субнор

dan-pobede-(2)

Šetnjom „Besmrtnog puka“ gradskim trgom, polaganjem venaca i okupljanjem potomaka boraca, Kikinđani i njihovi gosti danas su obeležili Dan pobede nad fašizmom, šaljući snažnu poruku da se žrtve predaka ne smeju zaboraviti.

Kolona učesnika najpre je položila venac na spomen-ploču Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće, a potom prošla do spomen-obeležja „Tuga“, da bi se zaustavila kod monumentalnog spomenika žrtvama fašizma, podignutog 1961. godine, koji se smatra prvim apstraktnim spomenikom na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Tamo je, pored polaganja venaca, upriličen i program za okupljene.

Obeležavanju su prisustvovali savetnik predsednika Vlade Republike Srbije general-major Milorad Stupar, gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, zamenica gradonačelnika Biljana Kikić, predstavnici ambasade Rusije, Garnizona Bačka Topola, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, potomci boraca i brojni građani.

Posebno emotivni bili su trenuci kada su učesnici u rukama nosili fotografije svojih očeva, dedova i pradedova, ljudi koji su preživeli ratove ili u njima stradali.

Dušan Čipčić poneo je fotografiju svog oca Milana, artiljerca koji je mobilisan 1941. godine i ratovao do kraja Drugog svetskog rata.

– Ovo na slici mi je tata. Imao je 22 godine kada je mobilisan. Bio je artiljerac i borio se do kraja rata. I ja sam 1991. godine bio u Vukovaru. Hvala Bogu, ostao sam živ. Ne bi bilo lepo da se rat ponovi, da druga generacija ponovo ratuje. Najlepše je biti u miru – poručio je Čipčić.

Svoje sećanje na oca podelio je i Rade Stupar.

– Moj pokojni otac rođen je u Mrkonjiću i učestvovao je u ratu od 1941. do 1945. godine. Posle rata kolonizovan je u Nove Kozarce. Ovaj dan za mene predstavlja uspomenu na njega i dok sam živ nosiću ga u srcu i ponositi se njime – kazao je Stupar.

General-major Milorad Stupar naglasio je da je srpski narod među prvima u Evropi ustao protiv fašizma i podneo ogromne žrtve u borbi za slobodu.

– Srpski narod položio je više od milion života u Drugom svetskom ratu. Banaćani su 9. maj 1945. godine dočekali oslobađajući slovenačko primorje, Trst i Split. Tu žrtvu su nam zaboravili. Zato moramo biti dovoljno jaki da sačuvamo svoju državu i mir. Srpski narod ako ne bude vojno spreman i privredno jak, neće moći da opstane. Mi moramo biti spremni da odbranimo svaki pedalj naše države a to je nemoguće bez vraćanja obaveznog služenja vojnog roka.  – rekao je Stupar.

Predsednik SUBNOR-a Sava Orelj podsetio je na ogromne žrtve koje je srpski narod podneo tokom Drugog svetskog rata i naglasio da je Dan pobede jedan od najznačajnijih datuma evropske istorije.

– Kapitulacijom Nemačke stavljena je tačka na najkrvaviji sukob koji je svet video. Stradalo je više od 70 miliona ljudi. Kikinda je dala više od hiljadu žrtava. Ovaj dan je i opomena u vremenu kada se pokušava revizija istorije. Naša uloga je da negujemo kulturu sećanja – rekao je Orelj.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da „Besmrtni puk“ simbolizuje borbu za slobodu i mir.

– Kada „Besmrtni puk“ prolazi našim gradom, pokazuje za šta su se borili naši preci, ali i mi sa njima svih ovih godina, a to su sloboda, mir i budućnost. Naš narod je mnogo stradao, pogotovo u 20. veku. Srbija više nema ljudi za nove pogibije i zato je važno da čuvamo mir – poručio je Bogdan.

