србија

gorivo

Vlada Republike Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do 2. aprila ove godine, kao jednu od mera usmerenih na očuvanje stabilnosti domaćeg tržišta.

Ova odluka odnosi se na izvoz dizela, benzina i sirove nafte, i važi za sve vidove transporta. Cilj je da se ublaže posledice rasta cena energenata na globalnom nivou i spreče eventualne nestašice na domaćem tržištu.

Pored produženja zabrane, država je najavila i dodatnu intervenciju – iz robnih rezervi biće plasirano oko 40.000 tona dizela. Ova mera ima za cilj da dodatno stabilizuje snabdevanje i ublaži pritisak na cene goriva.

Kako je saopšteno, odluke koje se donose deo su šireg paketa mera zaštite privrede i građana u uslovima nestabilnosti na svetskom tržištu nafte. U prethodnom periodu već je doneta i odluka o smanjenju akciza na gorivo za oko 20 odsto, što je takođe imalo za cilj ublažavanje cenovnih udara.

Do ovih mera dolazi u trenutku kada globalna energetska situacija ostaje neizvesna, a cene nafte beleže značajan rast usled geopolitičkih tenzija i poremećaja u snabdevanju.

 

gorivo

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate kako bi ublažila rast cena goriva izazvan poskupljenjem sirove nafte na svetskom tržištu. Mera se odnosi na benzin i dizel i važi od 13. marta do 15. aprila.

Prema podacima Ministarstva finansija, akcize su umanjene za oko 20 odsto, što znači da je iznos akcize na dizel sa 74,04 dinara po litru smanjen na 59,23 dinara, dok je akciza na benzin sa 72 dinara snižena na 57,6 dinara po litru.

Odluka je doneta nakon značajnog rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu. Kako navode ekonomski izvori, cena brent nafte po barelu u kratkom periodu porasla je sa oko 70 dolara na više od 97 dolara, što je povećanje od preko 38 procenata.

Cilj mere je da se ublaži pritisak na cene goriva i spreči da rast troškova energenata dovede do novih poskupljenja robe i usluga. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a nakon 15. aprila biće ponovo razmotreno da li je potrebno njeno produženje.

Smanjenje akciza trebalo bi da ublaži troškove transporta i proizvodnje, što je posebno značajno za poljoprivredu i privredu u celini, jer su cene goriva jedan od važnih faktora koji utiču na cene hrane i drugih proizvoda.

 

depresija-tuga

U Srbiji postoji više telefonskih linija za psihološku i savetodavnu pomoć koje su namenjene roditeljima, majkama, deci i osobama koje se suočavaju sa različitim životnim problemima. Ove SOS linije pružaju podršku u trenucima kada je razgovor sa stručnim licem ili obučenim savetnikom potreban, a često su besplatne i dostupne bez zakazivanja.

Jedna od takvih je SOS linija za mame, koju je pokrenula nevladina organizacija „Centar za mame“. Reč je o telefonu za emocionalnu podršku majkama koji je dostupan svakog dana u određenom terminu. Linija je namenjena ženama koje se suočavaju sa izazovima roditeljstva, osećajem usamljenosti, nesigurnosti ili pritiskom koji često prati period nakon porođaja.

Prema podacima koje je ranije objavio „Centar za mame“, postporođajnu tugu, poznatu kao baby blues, u prvim mesecima posle porođaja može da doživi i do 80 odsto porodilja. Istraživanja pokazuju i da se značajan broj majki oseća usamljeno ili ima osećaj krivice i posramljenosti zbog svojih emocija.

Pored linije namenjene majkama, u Srbiji postoji više nacionalnih SOS brojeva za različite oblike podrške.

SOS linije u Srbiji:

  • Nacionalna SOS linija za žene žrtve nasilja: 0800 222 003
  • SOS linija mreže „Žene protiv nasilja“: 0800 300 339
  • SOS linija Autonomnog ženskog centra: 0800 100 007
  • Nacionalna dečja linija: 116111
  • Roditeljski telefon: 0800 007 000
  • Nacionalna linija za prevenciju samoubistva: 011-7777-000
  • Centar za emocionalnu podršku i prevenciju samoubistva „SRCE“: 0800 300 303

Stručnjaci ističu da ovakve linije mogu biti prvi korak ka rešavanju problema, jer omogućavaju razgovor sa osobom koja će saslušati i pomoći da se pronađu naredni koraci ili uputiti na druge institucije i službe ako je potrebna dodatna pomoć.

