

„Kikindski portal“: Kako, kao resorna članica Gradskog veća, ocenjujete kulturni život grada i sela?

V. Mickovski: U razgovoru sa građanima, u intervjuima u fokus-grupama, ustanovili smo da bi bilo poželjno da budemo kreativniji u promociji kulture u selima. Sve kulturne ustanove treba da se približe deci u selima, to će biti u akcionom planu. Na primer, muzej bi mogao da održava kreativne radionice, pozorište bi moglo da gostuje u selima, a „Tera“ bi mogla da održava radionice grnčarstva ili vajarstva u malom – i da ih upozna sa onim što postoji u Kikindi. Uz to, bilo bi poželjno da ustanove kulture međusobno bolje sarađuju, kao i da analiziramo rad udruženja građana. Takođe sam za formalniju saradnju između ustanova kulture i obrazovnih institucija; shvatili smo da neka deca nikada nisu posetila pozorište, ili pak „Teru“. Možda bismo neke nastavne programe mogli da prilagodimo ponudi neke od ustanova. Cilj je da svako dete zna šta Kikinda poseduje, da svake godine bar jednom ode u svaku od ustanova. Važno je to i za sve građane grada i sela jer sami smo najbolji ambasadori svog mesta.

339580974_611012103884001_2152414086410331826_n

Svečanim programom u prepunom amfiteatru, dodelom diploma svršenim studentima i otkrivanjem spomen biste Zore Krdžalić Zage jedina visokoškolska državna ustanova u Severnobanatskom okrugu, proslavila je Dan škole i Dan studenata.

Eržebet Tot (48) iz Novog Itebeja je studentkinja generacije. Uspešno je završila smer vaspitač dece predškolskog uzrasta sa prosekom 9,87.

Eržebet Tot, studentkinja generacije

-Veoma mi je drago što sam završila ovu školu, zahvalna sam celom kolektivu. Predivni su profesori koji su se zalagali i trudili, zahvalna sam i koleginicama i kolegama sa kojima delim nezaboravne trenutke Svuda sa ponosom pričam o ovoj školi. Radila sam sa decom 17 godina, negovanje jezika i dramske aktivnosti i zato sam se i opredelila da upišem ovu školu. Još ne radim kao vaspitač, ali mi je to u planu- kaže Eržebet.

Čestitke Eržebet, njenim kolegama i koleginicama, kao i celom kolektivu uputila je direktorica Visoke škole strukovnih studija dr Angela Mesaroš Živkov.

-Škola danas obeležava 69 godina postojanja. Uručujemo diplome studentima koji su završili osnovne i strukovne master studije, ukupno 101 student prima diplomu. Značajno je i da smo danas otkrili bistu Zore Krdžalić Zage koja je nestala 2015. godine. Bistu je izradila akademska vajarka, sugrađanka i dugogodišnja profesorica naše škole mr Miroslava Kojić. Inicijativa da se ona ponovo postavi potekla je iz škole, a podržala ju je lokalna samouprava.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač zajedno sa članicama Ggradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar.

-Vaš poziv je izuzetno važan, baviti se decom je nešto najlepše. Vaspitači našu decu uče ponašanju, igri, ali i kako da budu dobri ljudi. Kod nas je tradicija predškolstva i vaspitačkog poziva duga i mnoge su generacije prošle kroz ovu školu. Grad Kikinda će i dalje podržavati školu uz želju da zajednički pronađemo način da uvedemo još neke profile u narednom periodu. Siguran sam da će i ubuduće brojne generacije svoje znanje sticati u ovoj školi- poručio je gradonačelnik Lukač u obraćanju.

Čestitkama se pridružila i članica Gradskog veća zadružena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski poželevši da u VŠSSOV nastave da rade sa istim entuzijazmom.

-Verujem da je jedino tako uspeh zagarantovan. Lokalna samouprava ima odličnu saradnju sa jedinom visokom školom u Kikindi upravo zbog kvaliteta kadra i svega što škola nudi. Škola ima dobru reputaciju u Srbiji, ali i Evropi i vrata svršenim studentima su širom otvorena, zavisi od njih koliko će iskoristiti resurse i kontakte koje su stekli tokom studija- rekla je Mickovski.

U svečanom programu, pored studenata ove škole, učestvovala su i deca iz vrtića.

 

 

balet 2

Gracioznost i lepotu baletskog plesa na tradicionalnom novogodišnjem koncertu, i ovog decembra doneli su učenici novosadske osnovne baletske škole, isturenog odeljenja u Kikindi. U baletskoj predstavi „Avantura dalmatinaca“ učestvovalo je četrdesetak plesača.

-Novosadska osnovna baletska škola, istureno odeljenje u Kikindi ove godine je navršilo punih 20 godina postojanja- istakla je članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Novogodišnji koncert je prilika da nam pokažu rezultate svog rada i truda. Postojanje ove škole je od velikog značaja za naš grad s obzirom na pozitivan uticaj na decu. Uče se koordinaciji pokreta, muzikalnosti, koreografiji, istoriji baleta, a takođe imaju i mogućnost da nakon završetka osnovne škole upišu srednju baletsku školu U Novom Sadu. Drago mi je da kao grad prepoznamo kvalitet i potrebu za ovakvom institucijom i nastavićemo da podržavamo njihove aktivnosti- rekla je Mickovski.

Baletska škola u Kulturnom centru pod okriljem državne novosadske osnovne baletske škole u Novom Sadu radi pune dve decenije, ali postoji više od 30 godina, dodaje direktor ove ustanove kulture Marko Markovljev.

-Večeras je na repertoaru baletska predstava koju su nastavnici i deca pripremili povodom novogodišnjih praznika, za njihov tradicionalni praznični koncert. U predstavi učestvuje više od četrdesetoro dece i nastavnika koji rade sa njima. Pored novosadske i subotičke baletske škole, ovo je jedino odeljenje baletske škole u Vojvodini na šta smo veoma ponosni- zaključuje Markovljev.

error: Content is protected !!