T. D.

 

dan-pobede-(3)

Povodom obeležavanja 9. maja – Dana pobede, Gradska uprava i SUBNOR Grada Kikinde pozivaju građane, kao i potomke učesnika ratova, da se pridruže šetnji „Besmrtnog puka“ i programu koji će biti organizovan tim povodom.

Ovaj značajan datum biće obeležen svečanim programom koji počinje u 10.30 časova okupljanjem ispred prostorija SUBNOR-a, gde će biti formirana kolona „Besmrtnog puka“. U 11 časova predviđeno je polaganje venca na Spomen-ploču brigadiru Ristiću u holu Gradske uprave, nakon čega će kolona krenuti u šetnju ka spomeniku „Tuga“.

Polaganje venca kod spomenika „Tuga“ planirano je u 11.30 časova, a deset minuta kasnije kolona nastavlja kretanje ka spomeniku posvećenom žrtvama Drugog svetskog rata 1941–1945.

Centralni program kod ovog spomenika počinje u 12 časova, kada je predviđeno polaganje venaca, izvođenje himne, obraćanja i prigodan umetnički program.

Organizatori pozivaju građane da ponesu fotografije svojih predaka – učesnika ratova, kako bi na simboličan način odali počast njihovoj žrtvi i doprinosu slobodi. Potomci koji žele da uvećaju fotografije svojih predaka, mogu to učiniti bez nadoknade u foto-radnji „Sretenović“.

Predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj, uputio je poziv svim sugrađanima da svojim prisustvom uveličaju obeležavanje Dana pobede.

T. D.

 

kosta-sredojev-sljuka-1

Kod Opšte bolnice danas je obeležena godišnjica pogibije kikindskog revolucionara i studenta prava Koste Sredojeva „Šljuke“. Komemoraciju je organizovao SUBNOR Kikinda, uz polaganje venaca i odavanje pošte stradalim borcima.

Venac su položili direktorka bolnice Vesna Tomin i predstavnik SUBNOR-a Bela Terek, dok su skupu prisustvovali predstavnici organizacije, specijalnih jedinica policije, Opšte bolnice i Izviđačkog udruženja „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je na tom mestu pre 82 godine tragično stradao Kosta Sredojev „Šljuka“, jedan od pokretača Velikokikindskog partizanskog odreda.

-Nakon napada na odred 4. avgusta 1941. na Simićevom salašu, Kosta Sredojev je nastavio ilegalni rad, delujući kao veza između partijske ćelije i partizanskog odreda. Bio među najtraženijim revolucionarima, ali se, uprkos tome, slobodno kretao gradom – naglasio je Orelj.

Članica SUBNOR-a Vesna Balaban istakla je da se svakog 13. februara odaje pošta palim borcima i revolucionarima koji su dali život za slobodu. Ona je podsetila da je Šljuka, rođen 1919. godine, aktivno učestvovao u ilegalnom radu — držao predavanja, prenosio pisma i delio letke — u nastojanju da probudi svest naroda o borbi za slobodu.

Organizatori su poručili da je negovanje kulture sećanja na stradale borce važno kako bi se razumelo vreme rata i očuvalo istorijsko pamćenje za buduće generacije.

T. D.

krvavi-januar

Povodom 84 godine od stradanja nedužnih građana u takozvanom Krvavom januaru, u Kikindi su danas položeni venci i služen parastos na mestu sećanja. Okupljanju su prisustvovali predstavnici grada, boračkih organizacija, sveštenstvo i potomci stradalih.

Komemorativni skup održan je uz prisustvo većeg broja sugrađana, uprkos hladnom vremenu, a nakon verskog obreda prisutnima su se obratili predstavnici organizatora i zvaničnici. Parastos su služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve Boban Petrović i Miroslav Bubalo.

Potresno svedočanstvo iznela je Anđelija Rankov, potomak stradalog Žarka Trećakovog, koja je podsetila na ličnu i porodičnu tragediju.

-Imala sam devet godina kada su mi ubili oca. Svakog devetog januara mi je teško. Nas troje dece je ostalo bez oca. Imao je samo 44 godine – rekla je Rankov.

