субнор

Kosta-Sredojev-Sljuka-(5)

Kikindski Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR) i ove godine je, sa veteranima Posebnih jedinica policije, članovima Izviđačkog odreda “Proka S. Plavi” i predstavnicima Opšte bolnice, odao počast Kosti Sredojevu Šljuki. Komemoracija i polaganje venca održani su kod spomen-ploče postavljene na zidu Bolnice, na mestu gde je ovaj mladi revolucionar izgubio život, čime je, još jednom, potvrđena važnost negovanja kulture sećanja.

– Danas obeležavamo 81 godinu od pogibije ovog hrabrog revolucionara. Kosta Sredojev Šljuka je studentske knjige zamenio borbom za slobodu, koju i danas imamo zahvaljujući njemu i njegovim saborcima. Njegov primer i herojska borba obavezuju nas da poštujemo i sledimo njegovu žrtvu, jer je pokazao kako se voli i brani otadžbina – istakao je predsednik kikindskog SUBNOR-a, Savo Orelj.

Kosta Sredojev Šljuka bio je jedan od osnivača Velikokikindskog partizanskog odreda. Iako je preživeo napad fašističke vojske na Odred na Simićevom salašu, sudbina mu nije bila naklonjena. Zarobljeni saborac, pod mukama, izdao ga je neprijatelju. Hapšenjem i njegovim pogubljenjem lično je rukovodio ozloglašeni nemački policajac Juraj Špiler, poznat po svojim zlodelima na ovim prostorima.

– Svake godine odajemo poštu borcu Kosti Sredojevu Šljuki i njegovim boračkim saradnicima, koji su zajedno dali svoje mlade živote za slobodu svog naroda, boreći se protiv okupatora i ostalih izdajnika. Srbi su u vekovima bili tlačeni, maltretirani, ubijani i proganjani sa svojih vekovnih ognjišta. Kosta i njegovi saborci su znali da se narod može osloboditi samo oružanom borbom. Dve i po godine su istrajavali – organizovali su predavanja i demonstracije, delili letke, i skrivajući se od okupatora. Nažalost, Nemci su bili jači materijalno, oružano i organizaciono, i, potpomognuti izdajnicima Pete kolone, Kostu su namamili i mučki ga ubili na ovom mestu. I svi njegovi saborci uhapšeni su i poubijani – rekla je Vesna Balaban, članica SUBNOR-a.

Na spomen-ploču položen je venac, a u čast hrabrih partizana, prisutni su imali priliku da čuju izvođenje pesme “Bella ciao” u interpretaciji mlade flautistkinje Maše Orelj, učenice Osnovne Muzičke škole.

Kosta Sredojev Šljuka rođen je 17. februara 1919. godine u Kikindi, kao sin Dimitrija i Jele. Poginuo je ne dočekavši svoj 25. rođendan.

S. V. O.

SUBNOR-(5)

Obeležavanje dana formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade sećanje je na hrabre ljude, na njihov izuzetni patriotizam i spremnost da daju i život za svoju zemlju. Kao i svakog 14. septembra, venac na spomen-obeležje ispred prostorija boračkih organizacija položili su članovi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR-a) i Veterana posebnih jedinica policije (PJP) koji pripadaju ovoj organizaciji. Skupu su prisustvovali i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Spomen na pale borce Brigade posebno je značajan danas jer se ove godine navršava 80 godina od ovog značajnog događaja. Brigada je formirana Ukazom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije osam dana po oslobođenju Kikinde i imala je 2.725 boraca, rečeno je na skupu.

– Dat je znak svim rodoljubima da se udruže, da iz ilegale pređu u borbu u jednoj vojnoj formaciji, da bi se suprotstavili neprijatelju i zadali mu poslednje udarce – rekao je predsednik kikindskog SUBNOR-a, Savo Orelj. – Slobodarski duh je tada bio na visokom nivou, što nam je potrebno i danas, s obzirom na vojnu i političku situaciju u celom svetu.

Brigada je formirana iz sastava najuspešnijih partizanskih odreda iz severnog i srednjeg Banata i činili su je provereni borci i rodoljubi Velikokikindskog partizanskog odreda, zatim mokrinskog, melenačkog, kumanovskog, petrovgradskog (zrenjaninskog), kao i većine mesnih odreda iz zrenjaninskog sreza, sve do Višnjićeva, podsetio je profesor Milovan Ćurčić.