Iako su ove usluge dostupne na nivou cele Srbije, one mogu biti posebno značajne za roditelje u manjim sredinama, gde je pristup psihološkoj podršci često ograničen.

Za roditelje i majke iz Kikinde i Severnobanatskog okruga, ovi telefoni predstavljaju mogućnost da u svakom trenutku dobiju savet ili podršku – bez obzira na to gde žive.

Izvor: BBC na srpskom

pedijatar-deca-doktor

Država je najavila povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu, što bi u narednom periodu trebalo da omogući većem broju malih pacijenata da dobiju savremenu terapiju o trošku zdravstvenog sistema. Ovaj trend već je vidljiv poslednjih godina, jer se broj dece koja se leče u inostranstvu značajno povećao.

Prema podacima predstavljenim prilikom predstavljanja strategije „Srbija 2030“, do 2012. godine o trošku države u inostranstvu se lečilo 440 dece, dok je od tada do danas taj broj dostigao 5.873. Istovremeno, rastu i sredstva za savremene terapije – samo 2023. godine za inovativne lekove izdvojeno je 6,2 milijarde dinara.

Inovativni lekovi su posebno važni za lečenje retkih bolesti, koje često zahtevaju skupe i specifične terapije. Poslednjih godina budžet za lečenje retkih bolesti u Srbiji značajno je povećan – sa oko 130 miliona dinara početkom prošle decenije na više milijardi danas, što omogućava lečenje sve većeg broja pacijenata.

Jedan od ciljeva ovih mera jeste da se smanji potreba za humanitarnim akcijama i prikupljanjem novca putem SMS poruka, koje su ranije često bile jedini način da deca dobiju terapiju u inostranstvu. Prema podacima nadležnih, sve veći broj lečenja sada se finansira direktno iz zdravstvenog sistema.

Šta to znači za porodice iz Banata

Iako se najsloženije procedure lečenja uglavnom sprovode u velikim medicinskim centrima u Beogradu ili inostranstvu, nove mere mogu biti značajne i za porodice iz manjih sredina, poput Kikinde i Severnobanatskog okruga.

U slučajevima retkih bolesti ili terapija koje nisu dostupne u Srbiji, pacijenti se upućuju u specijalizovane klinike u inostranstvu, a troškove lečenja u određenim situacijama pokriva država. Za mnoge porodice iz manjih gradova to znači da više ne moraju isključivo da se oslanjaju na humanitarne kampanje kako bi obezbedile lečenje za svoje dete.

Lekari ističu da je dostupnost savremenih lekova i terapija ključna za rano lečenje i bolje ishode, posebno kod retkih i genetskih bolesti. Upravo zato je povećanje budžeta za ove namene jedan od najvažnijih koraka u razvoju pedijatrijske zdravstvene zaštite u Srbiji.

Za porodice iz Kikinde i okoline to može značiti brži pristup dijagnostici, savremenoj terapiji i, u slučajevima kada je neophodno, lečenju u inostranstvu uz podršku države.

Izvor: 24 sedam

rak-kancer-1

Mart je mesec posvećen borbi protiv raka, kada se javnost dodatno informiše o rasprostranjenosti malignih bolesti, značaju prevencije i ulozi organizovanih skrininga u ranom otkrivanju bolesti. Stručnjaci podsećaju da je rak, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u više od 90 odsto slučajeva.

-Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, lečenje je kraće i efikasnije, a kvalitet života obolelih i lečenih osoba znatno bolji – ističe dr med. Ana Đurin, specijalista socijalne medicine.

Procene pokazuju da tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboli od raka, dok jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena izgubi život od neke maligne bolesti.

Opterećenje rakom u Severnobanatskom okrugu

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tumori su u 2024. godini bili drugi vodeći uzrok smrti u Severnobanatskom okrugu sa učešćem od 22 odsto, odmah posle bolesti srca i krvnih sudova koje čine oko 52 odsto ukupnog mortaliteta.

Tokom 2024. godine na nivou okruga od malignih tumora obolelo je 1.065 osoba — 540 muškaraca i 525 žena, dok je od raka preminula 461 osoba (245 muškaraca i 216 žena).

Kod muškaraca su najčešći bili rak pluća, debelog i završnog dela creva i prostate. Kod žena maligni procesi najčešće su bili lokalizovani na dojci, debelom i završnom delu creva, plućima i grliću materice.