U ime organizatora, predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je na istorijski značaj događaja i okolnosti u kojima su građani stradali.

-Okupili smo se da obeležimo jedan od najtragičnijih događaja u istoriji našeg grada. Nedužni građani Kikinde i okoline stradali su bez krivice i suđenja od strane okupatora – izjavio je Orelj, dodajući da su njihova stradanja „ugrađena u temelje slobode koju danas živimo“.

Predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine Jovo Baroševčić naglasio je da je sećanje na stradale deo šire borbe protiv zaborava.

-Na svirep način neprijatelj je pobio mlade ljude samo zato što su bili Srbi i rodoljubi. Istoriju moramo da učimo i da ne zaboravimo njihovu žrtvu – naglasio je Baroševčić.

Sveštenik Boban Petrović je u obraćanju istakao značaj lične i zajedničke odgovornosti u očuvanju uspomene na žrtve.

-Ako mi ne budemo poštovali druge, ni nas neće poštovati. Moramo pokazati našoj deci da se večne vrednosti ne smeju zaboraviti – poručio je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je obaveza zajednice da neguje kulturu sećanja i da žrtve fašističke okupacije ne smeju biti zaboravljene.

-Ovaj zid plača treba da bude svetilnik i spomenik našeg stradanja. Prošlo je 84 godine, a mi se ovde okupljamo svake godine da ovaj tragičan događaj ne bi bio zaboravljen – rekao je Bogdan, zahvalivši se potomcima stradalih i predstavnicima boračkih udruženja na očuvanju sećanja.

Komemoracija povodom Krvavog januara u Kikindi organizuje se svake godine i ima za cilj da podseti javnost na stradanje civila tokom Drugog svetskog rata, kao i na značaj očuvanja istorijskog pamćenja u lokalnoj zajednici.

subnor

U organizaciji SUBNOR-a i Grada Kikinde, u prostorijama Udruženja penzionera održana je tradicionalna podela novogodišnjih paketića deci članova SUBNOR-a, veterana i pripadnika Posebnih jedinica policije. Programu su prisustvovala i deca iz ruskih porodica iz Kikinde, okolnih mesta i Sombora, uz učešće gostiju i saradnika iz više udruženja.

Podela paketića održana je 30. decembra u 17 časova, a ukupno je uručeno oko 180 novogodišnjih paketa. Među njima je bilo oko 160 paketića za decu iz Kikinde, 11 za decu iz ruskih porodica iz Kikinde i okoline, kao i devet paketića za rusku decu koja su u Kikindu došla iz Sombora.

Pored SUBNOR-a, u realizaciji programa učestvovalo je i Udruženje „Svet bez granica“ iz Sombora, koje je organizovalo dečji program i dolazak Deda Mraza u ruskoj narodnoj nošnji. Ovom prilikom u Kikindi su boravili i predstavnici organizacije „Bojevo bratstvo“, koja je, kako je istaknuto, dala značajan doprinos povezivanju udruženja i gradova.

Predsednica sveruske organizacije „Bojevo bratstvo“ u Srbiji i Republici Srpskoj, Olga Litvina, naglasila je značaj zajedništva i negovanja prijateljstva.

-U ovoj godini uradili smo mnogo za širenje našeg prijateljstva i ljubavi. Najaktivniji su bili naši izviđači i ljudi iz SUBNOR-a, jer čuvaju sećanje na heroje, bez kojih nas danas ne bi bilo. Naše srce je uvek uz veterane – poručila je Litvina.

O saradnji i prijateljstvu Kikinde i Sombora govorila je i Elena Gornović iz Udruženja građana „Svet bez granica“, ističući da je organizacija za kratko vreme okupila veliki broj članova različitih nacionalnosti i da se bavi obrazovnim, kulturnim i humanitarnim projektima.

