србија

kalin

Ljubitelje biciklizma iz Srbije i Rumunije, njih četrdesetak, okupila je protekle subote, u okviru projekta Cycling ROSE, biciklistička tura od Malog Komluša do našeg grada, u cilju promocije turizma i jačanja saradnje pograničnih područja.

Tokom puta biciklisti su imali priliku da upoznaju istoriju i kulturu banatskog područja, kroz priče o mestima kroz koja prolaze.

– Do sada je sve bilo interesantno. Čuli smo zanimljive priče. Volim da vozim bicikl i nije mi bilo teško, iako je vruće. U Kikindu sam ranije dolazio automobilom, ali mi je ovo prvi put da stižem biciklom. Lep je grad i drago mi je što sam upoznao i njegovu turističku stranu – ispričao je za Kikindski portal Kalin Malinin, jedan od učesnika biciklističke ture.

Kada smo ga upitali odakle tako dobro govori srpski, usledio je nesvakidašnji odgovor.

– Najviše sam ga naučio uz muziku. Tako sam naučio i engleski. Slušao sam novi talas, a najviše „Azru“ – uz osmeh nam je ispričao ovaj Temišvarac.

Biciklistička tura vodila je od Malog Komluša, potom Velikog Komluša i Lunge u Rumuniji, preko graničnog prelaza kod Nakova do Kikinde, duž rute EuroVelo 13. Po dolasku u Kikindu, učesnici su obišli Narodni muzej, videli ostatke mamutice Kike, provozali se Ulicom generala Drapšina i posetili muzej „Tera“.

Da komšije iz susedne Rumunije rado dolaze u naš kraj, potvrdio nam je i Mirče Sturzan.

 

– Iz Žombolja sam. Idemo u Kikindu gde ćemo videti mamuta, muzej i skulpture – rekao nam je Sturzan, nakon prelaska graničnog prelaza.

Projekat Cycling ROSE realizuje se u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Rumunija–Srbija, sa ciljem razvoja cikloturizma i jačanja saradnje dve države.

saobracajna-policija-mup-2-1

Na putevima u Srbiji prethodnog dana dogodilo se 96 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a 47 je povređeno. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi, tokom prethodnog dana, nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave Kikinda apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni, imajući u vidu da su od početka godine u saobraćajnim nezgodama smrtno stradala 28 pešaka. Taj podatak, kako se navodi, jasno pokazuje da su pešaci i dalje najranjivija kategorija učesnika u saobraćaju.

Vozačima se savetuje da povećaju oprez i smanje brzinu kretanja, naročito u zonama pešačkih prelaza, kako bi se smanjio rizik od saobraćajnih nezgoda.

Apel je upućen i pešacima, koji kolovoz treba da prelaze isključivo kada se uvere da to mogu da učine na bezbedan način. Policija podseća da pešaci noću i u uslovima smanjene vidljivosti, na putevima van naselja, moraju da nose svetloodbojni prsluk ili drugi reflektujući materijal, kako bi ih vozači na vreme uočili.

crveni-krst-festival-humanosti-(6)

Povodom 8. maja – Svetskog dana Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, koji se ove godine obeležava pod sloganom „Ujedinjeni u humanosti“, Crveni krst Kikinda pripremio je bogat program aktivnosti. Obeležavanje će trajati od 8. do 15. maja, u okviru Nedelje Crvenog krsta, uz brojne edukativne, humanitarne i društveno korisne sadržaje za sve generacije.

Program počinje u četvrtak, 8. maja u 10 časova, u dvorištu OŠ „Vuk Karadžić“, gde će biti održan XVII Festival „Mladosti, humanosti, ljubavi i lepote“. Učestvovaće volonteri i saradnici Crvenog krsta, kao i ekipe osnovaca koje će se nadmetati u znanju o aktivnostima ove organizacije kroz edukativne i zabavne poligone. Defile učesnika krenuće u 9.50 časova iz prostorija Crvenog krsta Kikinda ka gradskom trgu.

U ponedeljak, 11. maja od 17 časova, na Starom jezeru biće obeležen Međunarodni dan fizičke aktivnosti kroz edukativne radionice namenjene građanima.

