промоција

Dan-knjige-Mastogradiliste-(3)

Povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi održana je promocija knjige „Maštogradilište“ i druženje sa njenim autorom – talentovanim dvanaestogodišnjim piscem Lazarom Novakovićem iz Užica.

Lazar je, kako kaže, sabrao svojih 60 sastava, a ova knjiga je njegov prvenac. Iako mlad, već se može pohvaliti sa 25 nagrada sa različitih literarnih konkursa, među kojima je i ona koju je dobio upravo u kikindskoj biblioteci.

– To su bajkoviti sastavi, ja u njima maštam. Mislim da svima nedostaje mašta – ne samo deci, nego i odraslima. Celom svetu treba više mašte, jer ona donosi kreativnost i umetnost – kaže Lazar, čije teme najčešće obuhvataju praznike, fudbal koji trenira, kao i avanture sa psom Hektorom, od kojih su neke stvarne, a neke plod mašte.

Mladog pisca najavila je i razgovor moderirala Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktorka Biblioteke koja je, takođe, učestvovala u izradi Lazarevog prvenca. Ona je posetila da je, pre tri godine, na konkursu Narodne biblioteke u Kikindi za najbolji trejler za knjigu, Lazar osvojio treće mesto za video inspirisan knjigom „Lesi se vraća kući“. Ulogu Lesi igrao je Hektor.

– Tada sam prvi put bio u Kikindi i bilo mi je sjajno. Sada sam se vratio sa svojom prvom knjigom – priča Lazar, koji je prvi sastav napisao sa sedam godina, pod nazivom „Veliki snovi u malim cipelama“.

Kroz naslove kao što su „Čarobni svet detinjstva“, „Budan sanjam“, „Domovina se brani lepotom i znanjem“, „Zastani vojsko, cevi zaokreni“, „Druga strana oblaka“, „Kada sam bio voda“ i „Ne diraj mi snove“, mladi pisac pokazuje zrelost, maštovitost i osećajnost.

U holu Biblioteke, mnogobrojni Lazarevi vršnjaci učestvovali su u diskusiji, postavljali pitanja i delili ideje u atmosferi inspirativnoj za nastajanje novih dela i novih mladih pisaca.

Knjigu „Maštogradilište“ objavila je izdavačka kuća „Media Sfera“, a korice je dizajnirala Lazarova tetka, Slađana Pantelić, koja je i predložila objavljivanje. Tokom promocije, knjiga se može poručiti putem sajta, a uskoro će biti dostupna i u knjižarama.

S. V. O.

Moje-dvoriste-(4)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ predstavljena je knjiga „Moje dvorište“ Dragana Sajića, stručnjaka za hortikulturu iz Ljiga. Ova zbirka saveta i kreativnih rešenja za uređenje vrta je, posle dela „Cvetni pozdrav“, što je i naziv njegovog Youtube kanala, drugo delo iz ove oblasti, i prirodan je ishod njegove dugogodišnje posvećenosti biljkama.

– Svakodnevno podstičem ljude da uređuju svoje prostore. Nekada je to bilo sasvim uobičajeno, naše bake su razmenjivale pelcere, jer nije bilo garden centara. Danas, u ubrzanom ritmu života, potreban nam je podsticaj da se okrenemo prirodi – kaže Sajić, inače i vlasnik porodične firme koja ima zaokružen proces rada – od proizvodnje biljaka i projektovanja, do sadnje i održavanja vrtova i dvorišta.

Autor u knjizi na zanimljiv i duhovit način spaja svoje znanje i iskustvo, uz fotografije, priče i primere iz prakse. Osim saveta za negu i uzgoj cveća, travnjaka i živih ograda, u knjizi je posebna pažnja posvećena tradicionalnim biljkama koje su nekada ukrašavale manastirska dvorišta i bašte naših predaka.

– Naši stari su dobro znali vrednosti biljaka kao što su đurđevak, smilje, bosiljak, trandavilje… sadili su ih tako da u vreme slave ili drugih važnih događaja budu u punom cvetu. Danas se taj trend vraća – objašnjava Sajić.

„Moje dvorište“ nije samo priručnik za baštovane, već i poziv da se povežemo sa prirodom. Sajić veruje da baštovanstvo nije samo hobi, već način života koji donosi radost i unutrašnji mir.

– Niko se ne otima za motiku, ali svako može pronaći zadovoljstvo u negovanju biljaka. Želim da podstaknem ljude da krenu tim putem, jer će im to doneti osmeh na lice – ističe autor.

Knjiga je namenjena svima koji žele da svoj prostor učine lepšim, ali i da ljubav prema biljkama prenesu na mlađe generacije. Dostupna je u knjižarama i na sajtu garden.rs.

S. V. O.

radio-kikinda-(2)

Na Gradskom trgu organizovana je promocija nove medijske kuće u našem gradu, Radio Kikinde koja je na nekadašnjoj frekvenciji istoimenog radija 98,3 megaherca. Stanica je počela sa radom 1. oktobra, a želja urednice i voditeljke Aleksandre Mikalački bila je da što više sugrađana upozna sa ovim radijom.