Maligni tumori pluća i bronha predstavljaju vodeću lokalizaciju u obolevanju i umiranju kod muškaraca, dok su kod žena treći po učestalosti uzrok obolevanja i drugi uzrok smrtnosti od raka. Tokom 2024. godine od raka pluća i bronha obolelo je 137 osoba, a preminulo 114.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u našem okrugu — 120 žena je obolelo, a 46 izgubilo život u toku 2024. godine.

Kolorektalni karcinom je druga po učestalosti lokalizacija raka kod muškaraca i žena — 151 osoba je obolela, dok je 60 preminulo.

Kod muškaraca, rak prostate je treći po učestalosti, sa 84 obolela i 23 preminula pacijenta. Rak grlića materice je četvrti po učestalosti kod žena — dijagnostikovan je kod 30 žena, dok je 12 preminulo.

-Rak je bolest starije populacije — stope obolevanja naglo rastu posle 55. godine, a najviše su posle 75. godine života. Kada je reč o smrtnosti, stope kod oba pola počinju da rastu nakon 60. godine – navodi dr Đurin.

Prevencija — najefikasnija zaštita

Stručnjaci naglašavaju da se na čak dve trećine faktora rizika može uticati.

-Oko 40 odsto malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama — prestankom pušenja, umerenim konzumiranjem alkohola, održavanjem zdrave telesne težine, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, izbegavanjem prekomernog izlaganja suncu i zaštitom od infekcija koje mogu dovesti do raka – objašnjava dr Ana Đurin.

Ona dodaje da vakcinacija ima važnu ulogu u prevenciji.

-Vakcinacija dece protiv hepatitisa B i HPV virusa značajno smanjuje rizik od raka jetre i raka polnih organa.

Skrining spasava živote

Skrining podrazumeva rano otkrivanje raka kod osoba koje još nemaju simptome. U Srbiji se sprovode nacionalni programi skrininga za rak dojke, rak grlića materice i kolorektalni rak.

Na skrining raka dojke pozivaju se žene od 50 do 69 godina na mamografiju svake druge godine. Skrining na rak grlića materice obuhvata žene od 25 do 64 godine koje se pozivaju na ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Testiranje na rak debelog creva namenjeno je građanima oba pola od 50 do 74 godine i obavlja se jednom u dve godine.

 

Na nivou Severnobanatskog okruga, organizovani skrining raka dojke sprovodi se u Senti od 2013. godine, dok je u Adi, Čoki, Novom Kneževcu, Kanjiži i Kikindi započet od septembra 2025.

Tokom 2025. godine u Senti je obavljeno 575 mamografskih pregleda, pri čemu su kod četiri žene otkrivene maligne promene. U ostalim opštinama okruga urađeno je 306 pregleda, a rak dojke je dijagnostikovan kod tri žene.

-Apelujemo na građane da redovno idu na preventivne preglede. Pravovremena dijagnostika znači i pravovremeno lečenje. Pozivamo sve žene da se odazovu pozivu na mamografiju — taj pregled može spasiti život – poručuje dr Ana Đurin.

T. D.

policija-slava

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije raspisalo je 23. februara konkurs za upis 140 učenika u prvi razred Srednje škole unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ za školsku 2026/2027. godinu. Konkurs je otvoren do 16. marta 2026. godine.

Pravo učešća imaju kandidati koji ispunjavaju propisane uslove: da su državljani Republike Srbije, da imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije najmanje godinu dana neprekidno pre podnošenja prijave, da imaju manje od 17 godina počev od 1. septembra školske godine u kojoj upisuju prvi razred (odnosno da su rođeni posle 31. avgusta 2009. godine), da se protiv njih ne vodi krivični postupak niti im je izrečena vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora, kao i da ispunjavaju zdravstvene, psihološke, fizičke i bezbednosne uslove.

Prijavu na konkurs podnosi roditelj ili drugi zakonski zastupnik kandidata, na obrascu koji se može dobiti u policijskoj stanici ili preuzeti sa internet adrese www.ssup.edu.rs⁠, uz potrebnu dokumentaciju. Dokumentacija se predaje neposredno u Srednjoj školi unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici (Železnička 22) ili u policijskoj stanici prema mestu prebivališta kandidata, u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa.

