шетња

korzo-(14)

I ovog avgusta u Kikindi je organizovana šetnja korzom, kao uspomena i sećanje na protutnjala vremena. Sugrađani rođeni četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, obučeni za izlazak, prošetali su u dva smera, istom trasom. Skup je, kao nekada, bio kod Katoličke crkve, a na panoima na izloženim  fotografijama prisećali su se starih prijatelja iz mladosti, anegdota, ljubavi. Posebno emotivno je bilo za Zdenku Tanackov koja je sa tugom i setom gledala u fotografiju na kojoj su ona i brat.

-Korzo je bio mesto gde su se sastajali mladi. Ukoliko se ne bi prošetalo korzom, kao da se nije ni izlazilo. Kao srednjoškolka nisam mogla da dočekam da se prošetam. Svi iz moje generacije 1957, ali i stariji i oni nešto mlađi bili su tamo. Šetalo se od nekadašnjeg Doma JNA do prodavnice „Nama“, pa od Katoličke crkve do „Zvezda“ bioskopa.Tu su se okupljala društva, parovi korzo je mesto na kom se odrastalo – priča naša sagovornica.

 

Korzo je bio mesto na kom su se prepričavale i razmenjivale vesti, mesto prvih sastanaka i rastanaka, prvih ljubavi.

-Subotom je korzo bio obavezan. Šetalo se u paru ili po troje. Bilo nas je puno, svi smo se znali, ali smo znali i ko koga simpatiše, ko je zaljubljen, ko je par. Posle šetnje moja generacija je odlazila u diskoteku. Najpre je to bila „Mikinica“, a potom i disko „Delfin“ gde nas je čekao večiti di džej Sava. Puštale su se long plej ploče i to je muzika koja se ne zaboravlja. Svake godine ponovo prošetam korzom i setim se mladosti i dragih ljudi. Mladost kakvu smo mi imali, žao mi je što nisu doživela moja deca. Tada je bilo posebno vreme poštovanja, razumevanja i ljubavi – dodaje Zdenka Tanackov.

A.Đ.

 

delfin-(4)

Korzo će ponovo oživeti sutra, 9. avgusta,  u 19 sati ispred Katoličke crkve. Kikinda je jedina koja svoj korzo oživljava svakog leta i tako ne da vremenu ni zaboravu da otmu uspomene na drage ljude, na mladost, na ljubav. Na panoima će se naći fotografije koje svedoče o pedestim, šezdestim i sedamdesetim godinama prošlog veka.

Druženje će biti nastavljeno na prostoru nekadašnje diskoteke „Delfin“, na Starom jezeru u 21 čas. Di džej Sava Grabić će, baš kao nekad, puštati disko muziku koja je bila popularna u vreme kada je diskoteka bila kultno mesto za izlazak.

Događaje organizuje Turistička organizacija grada u okviru Kikindskog leta.

korzo-(4)

Evociranje uspomena kroz šetnju korzom okupio je sugrađane rođene četrdesetih, pedesetih, šezdesetih godina prošlog veka. Skup je, kao nekada bio kod Katoličke crkve gde su na panoima izložene fotografije kada je korzo bio mesto gde su se sastajali mladi. Ukoliko se ne bi prošetalo korzom, kao da se nije ni izlazilo. Tu su se okupljala društva, parovi korzo je mesto na kom se odrastalo. Veru Roš korzo asocira na mladost i lepe uspomene.

-Šetalo se od nekadašnjeg Doma JNA do prodavnice „Nama“. Prelepo je bilo i ne možeš da dočekaš da se vratiš i da ponovo vidiš dva plava oka. Svako veče smo se šetkali bar malo, a  subotom je korzo bio obavezan. Radujem me što ponovo, makar jednom godišnje, imamo korzo, da se prisetimo mladosti koja brzo prođe, a da toga nismo ni svesni – rekla nam je Vera Roš.

Zorica Vujić sa sobom je povela unuku Galinu. Kako kaže često joj priča o svojoj mladosti i kako je nekada bilo, a sada iz prve ruke i sama može da vidi kako je izgledao korzo.

-Nisam mogla da dočekam da se završe časovi u srednjoj školi i da sa drugaricama napravimo koji krug. Znao se red devojke su šetale, a momci su stajali i gledali. Šetalo se u paru ili po troje, i bio je gušt kada se ugleda simpatija i tada se obavezno usporavao korak. Bilo nas je puno, svi smo se znali, ali smo znali i ko koga simpatiše, ko je zaljubljen, ko je par. I dan danas zajedno sa suprugom volim da prošetam i to baš korzom – otkrila je Zorica Vujić.

Mladi su nakon šetnje odlazili u diskoteku „Delfin“ koja je radila na prostoru Starog jezera od 1977. do 1982. godine. Tako je bilo i sa Julijanom i Tugomirom Jonićem.