– Oformljena je sa zadatkom da, uz pomoć Crvene armije, oslobodi ceo Banat i Bačku od fašističke vojske. U pohodu od Kikinde do Subotice prvo je oslobođen prostor Banata, zatim je Brigada krenula prema Subotici, gde su Nemci proterani u Mađarsku – ispričao je profesor Ćurčić. – Na Dunavu je i dobijena čuvena i poslednja borba na ovim prostorima, Batinska bitka. Vođena je krajem 1944. godine po veoma hladnom vremenu, kada su sante leda plovile Dunavom koji je tada i odneo mnoge od boraca. Ovaj podatak govori o njihovoj hrabrosti i odlučnosti da se narod oslobodi od najvećeg zla. Zato im pred ovim spomenikom odajemo najveću počast i zahvalnost.

Profesor Ćurčić je dodao da je važno da se zna da su borci bili, za ono vreme, veoma pismeni – doktori, advokati, stručnjaci, studenti, učenici, zanatlije, a doprinos su dali i izuzetno imućni domaćini koji su im, na svojim salašima, obezbeđivali smeštaj i hranu.

S. V. O.

 

SUBNOR-JUL

SUBNOR grada Kikinde, zajedno sa Veteranima PJP, uz podršku saveta mesne zajednice obeležio je 4.jul Dan borca, u Banatskoj Topoli, Mokrinu i Nakovu.Takođe jedna delegacija odazvala se pozivu i prisustvovala obeležavanju na „Januševcu“ u opština Nova Crnja.

Povodom obeležavanja 7.jula Dana ustanka u Srbiji 1941.godine, članovi SUBNOR-a su na Iriškom Vencu kod spomenika „Slobode“ pod pokroviteljstvom Vlade APV. Takođe,na poziv SUBNOR-a Žitište, u Banatskom Višnjićevu položili su venac i obišli grobno mesto poginulog Crvenoarmejca Ivana Sergejeviča- Evke,položili cveće i ivandanski venac.

Članovi udruženja veterana PJP iz Kikinde, imali su čast da budu deo državne delegacije RS na obeležavanju mesta stradanja srpskog naroda na području Kozare i Bratunca u Republici Srpskoj.

 

 

1707824387571

Dan pogibije Koste Sredojeva Šljuke, poznatog kikindskog revolucionara, obeležen je komemorativnim skupom i polaganjem venca kraj spomen ploče ispred Opšte bolnice. Kosta Sredojev Šljuka poginuo je 13. februara 1944. godine. Ubili su ga nemački okupatori, a on je dao život za slobodu.

-Kosta Sredojev ubijen je pre 80 godina, a bio je veza između partizanskog odreda i partijskih organizacija u gradu. Održavao je kontakte sa svim kikindskim revolucionarima. Kao jedan od osnivača, uspeo je da preživi stradanje glavnine Velikokikindskog partizanskog odreda nakon čega je nastavio ilegalno da radi. Bio je poštovan i cenjen, a onda je mučki ubijen 1944. godine. Simbol je herojstva, junaštva i patriotizma – istakao je Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

 

Pored pripadnika pomenute boračke organizacije, polaganju venca prisustvovali su i predstavnici Opšte bolnice zajedno sa v.d. direktoricom dr Vesnom Tomin.

A.Đ.

Dan ustanka Fruska gora

Dan ustanka naroda Srbije, 7. jul, obeležili su članovi kikindskog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i članovi njihove sekcije Veterana Posebnih jedinica policije (PJP).

Delegacija SUBNOR-a prisustvovala je svečanosti obeležavanja ovog praznika u Banatskom Višnjićevu. Položeni su venci na spomenik borcima NOR-a i na spomenik poginulom crvenoarmejcu, Ivanu Andrejeviču Evki.

Obeležavanju sećanja na pale borce Drugog svetskog rata prisustvovao je predstavnik Ambasade Rusije, Jurij Butkov a vence su, pored članova kikindskog Gradskog odbora, položili i predstavnici SUBNOR-a Savski venac, Dedinje i  Žitište, predstavnici Opštine Žitište i Opštinskog odbora SPS-a ovog mesta, kao i Mesne zajednice Banatsko Višnjićevo. Delegaciju iz Kikinde predvodio je predsednik Gradskog odbora i član Izvršnog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj.

– Istrajaćemo u negovanju kulture sećanja na slavne događaje i ličnosti iz naše svetle prošlosti – rekao je, između ostalog, Orelj.

Druga delegacija ove organizacije, uz članove Veterana PJP prisustvovala je obeležavanju Dana ustanka na Fruškoj Gori. Položen je venac na spomen-obeležje „Sloboda“ i odata počast žrtvama rata i borcima protiv fašista.

Dan ustanka naroda Srbije

Dan ustanka bio je državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji i Republici Srbiji, od 1945. godine. Obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Tada je Žikica Jovanović Španac, jedan od organizatora ustanka u zapadnoj Srbiji i kasnije narodni heroj Jugoslavije ubio dva žandarma na seoskom vašaru.