Tokom 11, 12. i 13. maja biće organizovane svečanosti za đake prvake, kao i posete seoskim osnovnim školama. Uz podršku kompanije „Jafa“, svim prvacima biće uručeni prigodni pokloni, uz upoznavanje sa radom i značajem Crvenog krsta.

Humanitarni karakter obeležavanja nastavlja se 14. maja, kada će u prostorijama Crvenog krsta biti organizovana akcija dobrovoljnog davanja krvi.

Poslednjeg dana, 15. maja, planirane su posete starijim volonterima i korisnicima programa „Briga o starima“, kao vid zahvalnosti i podrške.

Po završetku Nedelje Crvenog krsta, realizovaće se i akcija „Paket za novorođenu bebu“, tokom koje će volonteri obići porodice i uručiti pakete za bebe rođene u periodu od 8. do 15. maja.

Obeležavanje ovog značajnog datuma prilika je da se istakne značaj humanosti, solidarnosti i zajedništva, ali i da se oda priznanje volonterima čija posvećenost svakodnevno doprinosi dobrobiti zajednice.

T. D.

kula

KULA – Prva konstitutivna sednica novoizabranog saziva Skupštine opštine Kula danas se održava u atmosferi pojačanih političkih tenzija, ali i uz očigledan kontrast u mobilizaciji političkih aktera.

Naime, predstavnici opozicije danima su putem društvenih mreža najavljivali masovno okupljanje ispred zgrade Opštine Kula, uz poruke da će „hiljade građana“ doći da pruže podršku njihovim odbornicima prilikom ulaska na konstitutivnu sednicu. U pojedinim objavama pominjalo se čak i simbolično postavljanje „špalira“ kao znak političke podrške.

Međutim, uprkos višednevnoj kampanji i snažnoj retorici na društvenim mrežama, ispred zgrade opštine danas se okupilo svega dvadeset ljudi, što je daleko ispod očekivanja i najava koje su dolazile iz opozicionih redova.

Sa druge strane, kao odgovor na opozicione pozive, koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke organizovala je skup podrške na kojem se okupilo više od hiljadu aktivista i građana, koji su ispratili ulazak svojih odbornika u zgradu Skupštine opštine.

Podsećanja radi, na lokalnim izborima održanim 29. marta u Kuli, lista „Aleksandar Vučić – Kula, naša porodica“ osvojila je 19 odborničkih mandata, dok je lista „Glas mladih opštine Kula“ osvojila 18 mandata, čime je formiran izuzetno tesan odnos snaga u lokalnom parlamentu.

Današnja slika sa terena pokazala je, međutim, da politička energija sa društvenih mreža ne mora nužno da znači i realnu podršku na ulici. Dok opozicija pokušava da održi narativ o rastućoj podršci, odziv građana na njihov poziv ostavio je ozbiljan znak pitanja o stvarnom kapacitetu mobilizacije.

Ostaje da se vidi kako će izgledati rad novog saziva Skupštine opštine Kula i da li će tesna većina uspeti da obezbedi političku stabilnost u narednom periodu

Izvor tekst i foto: Vojvodina Uživo

AKCIJA-SAOBRACAJ-(2)

Tokom prethodnog dana u Srbiji su se dogodile 92 saobraćajne nezgode u kojima je povređeno 50 osoba, dok na teritoriji Policijske uprave u Kikindi nije bilo nezgoda.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je završena peta centralna akcija pojačane kontrole saobraćaja, koja je realizovana u periodu od 30. aprila do 3. maja, tokom prvomajskih praznika. U okviru ove akcije otkriveno je ukupno 24.359 saobraćajnih prekršaja.

Najveći broj vozača sankcionisan je zbog prekoračenja brzine – čak 16.228, od čega je 1.900 prekršaja evidentirano u zonama pešačkih prelaza. Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola iz saobraćaja je isključeno 1.239 vozača, dok je 35 zadržano zbog vožnje pod uticajem psihoaktivnih supstanci.

Iz MUP-a najavljuju da će pojačane kontrole biti nastavljene i u narednom periodu, sa ciljem povećanja bezbednosti i smanjenja broja stradalih na putevima.