-Naši gradovi su se povezali dušom. Sada smo prijatelji, a podrška koju smo dobili iz grada Sombora, dokaz je te saradnje. Naš gradonačelnik, Antonio Ratković, kad je čuo da idemo za Kikindu, odmah je poslao paketiće za vas – rekla je Gornović.

Predsednik SUBNOR-a Sava Orelj podsetio je da se podela paketića organizuje svake godine uz podršku Grada Kikinde.

-Hvala gradu Kikindi i „Tozi Marković“ za podršku i paketiće. Deo poklona namenjen i deci iz porodica slabijeg materijalnog stanja, čime je akcija dobila i humanitarni karakter – naglasio je Orelj.

zeleznicka-stanica-1

Prvi put u istoriji Kikinde obeleženo je stradanje sugrađana u bombardovanju železničke stanice i naselja Bedem 22. novembra 1944. godine. Venac je danas u 11 časova položen ispred spomen ploče četrnaestorici železničara poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi, njima u čast i u znak sećanja na 51 sugrađanina koji su izgubili živote tog dana.

 

Polaganju venca prisustvovalo je dvadesetak članova SUBNOR-a Kikinda, dva potomka stradalih i jedan očevidac događaja. Venac je položio Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i pokretač inicijative da se ovaj datum po prvi put zvanično obeleži. Pokrenuta je i inicijativa da se u holu Železničke stanice postavi posebna spomen-ploča posvećena žrtvama bombardovanja.

T. D.

subnor

Predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj, upućuje poziv svim potomcima žrtava bombardovanja Železničke stanice i naselja Bedem, koje se dogodilo 22. novembra 1944. godine, da se jave i učestvuju u pripremi obeležavanja ovog tragičnog događaja.

Sastanak sa potomcima biće održan u prostorijama SUBNOR-a u Kikindi, 11. novembra 2025. godine u 10 časova, kako bi se dogovorili detalji oko obeležavanja istorijskog datuma.

Ove godine, po prvi put od završetka Drugog svetskog rata, planirano je da se 22. novembra u prostorijama Železničke stanice postavi spomen-obeležje i položi venac u čast stradalih civila.

Svi potomci žrtava bombardovanja pozivaju se da se jave na broj telefona 064/5855957 radi dodatnih informacija i prijave učešća.

subnor

U znak poštovanja prema borcima koji su se pre osamdeset i jednu godinu iz ovih krajeva uputili u borbu za slobodu, obeležena je godišnjica formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade. Upravo 14. oktobra 1944. godine, u varoši koja je već disala duhom oslobođenja, nastala je jedna od najznačajnijih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Profesor Milovan Ćurčić podsetio je da su okosnicu brigade činili iskusni borci partizanskih odreda iz Kikinde i okolnih mesta, kojima su se pridružili brojni mladi i stariji dobrovoljci.

– Prema podacima iz knjige Đorđa Momčilovića, brigada je brojala 2.872 borca i odmah po formiranju ušla u sastav Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, dobivši posebne zadatke na teritoriji Vojvodine. Brigada je u Kikindi prošla obuku za složene operacije, a zadatak joj je bio obezbeđenje važnih objekata i zaštita imovine građana. Krajem oktobra 1944. po naređenju Glavnog štaba, dobila je zadatak da u Banatu očisti teren od fašističkih snaga, a potom je prešla u Suboticu, radi obezbeđenja granice i vojnih objekata. U završnim operacijama oslobođenja Bačke i u čuvenoj Batinskoj bici kod Bezdana, borci 13. brigade dali su izuzetan doprinos. Mnogi su stradali, a brojni posle rata odlikovani medaljama za zasluge – rekao je Ćurčić.