Dan ustanka se proslavljao na teritoriji čitave Srbije, a centralna proslava održavana je u Beloj Crkvi. Praznik je zadržan i posle raspada SFR Jugoslavije i slavio se sve do 2001. godine, kada je ukinut odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju SUBNOR, Veterani PJP, Socijalistička partija Srbije i Opština Krupanj.

SUBNOR i Veterani policije obeležili i Dan borca

Članovi Gradskog odbora SUBNOR-a i sekcije Veterana PJP su, podeljeni u četiri delegacije, na Dan borca, 4. jula, položili vence i poklonili se senima poginulih u Banatkoj Topoli, Nakovu, Mokrinu i na spomen obeležju na Januševcu”, u organizaciji SUBNOR-a Žitište i Nova Crnja. Kako su naveli u svom saopštenju, ovim činom su, još jednom, iskazali poštovanje prema borcima Narodnooslobodilačkog rata.

Dan borca

Dan borca, 4. jul, bio je državni praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Nazivan je i „praznikom ustanka naroda Jugoslavije“ i slavio se u znak sećanja na sednicu Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije 1941. godine u Beogradu, na kojoj je doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. Kuća u kojoj je održana ova sednica posle rata je pretvorena u Muzej „4. juli“.

Za državni praznik proglašen je 1956. godine i obeležavao se svake godine u čitavoj zemlji. Posle raspada SFR Jugoslavije, postao je državni praznik Savezne Republike Jugoslavije, ali se kasnije obeležavao samo u Srbiji, gde je ukinut 2001. godine odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju samo članovi SUBNOR-a i Veterani PJP.

 

 

 

subnor

Na drugoj redovnoj godišnjoj skupštini Gradskog odbora SUBNOR-a, predsednik tog odbora Savo Orelj podneo je izveštaj o prošlogodišnjem radu i predložio plan aktivnosti u ovoj godini.

-Prisustvovalo je 64 delegata i dvadesetak gostiju iz drugih boračkih organizacija i udruženja, kao i centra Ministarstva odbrane. Skupštini je prisustvovao i general Milorad Stupar koji se nadahnutim govorom obratio prisutnima, kao i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za društvene delatnost Gradske uprave. Grad nam pruža značajnu podršku u radu i anšim aktivnostima. Gradski odbor SUBNOR-a sa realizovanih 52 aktivnosti u prošloj godini jedan je od najboljih u Vojvodini, najviše zahvaljujući angažovanju članova mesnih odbora, dobrim međuljudskim odnosima i rešenosti da negujemo kulturu sećanja na svetle primere oslobodilačkih ratova koje je vodila Srbija. U prošloj godini smo formirali sekciju Posebnih jedinica policije, što nam je veoma važno. Pohvalne su i aktivnosti Aktiva žena, sekcije porodica poginulih u ratovima devedesetih i drugih- ukazuje Orelj.

Za angažovanje, uručene su zahvalnice mesnim odborima Banatsko Veliko Selo i Mokrin, dok je Plaketu dobio Branimir Marković, predsednik skupštine Gradskog odbora SUBNOR-a.

U planu Gradskog odbora SUBNOR-a za naredni period je, između ostalog, i obilazak svih 13 mesnih odbora, koliko ih je ukupno na teritoriji Grada Kikinde i popis svih spomen obeležja kao i stanja u kom se nalaze.

-Želimo da uradimo evidenciju svih spomen obeležja. Namera nam je da se  u Mokrinu izgradi novi spomenik žrtvama fašizma jer je stari uništen prilikom rekonstrukcije trga 1985. godine. Streljani Mokrinčani su sahranjeni u centru sela u zajedničkoj grobnici – navodi Orelj.

Gradski odbor SUBNOR-a ima 345 članova.

Šljuka 2

Sećanje na istaknutu ličnost Narodonooslobodilačkog pokreta u Kikindi, Kostu Sredojeva Šljuku, obeleženo je danas na mestu njegove pogibije. Na današnji dan, 1944. godine Sredojev, sekretar Sreskog komiteta KPJ, ubijen kod zida kikindske bolnice. Na spomen ploču, na tom mestu, venac su, i ove godine, položili članovi SUBNOR-a.

U prigodnom programu, pročitan je proglas Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije od 12. juna 1941. Bio je to poziv omladini i rodoljubima da se uključe u Narodnooslobodilački pokret.

– Ovaj proglas je u Kikindu doneo Žarko Zrenjanin Uča. Kosta Sredojev odmah je započeo akciju pridobijanja boraca. Ubrzo zatim, formiran je Velikokikindski partizanski odred. Nažalost, glavnina Odreda je, 4. avgusta iste godine, opkoljena sa više od hiljadu nemačkih vojnika i pobijena. Sredojev je uspeo da se spasi i skloni na slobodnu teritoriju. U ilegali je nastavio da širi revolucionarnu ideju, motivišući građane da se priključe Narodnooslobodilačkom pokretu. Nemačka policija želela ga je živog, što govori o njegovom velikom uticaju među stanovništvom – rekao je predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj.