Nadležni upućuju apel svim učesnicima u saobraćaju da poštuju propise i odgovornim ponašanjem doprinesu većoj bezbednosti na putevima.

Predrag-Bubalo

Poslodavci u Srbiji koji imaju više od 20 zaposlenih, a nemaju zaposlenu osobu sa invaliditetom, u obavezi su da mesečno uplaćuju sredstva u Budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Srbiji iznosi 160.067 dinara, što znači da ova obaveza trenutno iznosi 80.033,50 dinara mesečno, odnosno gotovo milion dinara godišnje za svako nepopunjeno radno mesto namenjeno osobi sa invaliditetom.

Ova obaveza zasniva se na Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, usvojenom 2009. godine. Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje jednu osobu sa invaliditetom, onaj sa više od 50 zaposlenih najmanje dve, a na svakih narednih 50 zaposlenih još po jednu.

Međutim, kako ističu iz preduzeća SDPS iz Beograda, mnogi poslodavci nisu dovoljno informisani da ovu obavezu mogu ispuniti i na drugi način — saradnjom sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

-Mnogi poslodavci plaćaju ove takozvane penale državi, zato što iz različitih razloga ne mogu da zaposle osobu ili osobe sa invaliditetom. Dobar primer za to su građevinske firme, koje ne mogu da obezbede uslove za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Veliki broj takvih poslodavaca nije informisan da se može osloboditi ovih plaćanja ukoliko uspostavi poslovnu saradnju sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom – kaže Predrag Bubalo, direktor preduzeća SDPS iz Beograda.

On objašnjava da poslodavci, potpisivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, kupovini proizvoda ili realizaciji usluga sa preduzećem iz ove kategorije, u vrednosti od 20 prosečnih zarada, što trenutno iznosi oko 3,2 miliona dinara, mogu biti oslobođeni obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom za narednih 12 meseci.

-Sredstva koja na taj način štede mogu da usmere na investicije i unapređenje poslovanja, a da istovremeno podrže i inkluzivnost, jer doprinose uspešnijem poslovanju preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom – dodaje Bubalo.

U preduzeću SDPS, kako se navodi, 80 odsto zaposlenih čine osobe sa invaliditetom. Kao i ostala preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Srbiji, ova firma posluje po tržišnim uslovima i nudi proizvode i usluge potrebne brojnim kompanijama — od termo rolni, etiketa i industrijskih folija, do uniformi, zaštitne opreme, kancelarijskog i reklamnog materijala, brendiranja i štampe.

Na taj način, zakonska obaveza za poslodavce može postati prilika da sredstva, umesto u obavezne uplate, usmere ka konkretnoj saradnji, unapređenju poslovanja i podršci zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

jaja-uskrs

Pobusani ponedeljak, koji se obeležava prvog ponedeljka posle Vaskrsa, jedan je od značajnih dana u tradiciji Srpske pravoslavne crkve. Posvećen je molitvenom sećanju na upokojene, a vernici tog dana obilaze grobove svojih najmilijih, noseći sa sobom vaskršnju radost i nadu u život večni.

Ovaj dan duboko je ukorenjen u hrišćanskom učenju o Vaskrsenju. Prema pravoslavnom verovanju, Vaskrs predstavlja pobedu života nad smrću, te se upravo u danima nakon praznika posebno naglašava vera da smrt nije kraj, već prelaz u večnost. Pobusani ponedeljak zato nije dan tuge, već tihe radosti i sećanja, kada se molitvom povezuju živi i upokojeni.

Naziv „pobusani“ potiče od starog običaja „pobusanja“ grobova – odnosno njihovog uređivanja i kićenja svežom travom, cvećem i grančicama. Ovaj čin ima simbolično značenje obnove života, u duhu proleća i vaskršnje poruke.

Običaji koji prate Pobusani ponedeljak razlikuju se od kraja do kraja, ali suština je ista. Vernici izlaze na groblja, pale sveće i prinose molitve za duše preminulih. Sveštenici često služe parastose, a porodice donose i vaskršnja jaja, koja simbolizuju novi život. U pojedinim sredinama zadržao se i običaj da se deo hrane podeli sa siromašnima, kao čin milosrđa u ime pokojnika.