Uz prijavu je potrebno priložiti original izvoda iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu ne starije od šest meseci, uverenje o prebivalištu, uverenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak (ne starije od šest meseci), izvod iz zdravstvenog kartona i popunjen upitnik o kandidatu.

Dodatne informacije o uslovima konkursa dostupne su na sajtu www.ssup.edu.rs⁠, dok se građani mogu obratiti i Policijskoj upravi u Kikindi, na adresi Braće Tatić 5.

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(2)

Na putevima u Republici Srbiji tokom prethodnog dana dogodilo se 66 saobraćajnih nezgoda u kojima su poginula dva, a povređeno 25 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave u Kikindi podsećaju da se sa poboljšanjem vremenskih uslova povećava broj biciklista u saobraćaju i apeluju na sve učesnike da poštuju propise i pokažu dodatnu pažnju.

Biciklisti su u obavezi da koriste ispravne svetlosne uređaje – belo svetlo napred i crveno pozadi, kao i reflektujuće elemente, posebno u uslovima smanjene vidljivosti. Takođe, dužni su da poštuju saobraćajna pravila i vode računa o sopstvenoj i bezbednosti drugih učesnika.

Podseća se da se bicikli kreću prvenstveno površinama namenjenim biciklistima – biciklističkim stazama i trakama, gde one postoje. Kretanje kolovozom dozvoljeno je kada ne postoji posebna infrastruktura, i to desnom ivicom kolovoza, uz poštovanje saobraćajnih propisa.

Vozači motornih vozila pozivaju se na dodatni oprez, poštovanje odstojanja prilikom preticanja i uvažavanje biciklista, naročito na raskrsnicama.

-Bezbednost u saobraćaju je zajednička odgovornost. Pažnjom, pravilima i tolerancijom – čuvamo živote – navodi se u apelu Policijske uprave u Kikindi.

telefon-skola

U Srbiji je pokrenuta inicijativa za uvođenje zakonskog ograničenja korišćenja mobilnih telefona u školama, a iskustva iz prakse već postoje u Kikindi. O mogućim rešenjima i dosadašnjim efektima govore direktori škola koje su samostalno uredile ovu oblast.

U OŠ „Jovan Popović“ mobilni telefoni se ne koriste tokom boravka učenika u prostorijama škole već treću godinu zaredom. Prema rečima direktorice Jelene Krvopić, učenici po dolasku u školu predaju telefone u kutije za odlaganje koje ima svaki razred, a uređaji im se vraćaju nakon završetka nastave.

-Motiv nam je bio to što smo primetili da je savremena tehnologija, iako neophodna, decu u velikoj meri otuđila jedne od drugih. Želeli smo da ih vratimo međusobnoj komunikaciji, da se tokom odmora čuje žamor u školi i školskom dvorištu – ističe Krvopić.

Ona navodi da je odluci prethodila detaljna procedura – roditeljski sastanci, Savet roditelja i Školski odbor – i da nije bilo značajnijeg otpora.

-Učenici su pravilo vrlo brzo prihvatili. Danas je to sastavni deo njihovog školskog života, do te mere da sami podsećaju nastavnike ako se dogodi da telefoni ne budu prikupljeni – kaže direktorica.

Prema njenim rečima, bezbednost učenika nije bila dovedena u pitanje. Roditelji su potpisali pisanu saglasnost, a u slučaju potrebe kontakt sa porodicom ostvaruju odeljenske starešine ili drugi nastavnici. Izuzetak od pravila odnosi se na pametne satove kod učenika prvog i drugog razreda, dok u višim razredima ni ta vrsta uređaja nije dozvoljena.

Sa druge strane, u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ primenjuje se delimično ograničenje. Direktorica Milanka Halilović ističe da učenicima srednjih škola ne treba u potpunosti zabraniti nošenje mobilnih telefona, jer se oni ponekad koriste u nastavne svrhe, kao i zbog činjenice da veliki broj učenika putuje iz okolnih mesta.

-Kod nas već dve godine postoji pravilo da učenici pre ulaska u učionicu odlože sve lične stvari u torbu, uključujući i mobilne telefone i pametne satove. Telefon mogu da koriste samo ako nastavnik to izričito dozvoli – navodi Halilović.

Iskustva škola u Kikindi pokazuju da različiti modeli regulisanja upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama već funkcionišu u praksi. Upravo takvi primeri mogli bi da posluže kao osnov za dalju raspravu o zakonskim rešenjima koja se najavljuju na republičkom nivou.