Predsednik kikindskog SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je brigada nastala od dobrovoljaca iz severnog i srednjeg Banata, pored Kikinde i okoline – iz Srpske Crnje, Vojvode Stepe, Karađorđeva, Kumana, Melenaca, Dragutinova, Čoke i drugih mesta.
– Najmlađi učesnik imao je svega 14 godina, Milan Pecej iz Vojvode Stepe, a među najstarijima bili su braća Vuković iz Ruskog Sela, veterani Prvog svetskog rata. Brigada je bila mešovitog nacionalnog sastava – Srbi, Mađari, Rumuni, Slovenci i drugi borili su se rame uz rame, bez podela. Posle kratke obuke jedinice su upućivane na različite zadatke: jedna u Petrovgrad, druga ka Srpskoj Crnji radi obezbeđenja granice, treća u Suboticu i na mađarsku teritoriju. Pripadnici brigade učestvovali su u čišćenju terena od neprijateljskih bandi i u razotkrivanju špijunskih grupa koje su delovale nakon oslobođenja- – naveo je Orelj.

Svečanost u Kikindi bila je prilika da se još jednom oda počast hrabrim ljudima koji su u teškim vremenima izneli borbu za slobodu. Njihovo delo podseća da je cena mira bila visoka, ali da su temelji dostojanstva upravo u požrtvovanosti onih koji su za slobodu dali sve.

 

subnor-nato-(1)

Članovi kikindskog SUBNOR-a  obeležili su 26-to godišnjicu, od bombardovanja Kikinde 1999. godine. Ovom prilikom, zajedno sa izviđačima odreda „Proka S.Plavi“ i pripadnicima PJP, posetili su nekadašnju kasarnu „Servo Mihalj“ koja je bila na meti NATO Alijanse.

Noći između 31. maja i 1. juna prisetili su se Savo Orelj, tada aktivan starešina i Neda Miladinov, starešina u rezervi. Te noći, neposredno posle ponoći 1.juna, odjeknule su četiri razarajuće eksplozije, dva projektila pogodila su magacin za minsko-eksplozivna sredstva, a druga dva razrušila  su Centar za obuku pasa. Oba objekta su pravovremeno bila ispražnjena. Peti projektil, je imao za metu železničko čvorište Rumunija – Beograd, ali je završila u njivi, ne neeksplodirana. Na sreću, i prisebnosti stražara u neposredno blizini eksplozija, nije bilo ljudskih žrtava. Agresiju je izvršila eskadrila španske avijacije, pri NATO alijansi.

Ovim povodom na spomeniku „Tuga“ položeno je cveće i upaljene su sveće.

„Naša je dužnost i obaveza, da negujemo kulturu sećanja, na događaje i pojedince iz naših oslobodilačkim ratova, kao i da mlađim generacijama prenosimo, sve ono, zbog čega su položeni životi, a to je sloboda u kojoj danas živimo“, poručili su iz SUBNOR-a.

besmrtni-puk-1

Grad Kikinda poziva sugrađane da uzmu učešće u manifestaciji „Besmrtni puk“, koja će se održati u petak, 9. maja, na Dan pobede, povodom svečanog obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Okupljanje učesnika počinje u 9 sati, na Trgu srpskih dobrovoljaca ispred Gradske kuće, a „Besmrtni puk“ će se kretati trasom od Gradske kuće, do spomenika „Tuga“, da bi se, nakon toga, povorka završila ispred Spomenika žrtvama fašizma 1941 – 1945. gde će biti obeleženo 80 godina pobede nad fašizmom.

„Besmrtni puk“ okuplja potomke i poštovaoce onih koji su dali doprinos u oslobodilačkim ratovima u kojima je učestvovao naš narod, sa posebnim naglaskom na borce Prvog i Drugog svetskog rata.

Učesnici u povorci nose fotografije svojih predaka – vojnika, boraca, stradalnika i heroja – u znak sećanja i poštovanja.

Pozivamo sve zainteresovane građane da se prijave i preuzmu uputstva za učešće u „Besmrtnom puku“ Kikinde u prostorijama SUBNOR-a Kikinda, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca 10.

Sačuvajmo sećanje – neka njihova imena ne izblede, navodi se u pozivu koji je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

error: Content is protected !!