Važno je naglasiti da Srpska pravoslavna crkva poziva na dostojanstveno obeležavanje ovog dana, bez preteranog zadržavanja na grobljima i bez običaja koji nemaju duhovno utemeljenje. U fokusu je molitva, sećanje i vera u vaskrsenje, a ne spoljašnji rituali.

Pobusani ponedeljak podseća da veza sa onima koji su nas napustili ne prestaje. U svetlosti Vaskrsa, ta veza dobija novo značenje – kao nada da ćemo se ponovo sresti u zajednici ljubavi i života koji nema kraja.

theotherkev-bbc-4728618

Britanski javni servis BBC najavio je otkaze za oko 2.000 sopstvenih radnika radi uštede od svega 10% budžeta. Najavljena kadrovska promena zakazana je pred 18. maj i dolazak novog generalnog direktora Meta Britina, koji pod izgovorom „modernizacije“ sprovodi drastičnu eliminaciju zaposlenih, uprkos tome što institucija stabilno funkcioniše.

Svaki deseti radnik od ukupno 21.500 zaposlenih biće izbačen iz sistema. Privremeni šef Rodri Talfan Dejvis plasirao je ovu odluku kroz praznu retoriku o „teškim merama“ i „nužnim reformama“, što u realnosti znači masovno deljenje otkaza bez konkretnih obrazloženja.

Decenijama BBC uzima stotine miliona funti kroz obaveznu pretplatu građana, što je novac koji im je zakonski zagarantovan, a ne zarađen na slobodnom tržištu. Jasno se ukazuje da se taj kapital ne ulaže u jačanje novinarstva, već se odliva na visoke plate menadžmenta, administraciju i sporedne projekte koji nemaju nikakve veze sa kvalitetom programa. Kada nastupi faza štednje, prvi na udaru su novinari, tehničari i producenti, dok pozicije onih koji su srozali poverenje ostaju netaknute. Takozvana „transformacija“ predstavlja klasično prebacivanje odgovornosti na leđa radnika, dok privilegovani vrh sistema ostaje potpuno zaštićen.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Na kraju, ovo je prava suština BBC-a – parazit koji decenijama silom uzima novac građana, a kad zatreba bez imalo srama baca 2.000 porodica na ulicu da bi elite ostale na svojim pozicijama. Umesto da ulaže u pošteno novinarstvo, BBC godinama širi propagandu, laži i woke otrov, pa kad treba štedeti – prvo kolje sopstvene novinare i tehničare. Licemerno, trulo i moralno bankrotirano do srži. Javni servis koji prezire i istinu i svoje radnike.

Izvor: Srpski ugao

skupstina-gradonacelnici

Poslanici Skupštine Srbije nastavili su danas drugu redovnu sednicu prolećnog zasedanja objedinjenom načelnom raspravom o svih 40 tačaka dnevnog reda.

Sednici prisustvuje 114 poslanika.

Na dnevnom redu sednice je set trgovinskih zakona, među kojima su Predlog zakona o zaštiti potrošača, Predlog za izmenu Zakona o trgovini, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.

Pred poslanicima je i Predlog zakona o upostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, kao i izmene Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Na dnevnom redu su i izmene Zakona o transportu opasne robe, izmene Zakona o carinskoj službi, izmene Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju.

Pred poslanicima je i nekoliko odluka iz oblasti kulture, kao i Predlog odluke o izmenama Odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Srbije i Predlog strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine.

Na dnevnom redu je i više predloga zakona o potvrđivanju međudržavnih sporazuma i ugovora, kao i više predloga odluka koje se tiču sastava radnih tela Narodne skupštine.

– Lazarević: Trgovinski zakoni tiču se svih potrošača, i uredba dala rezultate

Ministarka unutrašnje i spoljašnje trgovine Jagoda Lazarević izjavila je danas u Skupštini Srbije da je uredba o ograničenju marži dala rezultate i da je inflacija u tom periodu oborena i istakla da predloženi set trgovinskih zakona na predstavlja izlaznu strategiju vlasti, kako tvrdi opozicija, već da su u pitanju zakoni koji se tiču svih potrošača.

