Тибор Хорват

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

316219945_710748603714866_1133851849906035372_n

U Kikindi je u porastu broj privrednih subjekata, pokazuju podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga.

– Više firmi se otvara nego što prestaje s radom – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK. – U Kikindi radi više od 470 privrednih društava i gotovo 1.500 preduzetnika. Broj preduzetnika konstantno raste – u prvih deset meseci 2022. veći je za 60 u odnosu na isti period prethodne godine. U porastu je i broj privrednih društava i preduzetnika, znači da privreda ne stagnira, nego se razvija.

Ističe da je najjači deo i nosilac privrede metalski sektor, pre svega proizvodnja delova za auto-industriju, a prati ga hemijska industrija.

Snalaženje u krizi i nova ulaganja

Horvat navodi da je privreda je, u prethodnom periodu, imala tri osnovna problema.

– Prvi problem bio je porast cene energenata – ovde je država reagovala i ograničila te cene, zatim šokantan skok cena sirovina, i problem radne snage, posebno sezonske i najviše u proizvodnji semenske robe. Uz to, jako je poskupela logistika, odnosno prevoz robe. Svuda u svetu očekivao se veliki privredni rast posle pandemije. Međutim, počeo je rat, i usledile su visoka inflacija i energetska kriza koje niko nije očekivao u tako velikoj meri. Po tome je prethodna godina bila veoma teška, posebno za poljoprivredu. Porast cena sirovina i veštačkog đubriva, loša sezona i vremenski uslovi, izazvali su rast cena u poljoprivredi i usledila je lančana reakcija.

Predsednik RPK, Tibor Horvat i direktor “Le Belier” Kikinda, Paskal Marmua

Procene su, dodaje, da ni ova godina neće biti laka. Uz postojeće probleme sa cenama, i dalje će poskupljivati hrana jer sirovine potiču iz prošle godine. Najbrže se oporavlja i najmanje oseća IT sektor i, na drugom mestu, logistika.

– Ohrabruje podatak da se u mnogim našim firmama planiraju investicije, posebno u onima sa inostranim vlasnicima. Trend je da lanci snabdevanja budu lokalnog i regionalnog karaktera i tu su mogućnosti da se naše firme uključe, da budu snabdevači većim firmama.

Kao primer, Horvat izdvaja „Le Belier“ koji je, kako kaže, veoma pozitivno orijentisan prema Kikindi. U ovoj kompaniji nameravaju da u naš grad prebace  više segmenata proizvodnje iz inostranstva. Plan je da livenje, mašinska obrada i montaža budu u Kikindi u kojoj će se, na taj način, dolaziti do finalnog proizvoda.

Ekologija nije zanemarena

Takođe, u fabrici „Le Belier“, vodi se računa i o životnoj sredini. Kako navodi Horvat, orijentisali su se ka “big green” politici i smanjenju karbonskog otiska – gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte i doprinose globalnom zagrevanju.

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

Sednica Parlamenta privrednika, BLIKPRODUKT (4)

U Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi, na svečanoj sednici Parlamenta privrednika u sredu, uručene su nagrade privrednicima i privrednim društvima za ostvarene poslovne rezultate u godini na izmaku.

U kategoriji privrednih društava, nagrađeni su „Blik produkt“ DOO Kikinda u sektoru industrije i, u sektoru usluga, Javno preduzeće za komunalnu infrastrukturu i usluge Kikinda.

Nagrada za regionalnog lidera otišla je u ruke Dragana Dragana, direktora DOO „Agroseme“ i Milana Subotičkog, direktora i vlasnika DOO „Subotički“ iz Kikinde.

Dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore Srbije za 2022.godinu. Za 30 godina uspešnog rada dobili su ih: Trgovinsko proizvodno preduzeće „Šole“, Privredno društvo za proizvodnju i prodaju lekovitog bilja „Menta“ iz Čoke, Društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge „Markov“ iz Kikinde, „Etalon“ iz Kikinde i Građevinsko preduzeće „Pemir“, takođe iz Kikinde.

Za dve decenije uspešnog poslovanja, jubilarne nagrade uručene su  kikindskim firmama: Zaštitnoj radionici za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida „Lira“, Društvu za proizvodnju i usluge „JJ Hera“ i Proizvodno-trgovinskom preduzeću „Biovet“.

Nagrada Privredne komore Srbije za poslovnog lidera za 2021. godinu pripala je Vitomiru Bjelanoviću, direktoru i suvlasniku firme „Bel kemikals“ iz Banatskog Velikog Sela.

 

 

 

Tokom 37. Dana ludaje, a povodom 15. Mini sajma preduzetništva, u Kikindi su se okupili direktori većeg broja Regionalnih privrednih komora: iz Beograda, Novog Sada, Kraljeva, Valjeva, Užica, Požarevca, Sremske Mitrovice, Pančeva, Zrenjanina, Subotice i Kikinde, kao i direktori i predsednici Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Virovitica, Trgovinsko-industrijske komore Budimpešte, Privredne komore Republike Srpske – Područna privredna komora Doboj i Trgovinsko-industrijsko agrarne komore županije Timiš iz Temišvara.

-Nakon otvaranja i posete 15. Mini sajmu preduzetništva, u prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga, upriličeno je svečano potpisivanje sporazuma o saradnji. Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga Kikinda i Područna privredna komora Doboja potpisali su novi Sporazum o saradnji, na petnaestogodišnjicu potpisivanja prethodnog sporazuma. Nakon toga su predsednik Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore Đerđ Terek i direktor Područne privredne komore Doboj Srećko Stojaković potpisali Sporazum o saradnji- navodi Tibor Horvat, direktor RPK  u Kikindi.

Predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Kikinda, Siniša Pašić, dodelio je zahvalnice institucijama i osobama koje su doprinele organizaciji Mini sajma preduzetništva. Zahvalnice su dobili Privredna komora Srbije – Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga, Nermina Ljubović i Miloš Jelić, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i PKV i predsednik PKV-a Boško Vučurević, koji je zbog obaveza bio odsutan.

Usledili su poslovni razgovori, tokom kojih su sa Trgovinsko industrijskom komorom Budimpešte dogovorene dalje aktivnosti i saradnja, posebno oko promovisanja preduzetništva.

error: Content is protected !!