-Smatram da nam je nedostajao radio sa nazivom grada. Vlasnik je firma„Medija grup“ iz Subotice koja je na konkursu dobila frekvenciju. Frekvencija 98,3 je davno ostala slobodna i sada je ponovo aktivna – saznajemo od Aleksandre Mikalački.

Radio Kikinda je radio Kikinđana.

-Programska šema je takva da puštamo stariju muziku, a kada to kažem mislim na vreme kada je bila kvalitetna. Tokom dana slušaoci mogu da uživaju u pop, rok numerama, ali i u domaćem densu. U večernjim satima i vikendom puštamo staru narodnu muziku. Govorni segmenti osmišljeni su tako da svim našim sugrađanima damo priliku da ponešto kažu. Već smo započeli rubriku „Vaš glas na radiju“ koja je vrlo slušana i u okviru koje smo imali izjave ljubavi i mlađih i starijih slušalaca. Gosti u studiju biće nam mladi koji će nam pričati o njihovom životu, sugrađani srednjih godina imaće priliku da se izjasne o tome gde su zaposleni i šta planiraju, a najstariji o tome kako je to biti u penziji, kako provode vreme u penziji – dodala je naša sagovornica.

A.Đ.

 

 

radio-4320926-1280

Na Gradskom trgu, kod fontane, u petak 1. novembra od 14 do 18 sati biće organizovan promotivni štand Radio Kikinde.

– Dođite da se družimo, slušamo dobru muziku i upoznamo- pozivaju vas iz Radio Kikinde koju odnedavno možete slušati na staroj, dobro poznatoj frekvenciji 98,3.

subin-knjiga-(2)

Radovan Subin, kulinar i kuvarski sudija predstavio je svoju knjigu „Zlatnom varjačom po svetu“. Naš sugrađanin rado je viđen gost na gastronomskim manifestacijama kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu bilo da je u ulozi onoga ko priprema ili onoga ko ocenjuje hranu. Knjiga sadrži 20 recepata, 10 anegdota i čak 60 fotografija.

-Knjigom obeležavam dve decenije rada u kulinarstvu. Oni koji je budu čitali moći će više da saznaju o mojim počecima. Nužda me je naterala da se bavim gastronomijom jer mi je nakon problema sa srcem doktor savetovao da promenim način života, da bude mirniji i evo me dokle sam dogurao – kaže Subin.

Recepti koji se nalaze u knjizi su iz domaće, vojvođanske, kuhinje.

-Opisao sam i deo mađarskih jela koju veoma volim jer ima dosta začina. To je jedina kuhinja gde se svi ukusi: slatko, slano, ljuto, kiselo osećaju odjednom. Tako da ima recepata za paprikaše, gulaše, riblje čorbe sa kojima sam i započeo svoju kuvarsku karijeru. Tu su i pečenja, ali i štrudle sa makom – otkrio je Subin.

Otkrio nam je i koje je njemu omiljeno jelo.

-Volim jagnjetinu, tako da su moji favoriti ovčiji paprikaš, perkelt. Uživam da ih spremam i ocenjujem – saznajemo od Radovana Subina.

Knjiga je izašla u izdanju „Banatskog kulturnog centra“, a direktor Radovan Vlahović govorio je na promociji.

-Prvi put „Banatski kulturni centar“ će se na Sajmu knjiga u Beogradu predstaviti i jednim izdanjem vezanim za kulinarstvo. Bilo je krajnje vreme da se Banaćani, osim kulturom, predstave i nečim što dobro znaju, dobrim jelom i zanimljivim receptima. Radovan nas je u proteklih 20 godina oduševljavao svojim kulinarskim umećem i drago mi je što je odlučio da sve to ovekoveči u knjizi – dodao je Vlahović.

Na promociji su govorili dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam iz Vrnjačke Banje Drago Cvijanović, najbolji kuvar na svetu Miljan Stojanić, profesorica na PMF-u Lukrecija Đeri, dr Saša Stepanov, profesor na Fakultetu za primenjeni menadžment, ekonomiju i finansije MEF iz Beograda, Dragan Cvetković, predsednik Komore organskih proizvođača iz Severne Makedonije. Prisustvovali su i Vitezovi kulinarstva, učenici na smeru kuvar i konobar Ekonomsko-trgovinske škole, ali i mnogobrojni sugrađani.

A.Đ.

Radlovic-BG-1

Monografija „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, autora prof. dr Jovice Trkulje predstavljena je, u organizaciji Narodne biblioteke „Jovan Popović“, publici u Beogradu i u Novom Sadu.