Izvor: RTV

 

malta-554.jpg

Postoje mesta na svetu koja izgledaju kao da su sa najlepših razglednica, ali retko kada su tako blizu i dostupna kao što je to slučaj sa ostrvom Komino. Na svega dva sata leta od Beograda, čeka vas mediteranski arhipelag koji objedinjuje istoriju, kristalno čisto more i pejzaže koji oduzimaju dah. I dok većina turista prvo pomisli na glavna ostrva Malte, pravi dragulj ovog dela Mediterana krije se na jednom malom, gotovo nestvarnom ostrvu – Kominu, domu čuvene Plave lagune.

Za srpske turiste koji žele nešto drugačije, autentično i spektakularno, Komino je destinacija koja osvaja već na prvi pogled. Ovaj mali komad raja između glavnog ostrva Malte i Goza dugo je bio svojevrsna tajna, poznata putnicima koji tragaju za netaknutom prirodom i savršenim morem. Danas, i dalje uspeva da zadrži svoju čaroliju i osećaj ekskluzivnosti, pružajući iskustvo koje se ne zaboravlja.

Malta – arhipelag koji ima sve

Malta nije samo jedno ostrvo, već arhipelag koji čine tri glavna naseljena ostrva: Malta, Gozo i Komino. Svako od njih ima svoj karakter, ali ih povezuje zajednička nit, sunce koje sija gotovo cele godine, bogata istorija i more koje spada među najčistija u Evropi.

Za putnike iz Srbije, Malta je idealna destinacija jer nudi savršen balans između odmora i avanture. Direktni letovi iz Beograda čine je izuzetno dostupnom, što je velika prednost u vremenu kada se sve više vodi računa o jednostavnosti putovanja i sigurnosti destinacije.

Komino – skriveni dragulj Mediterana

Ako postoji mesto koje može da se opiše kao “tirkizna magija”, onda je to svakako Komino. Ovo malo ostrvo, gotovo nenaseljeno, predstavlja pravo utočište za sve one koji žele da pobegnu od gužve i urone u prirodnu lepotu.

Najpoznatija atrakcija Komina je Plava laguna – prirodni bazen nestvarno tirkizne boje, okružen belim stenama i plitkim peščanim dnom koje dodatno pojačava intenzitet boja. Kada prvi put zakoračite u vodu, imaćete osećaj da ste na drugoj planeti – more je toliko čisto da možete videti svaki kamenčić na dnu, a nijanse plave prelaze iz svetlucave tirkizne u duboku azurnu.

Ono što Plavu lagunu čini posebnom nije samo njena lepota, već i osećaj slobode koji pruža. Bez velikih hotela i urbanog haosa, ovde dominira priroda. Zvuk talasa, blagi povetarac i sunce koje obasjava kristalno more stvaraju atmosferu potpune relaksacije.

Dolazak brodićem – iskustvo koje počinje još na vodi

Jedan od najlepših načina da stignete do Komina jeste brodićem. Izleti kreću sa Malte i Goza, a sama vožnja predstavlja uvod u avanturu. Tokom plovidbe prolazite pored dramatičnih litica, skrivenih pećina i uvala koje izgledaju kao da su rezervisane samo za vas.

More oko Komina je toliko čisto da se već sa palube broda vidi morsko dno, a boje koje se smenjuju tokom vožnje stvaraju utisak kao da ste u nekom egzotičnom delu sveta, daleko od svakodnevice.

Raj za kupanje, ronjenje i aktivan odmor

Plava laguna je jedno od najboljih mesta za kupanje u Evropi. Voda je mirna, topla i izuzetno bistra, što je čini idealnom kako za opušteno plivanje tako i za ronjenje. Podvodni svet oko Komina je fascinantan, raznobojne ribe, zanimljive formacije stena i savršena vidljivost stvaraju uslove koji su idealni čak i za početnike. Za one koji žele više adrenalina, dostupni su i kajaci, pedaline, pa čak i istraživanje skrivenih pećina koje dodatno obogaćuju iskustvo.

Ljubitelji aktivnog turizma mogu da istraže i samo ostrvo. Iako malo, Komino nudi brojne staze za šetnju koje vode do vidikovaca sa kojih se pruža spektakularan pogled na more i okolna ostrva. Jedno od zanimljivih mesta je i stara kula iz 17. veka, koja svedoči o burnoj istoriji ovog područja.

