U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja Kikinda večeras je održana promocija monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, u organizaciji Istorijskog arhiva Kikinda. O knjizi su govorili autor Srđan Sivčev i lektor Viktor Škorić, predstavljajući istorijski značaj jedne od najdugovečnijih i najznačajnijih ženskih organizacija u gradu.

Autor je istakao da je istraživanje nastalo kao nastavak njegovog rada o zadrugama žena drugih nacionalnosti koje su delovale u Kikindi.
-Ona je najstarija u srpskom narodu, osnovana 1873. godine i radila je pune 74 godine, do 1947, kada je prestala formalno da funkcioniše – naveo je Sivčev.

Prema njegovim rečima, ciljevi zadruge bili su humanitarna pomoć siročadi, udovicama, invalidima i bolesnima, stipendiranje talentovanih učenika i studenata, kao i prosvećivanje žena. Osnivanje škole omogućilo je ženama stručno usavršavanje, dok je 1891. godine osnovano prvo srpsko nedržavno zabavište, gde su deca mogla da pohađaju predškolski program na srpskom jeziku.
Sivčev je naglasio da je istraživanje bilo izazovno jer je sačuvana tek jedna kutija originalne dokumentacije, pa su značajni izvori bili novinski tekstovi i časopis „Ženski svet“, koji je pratio rad dobrotvornih zadruga širom Austrougarske.

Među najznačajnijim ličnostima zadruge izdvaja se njena osnivačica i dugogodišnja predsednica Nina Petrović, istaknuta i obrazovana građanka Velike Kikinde, odlikovana za humanitarni rad.
Kao zanimljivost iz istorije zadruge, izdvajaju se zabave koje je organizacija priređivala tridesetih godina prošlog veka na kojima su nastupali džez orkestri iz Velikog Bečkereka i Beograda, dok je Radio Beograd snimao emisije i skečeve u saradnji sa članicama udruženja — detalj koji je danas malo poznat široj javnosti.

Lektor Viktor Škorić ukazao je posetiocima na značaj lokalne istorije.
-Globalna istorija je veoma istražena, dok je lokalna istorija mesto gde je pravi krvotok zajednice. Ovo je knjiga o istoriji Kikinde.

Promocija je okupila publiku zainteresovanu za lokalnu prošlost i društvenu ulogu žena, a monografija predstavlja doprinos proučavanju kulturne i humanitarne tradicije Kikinde.
T. D.



– Ova tema rasvetljena je prvi put, ni na jednom mestu ne nalazimo na zapis o zadrugama koje su ostavile trag na polju ženskog delovanja i bile su prečica i put u uključivanje žena u javni građanski život. Pomogle su velikom broju ljudi i ovo je omaž njihovim članicama. Iako su u svom imenu nosile nacionalne odrednice i prevashodno pomagale svojim sunarodnicima, sarađivale su i sa drugim humanitarnim organizacijama i zajedno pomagale siromašnim slojevima stanovništva, bez obzira na nacionalnu pripadnost – objašnjava Sivčev. – U knjizi imamo dokumentovan rad Jevrejske ženske zadruge, Zadruge „Humanitas“ koju su činile Nemice i Mađarice, Rimokatoličkog dobrotvornog ženskog udruženja.
Knjiga za bazu ima arhivsku građu kikindskog Istorijskog arhiva i Arhiva Vojvodine, ali najviše informacija pronađeno je u štampi, rekao je recenzent, istoričar Dragoljub Mandić, član Matice srpske i Omladinskog odbora ove institucije.
Knjiga je dvojezična, ali je prevođenju prethodila obrada građe iz Arhiva koja je bila u rukopisu. Prevodilac ovog dela, Kristina Ember, viši bibliotekar u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, imala je zahtevan posao u dva smera.
– Arhivska dokumenta, pisana arhaičnim jezikom, prvo je trebalo prevesti na srpski, a zatim, posle dogovora da knjiga bude dvojezična, ponovo na mađarski, ali današnji, književni jezik – rekla je Kristina Ember. – Najzanimljivija mi je bila korespondencija između vlasti i žena koje su tražile mogućnosti da dođu do donacija, koja je bila na veoma visokom nivou u obraćanju i oslovljavanju. Bilo mi je veliko zadovoljstvo da se vratim u to vreme.
Rad ženskih zadruga o kojima je pisao Sivčev, zaustavljen je 1946. godine, odlukom tadašnje vlasti. Posle ovog dela, autor najavljuje i knjigu o srpskim ženskim dobrotvornim zadrugama za koje, kaže, postoji obimna arhivska osnova. Izdavač predstavljene knjige je Istorijski arhiv u Kikindi.
– Teme su iz oblasti društva, politike, kulture, sporta, ekonomije, privrede, iz istorije Kikinde i naseljenih mesta grada, kao i iz opština Čoka i Novi Kneževac – rekao je Sivčev. – Veoma smo ponosni na ovaj jubilej, časopis je dragulj Istorijskog arhiva i želja nam je da, sledeće godine, dobijemo kategorizaciju naučnog časopisa i da stalno proširujemo krug saradnika.
Sivčev dodaje da je specifičnost sada i u tome što su autori mladi i pišu stilom prihvatljivijim za širu publiku, a radovi mogu da se čitaju kao romani.
Za ovaj broj pisalo je 14 autora, a od prvog izdanja, “Attendite” je publikovao više od 200 radova čak 89 saradnika.
– Inspirisan sam bio knjigom „Istorija Jevreja u Velikoj Kikindi“ čiji je jedan od autora Srđan Sivčev. Istražio sam malo više, i tražio starije izvore jer sam hteo da dođem do začetaka jevrejske zajednice u gradu – kaže Beleslić. – Zbog njihovih stradanja u Drugom svetskom ratu, namera mi je bila da od zaborava otrgnem tu temu i da, u multikulturnoj sredini, istaknem taj period tolerancije.
Predstavljanju časopisa prisustvovao je veliki broj publike i autora. “Attendite” može da se kupi u Istorijskom arhivu, po ceni od 500 dinara.