-Imali smo „Avalu“, „Mikinicu“, Dom JNA i disko „Delfin“ gde je uvek bilo najlepše. nisam zaboravila tvist i rokenrol i reči pesama i đuskaću kao nekada  – dodala je Julijana Jonić.

U diskoteku se odlazilo u 21 sat i zabava je bila bez premca rekao nam je Tugomir Jonić koji je iz Pirota, odmah po odsluženju vojnog roka došao u Kikindu i zaposlio se u Livnici.

-U „Delfinu“ sam upoznao Kikinđane i stekao prijatelje. Tada su bila lepša vremena, svi smo se znali, a znao se i red. Siguran sam da su naše večeri u diskoteci bile i lepše i sadržajnije, iako su kratko trajale, u odnosu na ono kako mladi danas provode vreme – ubeđen je Tugomir Jonić.

Kultno mesto prestalo je sa radom kada je zgrada u kojoj se nalazila diskoteka izgorela. Koliko je ona značila pokazuje da se okupio veliki broj sugrađana koji su uz  disko hitove uživali do jutra.

Kao i tada i sada je muziku, strane disko hitove sedamdesetih i osamdesetih, puštao DJ Sava Grabić.

A.Đ.

dan-pobede-venci-(2)

Polaganjem venaca i šetnjom  Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Venci su položeni na Ruskom groblju i spomeniku „Tuga“ odakle je krenula šetnja predstavnika Grada, ambasade Rusije, boračkih organizacija i građana Gradskim trgom. Dužna počast odata je i na spomeniku žrtvama fašizma, a venac je položen i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću. U ime lokalne samouprave vence su položili gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, dok je ispred ambasade Ruske Federacije u Srbiji to učinio prvi sekretar Jurij Butkov koji se Kikinđanima zahvalio na organizaciji i napomenuo da je zajednička borba saveznika protiv fašizma u Drugom svetskom ratu donela pobedu. Gradonačelnik Lukač čestitao je Dan pobede i napomenuo da je fašizam najveće zlo 20. veka.

-Na žalost, i u 21. veku, tinja ova ideologija koja je dovela do brojnih stradanja. Kikinda i Srbija uvek su bili na strani istine i pravde. Odabrali smo stranu pobednika i naš narod, koji je puno propatio, uvek se borio protiv nepravde i u Prvom i u Drugom svetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Dan pobede za sve nas je poseban jer se sa pijetetom sećamo svih žrtava i heroja koji su dali svoje živote kako bi mi danas živeli u slobodi. Nije uvek bilo lako, ni jednostavno, a i sada su novi izazovi pred nama, a naš grad je uvek bio slobodarskog duha,  poštuje svaku žrtvu i svakog sugrađanina koji se borio za našu slobodu. Moramo istrajati i u najnovijim izazovima, ali i poslati jasnu poruku da smo protiv svake nepravde i da smo uvek na strani Kikinde i države Srbije. Uz naše prijatelje i dugogodišnje saveznike obeležavaćemo dostojanstveno ovaj dan – rekao je Lukač.

Događaj je organizovalo udruženje Srpski ratni veterani jer ne postoji porodica u Kikindi koja nema nekoga ko nije stradao u sukobima tokom Drugog svetskog rata.

-Šetnjom Besmrtnog puka Dan pobede obeležava se od 2019. godine. Ovo je prilika da se poklonimo senima naših predaka i ukažemo mladim naraštajima na važnost čuvanja kulture sećanja – rekao je Vladimir Radojčić ispred organizacije Srpski ratni veterani.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Današnji dan se od 1950. godine slavi i kao Dan Evrope.

A.Đ.

Pored uravnotežene ishrane i izbegavanja pušenja i stresa, redovne šetnje, čak i kratke, mogu značajno da utiču na snižavanje šećera u krvi, pokazala su nova istraživanja.

Švajcarski časopis “Sportska medicina” („Sports Medicine“), objavio je da šetnje u trajanju od dva do pet minuta, odmah nakon obroka, mogu da smanje rizik od dijabetesa tipa dva jer pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi. Kako se navodi, i kratka šetnja nakon pola sata sedenja pomaže da nivo šećera u krvi raste i pada postepenijim tempom.

„Hodanje ili vežbanje mogu da pomognu u snižavanju šećera u krvi nakon obroka“, kaže dijetetičarka Ejmi Gudson. Ona napominje da kardio-vežbe mogu da imaju dugotrajan efekat.

Istraživanje je značajno jer je ustaljeno mišljenje da mora da se vežba dugo ili intenzivno kako bi se nivo šećera u krvi održao na niskom nivou, prenosi Index.hr. Uz to, ostaje preporuka da obroci budu manji i češći, i da sadrže ugljene hidrate i proteine bogate vlaknima.

error: Content is protected !!