povelja

aandrej-matica-srpska-(2)

Sugrađanin Andrej Popović, student prve godine primenjene matematike na beogradskom Matematičkom fakultetu, dobitnik je povelje „Miroslav Petričević“ koja mu je večeras dodeljena u Matici srpskoj u Novom Sadu. Za ovu nagradu predložili su ga Privredna komora Srbije i Unija poslodavaca Srbije, a povodom uspeha koje je ostvario na polju nauke.  Povelja je utemeljena u znak zahvalnosti i poštovanja prema Miroslavu Petričeviću, rano preminulom mladom privredniku i utemeljivaču nagrade „Planetarni Tesla”.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava Andrejev „nemerljiv mentalni i stvaralački doprinos unapređenju prosperiteta, dokazujući da je stvaralaštvo i vernost otadžbini, jednako vidljivo i skladno sa moralnom vertikalom koju je uspostavio veliki Nikola Tesla“.

U okviru projekta „Put ka uspehu“ najboljim akterima privrednog i društvenog stvaralaštva uručena su i priznanja „Kapetan Miša Anastasijević”.

A.Đ.

pozoriste-20

Narodno pozorište Kikinda 2. decembra obeležilo je 75 godina postojanja svečanim programom koji je publika dočekala sa mnogo emocija. U prepunoj sali susreli su se sadašnji i bivši glumci, reditelji, tehničari i saradnici, kao i brojni poštovaoci pozorišta, stvarajući atmosferu ispunjenu sećanjima, smehom i iskrenim suzama.

Veče je započelo izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je priredila kostimografkinja Tatjana Radišić. Izložba je predstavila svojevrsni vreme­plov scenskog stvaralaštva, uključujući i najstariji sačuvani kostim iz predstave „Ujka Vanja“.

-Ovo je mali omaž pozorišnom kostimu i kući u kojoj sam napravila svoju prvu predstavu – rekla je Radišić.

Usledila je projekcija kratkog filma s arhivskim snimcima i fotografijama, a potom i neobičan i emotivan razgovor sa glumačkim ansamblom. Glumica Tanja Markov Križan vodila je prisutne kroz anegdote i uspomene koje su rukovođene aplauzima i smehom publike.

Direktor pozorišta Brane Marjanović istakao je da je cilj ovog programa bio da se oda počast svima koji su gradili pozorište — onima pred publikom, ali i onima koji stoje iza scene.

-Pozorište je atribut grada, a večeras smo želeli da se setimo i onih koji nisu više sa nama – poručio je.

U ime Grada Kikinde, članica Gradskog veća za kulturu Marijana Mirkov istakla je da je pozorište „srce i duša grada“, dok je gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio da „pozorište stvara zajednicu, vraća nas jedne drugima i čuva duh Kikinde“. Prisutne je pozdravila i Nevena Baštovanović, pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, koja je poručila da „ništa u pozorištu nije beznačajno, jer svaka uloga gradi sliku našeg razumevanja sveta“.

Vrhunac večeri bila je dodela Povelja zaslužnim pojedincima. Povelju za životno delo poneo je dugogodišnji glumac i upravnik Branislav Šibul, čiji je rad obeležio čitave epohe kikindskog teatra. Publika ga je pozdravila stojećim aplauzom.

Pored Šibula, priznanja su dobili i brojni saradnici, reditelji i glumci koji su decenijama stvarali repertoar pozorišta i čuvali njegov profesionalni status.

Svečanost je završena porukom koja se najglasnije čula kroz ovu posvećenu publiku — da je kikindsko pozorište mnogo više od zgrade i scene: ono je zajednička priča grada, čuvana i prenošena 75 godina.

 

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.

image-2025-11-07-105104114

Četvrti put, u Kulturnom centru, večeras od 18 časova, na rođendan Nikole Vasića Topolovačkog, biće dodeljena Povelja koja nosi njegovo ime. Povelju dodeljuju Kulturni centar, u kojem je ovaj slikar i pesnik bio zaposlen i Klub književnika „Duško Trifunović”, čiji je Vasić bio osnivač i prvi predsednik.

Priznanje su ove godine zaslužili kikindski pesnik Miodrag Brkin i zrenjaninska poetesa Maja Pandurov. Brkin, sadašnji predsednik Književnog kluba „Duško Trifunović”, objavio je četiri poetske knjige, a u pripremi je peta.