Pomenu je prisustvovao i potomak ovog rodoljuba, Vojislav Sredojev, koji je podsetio na Šljukinu pogibiju.

– Ispred bolnice dogovorio je sastanak sa Stojanom Grujićem za kojeg kažu da je mu je bio prijatelj, kako bi od njega dobio pištolj. Nije znao da je Grujića vrbovala nemačka policija i da mu je zamku postavio lično komandant Gestapoa u Banatu, Juraj Špiler. Na Grujićev znak, pojavili su se Nemci. Šljuka je pokušao da preskoči zid bolnice, ali je bio pokošen rafalima. Imao je samo 25 godina.

Naša je dužnost da negujemo sećanje na Sredojeva i njegove saborce. Mnogo hrabrih Kikinđana dalo je život za našu slobodu. To je i našim potomcima za nauk kako se voli i brani svoja otadžbina, rekao je Orelj.

Počast Kosti Sredojevu Šljuki svojim prisustvom odali su i pripadnici Udruženja boraca ratova devedesetih, direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin sa saradnicima i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

IMG-24649a7b1defd115f80d0e1f4c913e99-V

Udruženje veterana Posebne jedinice policije (PJP) formirano je 2020. godine sa sedištem u Beogradu, dok svaki grad u Srbiji koji je u svom sastavu imao pripadnike ove jedinice ima svoju lokalnu bazu. Godišnjicu osnivanja obeležili su 2. februara.

-Okupili smo se u prostorijama SUBNOR-a Kikinde kako bismo obeležili ovaj dan sa krovnom organizacijom SUBNOR-a i bratskim udruženjem 72. specijalne brigade, 63. padobranske brigade i ujedno promovisali sekciju veterana PJP koja funkcioniše pri SUBNOR-u Kikinda.  Okuplja 52 veterana pripadnika PJP sa ciljem da negujemo sećanje na poginule i ranjene pripadnike kikindske PJP, pomažemo njihovim porodicama i pružamo podršku i pomoć svim našim borcima. Poginulo je devet, a ranjeno 17 pripadnika- rekao je predsednik sekcije PJP Nikola Marjanović.

Komandant Obrad Stevanović predvodio je jedinicu od osnivanja pa do njenog rasformiranja. Pripadnici kikindske PJP  učestvovali su u svim borbenim operacijama tokom devedetih godina, a naročito se isticali u borbama protiv albanskih terorista 1998. i 1999. godine tokom NATO agresije na prostoru Kosova i Metohije.

Veteranima Posebnih jedinica policije podršku je pružio gradski odbor SUBNOR-a, pomogao im u formiranju sekcije, a tokom prošle godine posetili su porodice poginulih pripadnika i odali im počast.

-Ove godine našim planom i programom obuhvatili smo i sekciju PJP kako bi intezivirali aktivnosti usmerene na njih i radili zajedno na promociji ove herojske jedinice koja je ponos ovog grada i pružili pomoć njihovim borcima. Čast mi je kao neko ko je bio deo oružanih snaga i sad kao predsednik SUBNOR-a Kikinde da kikindski PJP budu sastavni deo SUBNOR-a, a njihovi borci naši članovi- istakao je predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

SUBNOR 1

Obeležavanje nekadašnjeg praznika, 29. novembra, upriličili su članovi SUBNOR-a u mesnom odboru u Banatskom Velikom Selu. Tom prilikom dodeljene su i zahvalnice istaknutim članovima velikoselskog odbora ove boračke organizacije: posthumno Đuri Dotliću, sekretaru MO Branku Marčeti, Miodragu Obradoviću i savetu Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo.

– Nekadašnji Dan Republike bio je ponos i tradicija zasnovan na NOB-u i drugom zasedanju AVNOJ-a. Tradicija da se ovaj dan u ime Gradskog odbora SUBNOR-a Kikinda obeležava u Mesnom odboru u Banatskom Velikom Selua, nastavila se i ove godine uz prigodnu večeru i obraćanje predsednika velikoselskog odbora  Dragana Brankovića i predsednika Gradskog odbora SUBNOR-a  Save  Orelja koji je i uručio zahvalnice istaknutim članovima velikoselskog odbora- navode u  kikindskom SUBNOR-u.

Posle završetka Drugog svetskog rata 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan Republike i bio je jedan od najvećih praznika u Jugoslaviji. Raspadom SFRJ prestaje obeležavanje ovog praznika koji je zvanično ukinut tek 2002. godine odlukom Savezne skupštine SRJ.

error: Content is protected !!