Pionir freske i mozaika u našoj zemlji, slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Knjiga je juče predstavljena u Arhivu Vojvodine, a prošle sedmice u RTS Klubu u zgradi Radio Beograda. Uz profesora Radlovića, o njegovom radu i delima, govorili su prof. dr Jovica Trkulja, profesor Radomir Knežević, i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog.

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je, uz beogradski „Dosije“, suizdavač ovog monografskog dela.

trka-ck-3

Jubilarna, 35. Trka za srećnije detinjstvo pod motom „Imamo cilj, dođi na start” organizovana je u našem gradu. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma, a organizator Crveni krst Kikinde.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Jovana Petrov, majka.

-Prvi put učestvujem jer sam želela da zajedno sa svojim sedmomesečnim sinom Jakovom i dvoipogodišnjim Pavlom podržim ovaj humani događaj. Stariji sin Luka takođe je učesnik kao predškolac i zajedno ćemo ga podržati. Nisam očekivala nagradu i drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Jovane Petrov.

Trku je otvorio gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravljajući učesnike i njihove navijače istakao da još jednom šaljemo najlepšu sliku iz Kikinde.

-Duga tradicija ove trke pokazuje koliko je važno da se okupljamo oko humanih vrednosti, kao i da našu decu učimo da poštuju jedni druge, roditelje, bake i deke – rekao je Bogdan.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je trku podržalo 4. 100 učesnika odnosno da je prodat taj broj startnih brojeva.

-Zadovoljstvo nam je što možemo našim predškolcima, osnovcima, srednjoškolcima, ali i svim sugrađanima da priuštimo ovakav događaj. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmerno broju učesnika. Trku su podražale  i kompanije „Jafa”, „Grindeks” i „Kolačić sreće”.

A.Đ.

 

 

skola-rukometa-1

U osnovnim školama u gradu i na selima u toku je promocija ženskog rukometa. Ženski rukometni klub „Kikinda“ iznedrio je brojne članice reprezentacije i tokom svoje istorije imao je velike uspehe i u prvoligaškim nadmetanjima.

-Cilj je da animiramo devojčice kako bi se bavile sportom. Ženski rukomet ima dugu tradiciju i naša želja je da nam se priključi što više polaznica u Školu rukometa. Ona je besplatna, ne naplaćuje se članarina, pošto nam je najvažnije da se devojčice pronađu u ovom sportu. Upisujemo devojčice koje su treći, četvrti i peti razred osnovne škole. Ukoliko neko želi da trenira rukomet, a nije pomenutog uzrasta može da dođe i pridruži nam se  – rekao je Dejan Karanović, trener ŽORK „Kikinda“.

Treninzi su u Tehničkoj školi su ponedeljkom, sredom i petkom od 20 do 21 sata i utorkom i četvrtkom u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ od 18 do 19 časova.

A.Đ.

dani-ludaje-temisvar-(4)

„Dani ludaje“ promovisani su i u Rumuniji. Najslađi promoteri grada, predškolci iz „Plavog čuperka“, zajedno sa predstavnicima Turističke organizacije i grada prošetali su Temišvarom i našim susedima predstavili deo atmosfere koja ih u Kikindi očekuje predstojećeg vikenda.

Predstavljanju je prisustvovala i Ivana Jakšić Matović generalni konzul Republike Srbije u Temišvaru.

-„Dani ludaje“ predstavljaju simbol severne Srbije i važna je u čitavom regionu. Iz godine u godinu broj turista koji iz Rumunije dolaze u Srbiju se povećava, a kikindska manifestacija privlači veli broj Rumuna i važan je most između dve države i dodatno povezuje dva prijateljska naroda. Za Kikindu „Dani ludaje“ nisu samo promocija kulture i tradicije ,već služe dodatnom povezivanju sa susedima u regionu  – kazala je Ivana Jakšić Matović i dodala da je počastvovana što je deo  promocije značajne manifestacije za čitav region.

-„Dani ludaje“ su za nas, Kikinđane, porodični praznik, koji svake godine uveliča veliki broj građana Rumunije koji nas poseti. Tokom četiri dana manifestacije granični prelaz Nakovo – Lunga radiće duže i biće otvoren non – stop od četvrta u sedam ujutro do nedelje do jednog sat posle ponoći po srpskom odnosno do ponoći po rumunskom vremenu. Prethodno godine pokazale su da granica nije prepreka jer je veliki broj naših dragih suseda uživalo u bogatom programu koji smo pripremili i ove godine  – istakao je za rumunske medije član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

I ove godine program najstarije kikindske manifestacije prilagođen je svim uzrastima i ukusima, navela je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

-Banatski fruštuk, Evropski kutak, Gostinska soba, samo su neki od sadržaja koji će biti dostupni posetiocima. Merenje ludaja posebno je interesantno. Rekord u najtežoj ludaji oboren je prošle godine. Pobednička bundeva imala je 865,5 kilograma. Najduža ludaja izmerena na našoj manifestaciji je 309 centimetara – rekla je Jasmina Milankov.

A.Đ.

error: Content is protected !!