Maja Pandurov, zrenjaninska novinarka i književnica, osim pisanom rečju, uspešno se bavi i fotografijom i prema rečima Ružice Vasić, Nikoline supruge, upravo je ona svojevremeno Nikoli odškrinula vrata zrenjaninske književne scene, na kojoj je ostavio značajan trag. Njihova književna saradnja bila je izuzetno plodotvorna i Maja je bila čest gost ovdašnjeg Kluba.

Podsetimo, Vasić (1956-2013) je za života objavio desetak poetskih knjiga za decu i odrasle, kao slikar je imao više desetina samostalnih i grupnih izložbi, a pokrenuo je i književno glasilo „Naša reč”. Povelja se tradicionalno dodeljuje po jednom umetniku iz severnog i srednjeg Banata, dakle s područja za koja je Vasić poreklom i stvaralaštvom najviše bio vezan.

N. S.

HDA-004

Istorijski arhiv Kikinda je, zahvaljujući saradnji sa Hrvatskim državnim arhivom iz Zagreba, došao u posed digitalnih fotokopija povelje koju je car Franc I Habzburški izdao 1817. godine Velikokikindskom privilegovanom distriktu. Povelja se do oktobra 1944. godine nalazila u Kikindi, a tada su je nemačke okupacione trupe u povlačenju ponele sa sobom. Povelja iz 1817. godine potvrđuje i proširuje prava Distrikta i naslanja se na povelju Marije Terezije iz 1774. godine, kojom je ustanovljen Distrikt.

– Priča da postoji povelja u Zagrebu ovim je potvrđena. Zahvaljujemo se Hrvatskom državnom arhivu, jer se posle gotovo osam decenija povelja obrela u Kikindi, makar i u digitalnom obliku. Naredene godine je 250 godine od uspostavljanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, tako da je u  planu da se izda monografija koja će na jednom mestu okupiti sve povelje, diplome, značajna dokumenta koja se čuvaju u Istorijskom arhivu. O svakom dokumentu biće ispisana i istorijska pozadina – istakao je Srđan Sivčev, v.d. direktora Istorijskog arhiva.

Povelja je pisana latinskim jezikom, prevod na srpski uradio je još 1868. godine Aleksandar Stojačković, a arhivista Vladimir Dudić ga je objavio u novom, 19. broju časopisa “Atendite”, uz izvesna prilagođavanja modernom srpskom jeziku.

 

20230421095614_CDA_2435 (1)

Celodnevnim aktivnostima i svečanim potpisivanjem Povelje bratimljenja sa Osnovnom školom „Slavko Rodić“ iz Banatskog Velikog Sela, škola „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima proslavila je Dan škole.

-Srećni smo što dan škole možemo da proslavimo zajedno sa drugarima iz Banatskog Velikog Sela i iz Ruskog Sela sa kojima smo prošle godine potpisali Povelju drugarstva i prijateljstva. Druženja želimo da nastavimo i u drugim prilikama, ne samo kada je Dan škole. Učenici su danas imali takmičenje na poligonima, učenice od petog do osmog razreda takmičenje u odbojci, a dečaci u fudbalu. Posle toga, i nastavnici učestvuju u bacanju pikada, stonom fudbalu i stonom tenisu, verujem da je to deci zanimljivo- kaže direktorica škole Dragana Radujko.

Čestitke deci i kolektivu, u ime lokalne samouprave, uputila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je zajedno sa Bogdanom Tasovcem, sekretarom Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe posetila ovu obrazovnu ustanovu.

-Neka im Povelja o prijateljstvu i drugarstvu znači u daljem radu i školovanju, neka traje ovo prijateljstvo, da međusobno razmenjuju znanja i iskustva, rade na zajedničkim projektima i svemu što može da doprinese podizanju kvaliteta nastave.  Dva sela su jedan do drugog i logično je da se deca i škole povezuju-rekla je Jakšić Kiurski.

-Škola „Ivo Lola Ribar“ postoji već 123 godine i ovo je prilika i da se škola obiđe. Zgrada zahteva određene rekonstrukcije i adaptacije i sa tim u vezi Grad koji brine o kvalitetnom školovanju dece, opredelio je određena sredstva u budžetu. Ove godine, 42 miliona je opredeljeno za kapitalna ulaganja u svim školama, od čega je 33 miliona za osnovne škole. U prvom tromesečju realizovali smo više od 17 miliona dinara investicija, konkretno u ovoj školi je prioritet sanacija krova za šta je izdvojeno sedam miliona dinara i to će biti realizovano- ukazala je zamenica gradonačelnika.

Škola u Novim Kozarcima ima 85 đaka i tridesetoro zaposlenih. Pripremni radovi za rekonstrukciju krova su počeli.

 

error: Content is protected !!