T. D.

skole-sredstva

Izmene i dopune Kataloga udžbenika za školsku 2026/2027. godinu objavljene su na sajtu Ministarstva prosvete, čime je od 27. februara zvanično započeo postupak izbora udžbenika u osnovnim školama širom Srbije, pa tako i u Kikindi.

Prema Zakonu o udžbenicima, škole imaju rok od najmanje osam, a najviše 15 dana da izaberu udžbenike koji će se koristiti u nastavi naredne školske godine. U praksi, većina škola određuje kraći interni rok za dostavljanje ponuda izdavača, kako bi nastavnička veća blagovremeno donela odluke.

Izbor udžbenika vrše stručna veća nastavnika, a odluku usvaja nastavničko veće škole. Za sva odeljenja istog razreda i predmeta bira se udžbenik jednog izdavača, a izbor obično važi četiri godine, osim u slučaju izmena nastavnih programa ili novih odobrenja.

Nakon donošenja odluke, škole su u obavezi da u roku od 30 dana obaveste Savet roditelja i nadležnu školsku upravu. Ova procedura omogućava transparentnost i blagovremeno informisanje roditelja o udžbenicima koje će učenici koristiti.

Katalog udžbenika sadrži isključivo izdanja koja je odobrilo Ministarstvo prosvete, što znači da škole mogu birati samo iz tog zvaničnog spiska.

Za roditelje u Kikindi ovaj period znači da će u narednim nedeljama dobiti informacije o udžbenicima za sledeću školsku godinu, što je važno za planiranje troškova i nabavku školskog pribora.

Izmene kataloga i početak izbora udžbenika svake godine predstavljaju važan korak u pripremi nove školske godine i organizaciji nastave.

sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Teodorovu subotu, u narodu poznatu i kao Todorica – praznik koji se slavi prve subote Vaskršnjeg posta i posvećen je Svetom Teodoru Tironu, ranohrišćanskom mučeniku i zaštitniku vere.

Ovaj dan u narodnoj tradiciji prati niz običaja i verovanja koji simbolično prizivaju zdravlje, plodnost i blagostanje domaćinstva.

Sveti Teodor Tiron – simbol vere i hrabrosti

Sveti Teodor Tiron živeo je u 3. veku kao vojnik rimske vojske. Ostao je upamćen po nepokolebljivoj veri u hrišćanstvo, zbog koje je bio mučen i pogubljen. Njegova žrtva učinila ga je jednim od poštovanih svetitelja u pravoslavlju.

Običaji koji se poštuju širom Srbije

Teodorova subota ima snažan obredni karakter. U mnogim domovima pripremaju se posna jela, pogače i kolači, u skladu sa postom. U pojedinim krajevima prave se i figure od testa u obliku konja, jer se Sveti Teodor smatra njihovim zaštitnikom.

Poseban običaj je da domaćice ujutru pripreme žito sa medom i orasima i odnesu ga u crkvu na osvećenje, dok se u hramovima pale sveće za pokoj duše preminulih.

U narodu je praznik poznat i kao „konjski dan“, jer se veruje da Sveti Teodor štiti konje i stoku. Tog dana konji se ne koriste za rad, već se blagosiljaju kako bi bili zdravi i snažni tokom godine.

Prema narodnim verovanjima, molitve upućene svetitelju mogu doprineti dobroj žetvi i zdravlju stoke, pa se praznik povezuje sa željom za plodnošću i blagostanjem domaćinstva.

Teodorova subota smatra se i danom zaštite od nesreće i zlih sila. U narodu postoji verovanje da se tog dana ne obavljaju teški poslovi i da se izbegava izlazak posle zalaska sunca.

Takođe, rasprostranjeno je sujeverje da žene ne treba da peru kosu kako ih tokom godine ne bi bolela glava, iako ovo pravilo nema utemeljenje u crkvenom učenju.

U pojedinim sredinama organizuju se obredne igre i pesme u čast svetitelja, dok se običaji prenose sa generacije na generaciju. Iako su mnogi rituali prilagođeni savremenom životu, suština praznika ostaje ista — očuvanje vere, porodične sloge i poštovanje tradicije.

Teodorova subota tako i danas podseća na duhovne vrednosti i duboku vezu naroda sa prirodom, zajednicom i vekovnim običajima.

error: Content is protected !!