Sigurna i bezbrižna destinacija

U vremenu kada je izbor destinacije često uslovljen sigurnošću, Malta se izdvaja kao jedna od najbezbednijih zemalja u Evropi. Stabilna, uređena i turistički razvijena, pruža osećaj sigurnosti koji je mnogim putnicima danas presudan.

Turisti iz Srbije posebno cene ovu činjenicu, jer mogu bez brige da uživaju u odmoru – bilo da putuju sami, u paru ili sa porodicom. Infrastruktura je odlična, zdravstveni sistem pouzdan, a lokalno stanovništvo poznato po gostoprimstvu.

Blizina koja pravi razliku

Jedna od najvećih prednosti Malte jeste njena blizina. Let od Beograda traje oko dva sata, što znači da već istog dana možete zameniti gradski asfalt tirkiznim morem.

Direktni letovi dodatno olakšavaju organizaciju putovanja, bez dugih presedanja i komplikacija. Upravo ta kombinacija blizine i egzotičnog doživljaja čini Maltu savršenim izborom za produženi vikend, ali i za duži odmor.

Gozo – zelena oaza mira

Iako je Komino prava zvezda kada je reč o prirodnim lepotama, ostrvo Gozo nudi potpuno drugačiji, ali podjednako privlačan doživljaj. Poznato po svojoj opuštenoj atmosferi i zelenim pejzažima, Gozo je idealan za one koji žele da istraže autentičnu mediteransku kulturu.

Ovde možete posetiti slikovita sela, uživati u lokalnoj kuhinji i otkriti skrivene plaže koje nisu preplavljene turistima. Gozo je savršena dopuna avanturi na Kominu, pružajući balans između aktivnosti i odmora.

Glavno ostrvo – spoj istorije i modernog života

Glavno ostrvo Malta nudi bogat kulturni sadržaj i urbanu energiju. Glavni grad Valeta, sa svojom impresivnom arhitekturom i istorijskim znamenitostima, pravi je raj za ljubitelje kulture.

Uske ulice, barokne građevine i pogled na more stvaraju ambijent koji podseća na vreme vitezova i velikih pomorskih sila. Istovremeno, Malta je moderna destinacija sa brojnim restoranima, barovima i mestima za izlazak, što je čini idealnom i za mlađe putnike.

Boravak na Malti nije potpun bez uživanja u lokalnoj kuhinji. Mediteranski uticaji, sveži sastojci i tradicionalni recepti čine svaki obrok posebnim iskustvom.

Riblji specijaliteti, maslinovo ulje, lokalni sirevi i vina savršeno se uklapaju u ambijent ostrva, dok restorani nude kombinaciju autentičnih ukusa i moderne interpretacije tradicionalnih jela.

Zašto baš Komino i Plava laguna?

U moru turističkih destinacija, Komino i Plava laguna izdvajaju se kao mesto koje pruža nešto više, osećaj autentičnosti i povezanosti sa prirodom.

Ovo nije samo još jedna plaža, već iskustvo koje uključuje sve – od dolaska brodićem, preko kupanja u najčistijem moru koje ste ikada videli, do istraživanja skrivenih kutaka ostrva.

Za srpske turiste, koji sve više traže destinacije koje nude i lepotu i sigurnost, Komino predstavlja idealan izbor. Blizina, dostupnost i spektakularna priroda čine ga savršenim mestom za beg iz svakodnevice.

Putovanje koje se pamti

Na kraju, ono što Maltu i Komino čini posebnim jeste osećaj koji nosite sa sobom nakon povratka. To nije samo još jedno putovanje, već iskustvo koje ostaje urezano u sećanju – slike tirkiznog mora, sunce koje zalazi iza stenovitih obala i mir koji retko gde možete pronaći.

Ako tražite destinaciju koja će vas oduševiti na prvi pogled i naterati da joj se ponovo vratite, odgovor je bliži nego što mislite. Na samo dva sata od Beograda, čeka vas svet u kojem je priroda i dalje glavna zvezda, a svaki trenutak pretvara se u uspomenu.

Ivan Andrejić

kulturizam.com

 

error: Content is protected !!